Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-412/2024-7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorana Stošića, predsjednika vijeća, Dubravke Ćurko Ventrić, članice vijeća i suca izvjestitelja i Ljudevita Zoričića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženice NB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Franji Ćuku, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu posl.br. Pn-14/2023 od 12. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja, ukida presuda Općinskog suda u Splitu posl.br. Pn- 14/2023 od 12. ožujka 2024. i predmet vraća tom sudu na ponovo suđenje.

Obrazloženje

1. Točkom I prvostupanjske presude odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži od suda naložiti NB, da mu na ime naknade imovinske i neimovinske štete isplati 100.000,10 Kn sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe te mu naknadi troškove parničnog postupka, a točkom II tužitelju je naloženo naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 250,00 Eur sa zateznim kamatama od 12. ožujka 2024. do isplate.

2. Tužitelj pobija presudu iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1, Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), predlažući ukinuti presudu i predmet dati u rad drugom sucu smatrajući kako uredujući sudac neće postupati sukladno zakonima Republike Hrvatske i pogodovati će tuženici.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Predmet spora je zahtjev za naknadom imovinske i neimovinske štete zbog diskriminacije koju je, prema navodima tužitelja, tuženica prema njemu počinila, u okviru obavljanja poslova radnog mjesta pročelnice Jedinstvenog upravnog odjela Općine Lećevica.

5. Prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev pozivom na odredbe čl. 1062. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO) u vezi odredaba čl. 71. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 86/08, 61/11, 4/18, 112/19), smatrajući kako za štetu koju je tuženica, kao pročelnica Općine Lećevica, u okviru obavljanja poslova svog radnog mjesta, namjerno ili krajnjom nepažnjom, eventualno počinila tužitelju, odgovara Općina budući su svi akti koje je potpisala kao zaposlenica Općine [adresa], akti općine, pa samo općina kao jedinica lokalne samouprave može biti odgovorna za eventualnu štetu koja je iz tih akata proizašla tužitelju.

6. Žalbeni navodi tužitelja da je presuda konfuzna, nerazumljiva i proturječna stanju spisa, čime upire na bitnu povredu odredaba iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP nisu osnovani, budući je prvostupanjski sud dao jasne i nedvosmislene razloga za svoju odluku.

7. Međutim, osnovano žalitelj ističe da je prvostupanjski sud donošenjem pobijane presude pogrešno primijenio materijalno pravo te da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno.

8. Naime, tužitelj u postupku tvrdi, da je od strane tuženice izvrgnut nizom radnji počinjenih s ciljem da bi ga se spriječilo u ostvarivanju bilo kakvih prava, među kojima navodi pravo na dostavu pitke vode, po cijeni kako se dostavlja drugim mještanima, te dolazak u zgradu Općine.

9. Odredbama čl. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, broj: 85/08, 112/12, dalje: ZSD), propisano je: Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije (st.1.). Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama (st. 2.). Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovoga članka (st. 3.).

9.1. Nadalje, prema odredbama čl. 2. st. 1. ZSD izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz čl. 1. st. 1. istog Zakona kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, a prema stavku 2. istog čl. neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

10. Suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda, tužba za naknadu štete zbog diskriminacije može se podnijeti i protiv fizičke osobe koja je diskriminaciju počinila u okviru obavljanja poslova svog radnog mjesta, a ne kako pogrešno prvostupanjski sud smatra u konkretnom slučaju, samo protiv jedinice lokalne samouprave, Općine Lećevica u kojoj je tuženica zaposlena.

11. Slijedom navedenog, kako je zbog pogrešnog pravnog pristupa činjenično stanje ostalo neutvrđeno, to je temeljem odredaba čl. 370. ZPP prvostupanjska presuda ukinuta, a predmet vraćen na ponovno suđenje. Međutim, neosnovanim sud nalazi prijedlog tužitelja da sud odredi održavanje nove glavne rasprave pred drugim sucem, jer da uredujući sudac neće postupati sukladno zakonima Republike Hrvatske i da će pogodovati protivnoj strani. Naime, prvostupanjski sudac svojim postupanjem (pogrešnim pravnim pristupom) nije doveo u pitanje svoju nepristranosti i tužiteljevo pravo na pravično suđenja, niti je počinio bitne povrede odredaba postupka koje bi opravdale takvu odluku ovog suda.

12. U ponovljenom postupku, prvostupanjski će sud raspraviti navode stranaka, u svjetlu ranije navedenih odredaba, ispitati je li došlo do diskriminacije tužitelja od strane tuženice, ako je po kojoj od osnova iz čl. 1. ZSD, te jesu li ispunjene pretpostavke za naknadu štete, sve primjenom pravila o teretu dokazivanja, a potom sukladno činjeničnom stanju koje će temeljem tih dokaza utvrditi, donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku.

U Šibeniku, 3. lipnja 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Goran Stošić