Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3615/2022-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj, i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari prvotužiteljice LV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotužiteljice RV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupa punomoćnik Mišel Rošić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Budimir & Partneri d.o.o. u Splitu, protiv prvotuženika MV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotuženika ĆV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trećetuženice LVČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i četvrtotuženice CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve zastupa punomoćnik Ante Kukoč, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi prvotužiteljice LV i drugotužiteljice RV protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pst-110/2015-49 od 5. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pst-110/2015-49 od 5. rujna 2022., i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka nastalim povodom žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "Utvrđuje se da su tužiteljice stekle pravo vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dvor površine 201 m2 i zgrada površine 20 m2, i to svaka za po 1/4 dijela prava vlasništva, a što su tuženici kao isključivi zakonski nasljednici upisanog vlasnika pok. CV MV pok. L dužni priznati te trpjeti da tužiteljice temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti ishode uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime i to svaka za po 1/4 dijela, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena pok. CV MV pok. L za ukupno 1/2 dijela prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, sve u roku od 15 dana.

Dužni su tuženici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe solidarno isplatiti tužiteljicama parnični trošak." (točka I. izreke). Pod točkom II izreke naloženo je tužiteljicama nadoknaditi tuženicima u roku od 15 dana parnični trošak u iznosu od 40.218,75 kuna (5.337,95 EUR).

1.1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor pravomoćno presuđene stvari.

2. Presudu suda prvog stupnja pobijaju žalbom prvotužiteljica LV i drugotužiteljica RV (dalje: tužiteljice), zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014, 70/2019,80/2022., 114/2022. - dalje: ZPP). Predlažu nadležnom drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu u cijelosti te preinačiti pobijanu presudu, i usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti, uz nadoknadu troškova parničnog postupka, uvećanih za troškove žalbe, podredno pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je tužbeni zahtjev radi utvrđenja da su tužiteljice stekle pravo vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dvor površine 201 m2 i zgrada površine 20 m2, i to svaka za u ¼ dijela prava vlasništva, a što su tuženici kao isključivi zakonski nasljednici upisanog vlasnika pok. CV MV pok. L dužni priznati te trpjeti da tužiteljice ishode uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini, uz istovremeno brisanje tog prava s imena pok. CV R. L za ukupno ½ dijela prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu.

5. Tužiteljice u tužbi i tijekom postupka tvrde da su (su)vlasništvo predmetne nekretnine stekle dosjelošću te po osnovi prava korištenja zemljišta nužnog za redovnu upotrebu zgrade; da su posjednice predmetne nekretnine od 12.siječnja 1977. kada su prvotužiteljica LV i ŠV kao kupci od ČV kao prodavateljice kupili ½ dijela kuće i predmetno zemljište.

5.1. U postupku koji je prethodni o žalbi nije bilo sporno da su tužiteljice u posjedu predmetne nekretnine, dok je bila sporna kvaliteta tog posjeda i postojanje osnove za stjecanje prava vlasništva.

6. U postupku koji je prethodio žalbi utvrđeno je sljedeće:

- da je u Sporazumu od 20. siječnja 1977., sklopljenom između ČV te ŠV i LV nakon prethodno sklopljenog kupoprodajnog ugovora od 12. siječnja 1977., ugovoreno da se supružnici LV obvezuju najkasnije do 15. travnja 1977. ograditi malim zidićem (odgovarajućom vrtnom ogradom) pripadajući im dio vrta s istočne i južne strane, da su zidovi koji su se trebali sagraditi (i ograditi dio vrta koja bi pripadao supružnicima LV) označeni na skici koja je sastavni dio tog sporazuma (list 6-7 spisa predmeta), da su navedeni dio vrta supružnici LV kupili od ČV navedenim ugovorom od 12. siječnja 1977.;

- da je u skici vještaka geodetske struke (list 67-68 spisa predmeta) čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (površine 221 m2) označena slovima A-B-G-H-I-J-K-L-M-N-O-E-F-A te da se nalazi s istočne i južne strane kuće oznake [adresa] s time da se u južnom dijelu nalazi još i objekt (omeđen točkama Đ-Č-G-H);

- da su navedeno zemljište tužiteljice, što osobno (prvotužiteljica LV) i putem prednika ŠV posjedovale od 12. siječnja 1977. kada su isto supružnici ŠV kupili od ČV (M) ČV koja se ranije prezivala CV te je bila supruga pok. PV pok. L koji je bio brat pravnog prednika tuženika MV pok. L;

- da je prednik tuženika MV. L skupa sa svojim bratom PV na predmetnoj nekretnini (zemljištu) bio uknjižen od 1929. u ½ dijela svaki (što je vidljivo iz povijesnog izvatka koji je priložen pribavljenom i kopiranom spisu br. P-4078/09, ranije br. II P-1183/04);

- da je na temelju presude poslovni br. II P-296/60 od 14. lipnja 1960. (priložena istom spisu, list 30A) u pogledu zgrade č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja zgrada je prema povijesnom izvatku upisana i sagrađena 1932.g.) uknjižen samo PV, a on je u tužbi koja je prethodila donošenju te presude naveo da je na zajedničkom zemljištu sam sagradio zgradu, da je, dakle, prednik tuženika MV ostao uknjižen na spornom zemljištu za ½ dijela od trenutka prve uknjižbe 1929.;

- da tužiteljice nisu dokazale da je njihov pravni prednik PV kupio ili na neki drugi način (darovanjem, diobom i sl.) stekao od MV njegov suvlasnički dio od ½ dijela č. zem. [katastarska čestica] (što su tuženici isticali i u ranijem postupku br. P- 4078/09, podnesak od 14. srpnja 2009.);

- da su tužiteljice odgovor na tužbu iz predmeta br. P-4078/09 sigurno zaprimile najkasnije 11. kolovoza 2006. (kada su sastavile podnesak kojim osporavaju navode odgovora na tužbu, list 121 spisa predmeta), da je dakle, od 11. kolovoza 2006. posjed tužiteljica u svakom slučaju nepošten u skladu s člankom 18. stavkom 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 20/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015., 94/2017.- dalje: ZV), jer su izgubile tu raniju parnicu;

- da je ČV, koja je supružnicima ŠV prodala osim stana još i dio vrta tj. predmetnu česticu, ila u trenutku prodaje nepoštena posjednica predmetne č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer je ČV bila bivša supruga PV, koji je skupa s pravnim prednikom tuženika MV, bio suvlasnik za po ½ dijela pa je kao članica njegove obitelji mogla i morala znati, odnosno imala je dovoljno razloga posumnjati da njezinu suprugu PV, a nakon njegove smrti njoj, ne pripada isključivo pravo na posjed predmetnog zemljišta, pa da stoga nije niti mogla biti isključiva izvanknjižna vlasnica cijelog spornog zemljišta i zato kao prodavateljica nije mogla prenijeti na kupca više prava nego je sama imala, a da je mogla znati da je vlasnica spornog zemljišta samo u ½ dijela, vidljivo je i iz toga da je rješenjem o nasljeđivanju od 6. lipnja 1964. naslijedila svog supruga PV za taj dio (upis u povijesnom izvatku iz zemljišne knjige pod br. Z-1731/67), a da je u tom trenutku MV bio živ (umro je **.**.1974. prema rješenju br. O-420/74, priloženo spisu P-4078/09) pa da se može postaviti pitanje zašto nije za života MV poduzela radnje da se on izbriše u ½ dijela, da je očigledno znala da bi naišla na njegovo protivljenje, jer nema dokaza da je njezin suprug PV prije smrti stekao i bratov udio od ½ dijela;

- da su isto tako su supružnici ŠV u pogledu sporne nekretnine (vrta) u trenutku kupoprodaje bili nepošteni posjednici, da su oni očito znali značaj zemljišnih knjiga jer su se nedugo nakon kupnje (22. 7. 1977; upis pod br. Z-2363/77) uknjižili kao suvlasnici kuće za ½ dijela što je vidljivo iz povijesnog izvatka, da je u ugovoru od 12. siječnja 1977. (priložen spisu P-4078/09) naznačeno da je obiteljska kuća koju kupuju označena kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa da su mogli zaključiti kako vrt ne nosi tu oznaku te su mogli provjeriti je li u zemljišnoj knjizi prodavateljica ČV uknjižena i kao isključivi vlasnik ili nositelj prava korištenja na zemljištu koje predstavlja vrt, da su iz skice (list 6-7), koja skica je bila sastavni dio sporazuma od 20.1.1977., mogli zaključiti da samo obiteljska kuća nosi oznaku č. zgr. [katastarska čestica].

7. Na temelju navedenih utvrđenja, i ocjene izvedenih dokaza, sud prvog stupnja je zaključio kako tužiteljice kao nepoštene posjednice predmetnog zemljišta nisu stekle pravo (su)vlasništva. Pored navedenog, sud je također ocijenio i kao vrijeme posjedovanja predmetne čestice, sve da je posjed i bio pošten, nije dostatno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe članka 159. stavka 3. ZV (uzimajući vremensko razdoblje od 8. listopada 1991. – prestanak društvenog vlasništva do 22. srpnja 2004. – dan podnošenja tužbe u predmetu poslovni broj P- 4078/09).

7.1. Sud prvog stupnja je također zaključio kako tužiteljice pravo suvlasništva predmetnog zemljišta nisu stekle niti po osnovi korištenja zemljišta nužnog za redovnu upotrebu (članak 12. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima), u bitnom navodeći, da se ne može ex lege steći vlasništvo cijelog zemljišta oko kuće kao nužnog za redovnu upotrebu zgrade već da je za to potrebno provesti odgovarajući upravni postupak u skladu s člancima 157. do 159. Zakona o prostornom uređenju, te iz razloga što veći dio predmetne nekretnine predstavlja vrt, a samo jedan manji dio pristupne stepenice i koridor za pristup u stan, a da sadnja voća, povrća, i cvijeća u vrtu nisu radnje koje bi predstavljale redovnu upotrebu zgrade.

8. Donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju povredu sadržajno upiru žalitelji u žalbi budući da pobijana presuda sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, osobito jer su u presudi, na temelju, u postupku izvedenih dokaza, a na kojima je presuda utemeljena, te činjenica utvrđenih tim dokazima, izostali uvjerljivi, jasni i neproturječni razlozi koji bi opravdavali pobijanu odluku suda prvog stupnja.

9. U konkretnom slučaju, nesporno je da su tužiteljice u posjedu predmetnog zemljišta od 12. siječnja 1977. (prvotužiteljica LV neposredno), a drugotužiteljica posredno, putem njihova pravnog prednika (supruga i oca) ŠV te neposredno.

9.1. Sporno je poštenje njihova posjeda u bitnom s obzirom na, u postupku utvrđenu činjenicu, da prodavateljica predmetnog zemljišta ČV (M) V, bivša supruga PV koji je bio suvlasnik predmetnog zemljišta u ½ dijela (dok je suvlasnik preostalog ½ dijela bio njegov brat MV), kao nasljednica iza pok. supruga PV nije bila isključiva vlasnica predmetnog zemljišta zbog čega nije niti mogla na prvotužiteljicu i njezina sada pok. supruga (oca drugotužiteljice) ŠV, kupoprodajnim ugovorom od 12. siječnja 1977. prenijeti više prava nego što je sama imala.

9.2. Tužiteljice međutim tužbenim zahtjevom zahtijevaju utvrđenje prava suvlasništva predmetne nekretnine i to svaka po ¼ dijela predmetne nekretnine, uz brisanje prava suvlasništva u ½ dijela sada MV, prednika tuženika (brata PV), a ne pravo suvlasništva svaka u ½ dijela predmetnog zemljišta, kako to upiru u žalbi.

9.3. Nadalje, imajući prethodno navedeno u vidu, dakle, da je predmet utvrđenje prava suvlasništva ½ dijela predmetnog zemljišta tužiteljice svaka po ¼ dijela), sud prvog stupnja je u postupku propustio raspraviti odlučne činjenice- predmet kupoprodajnog ugovora od 12. siječnja 1977., a koji tužiteljice navode kao pravni temelj svojeg posjedovanja.

9.4. Naime, iz podataka u spisu predmeta bi proizlazilo (a što je utvrđeno u parničnom postupku u predmetu Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P2-4078/09 koji je pravomoćno okončan tako što je tužbeni zahtjev tužiteljica LV i RV radi utvrđenja da su tužiteljice suvlasnice za po ½ dijela predmetne nekretnine i izdavanja tabularne isprave, odbijen kao neosnovan), da je ČV (M) V kao nasljednica iza pok. supruga PV, bila nositeljica prava korištenja predmetne čestice ½ idealnog dijela, dok je nositelj prava korištenja druge polovice prava korištenja predmetnog zemljišta (jer je nekretnina koja je do tada bila u suvlasništvu PV i MV svakog u ½ dijela 1961. postala društveno vlasništvo te su, 11. veljače 1961., braća MV i PV upisani kao titulari prava korištenja, svaki za po ½ dijela), bio MV, pravni prednik tuženika, dok su nasljednice iza sada pok. ČV (M) ČV ĐV i BV koji su na temelju odredbe članka 360. stavka 4. i članka 362 stavka 1. ZV, postali suvlasnici tog dijela predmetnog zemljišta i to svaki u ¼ dijela, a da nema dokaza da bi sada pok. ZV pok. Ć (pravni prednik tuženika) svoj suvlasnički dio prenio na svojeg sada pok. brata PV (pravnog prednika sada pok,. prodavateljice ČV (M) Čorak. čiji su nasljednici, dakle, ĐV i BV (uknjiženi kao suvlasnici predmetnog zemljišta svaki u po ¼ dijela).

10. Slijedom iznesenih razloga, pobijana presuda sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, zbog čega je valjalo žalbu tužiteljica, kao osnovanu, uvažiti, i na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP, presudu suda prvog stupnja ukinuti te predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

11. U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja otklonit će navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će, imajući u vidu navedeno u ovom rješenju, utvrditi i raspraviti činjenice odlučne za pravilnu primjenu materijalnog prava, odnosno razjasniti predmet kupoprodajnog ugovora koji tužiteljice navode kao pravni temelj posjedovanja predmetnog zemljišta, a imajući u vidu prethodno navedeno u pogledu prijenosa prava (su)korištenja predmetnog zemljišta ( u naravi dio vrta s južne i istočne strane) titulara sada pok. MV i PV) te, nakon prestanka društvenog vlasništva, stjecanja i prijenos prava suvlasništva predmetnog zemljišta na pravne sljednike sada pokojnih MV pok. L i PV pok. L, i tek potom će moći donijeti zakonitu i pravilnu odluku o tužbenom zahtjevu.

12. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 166. stavka 3. ZPP.

U Zagrebu 3. lipnja 2025.

Predsjednik vijeća

Robert Jambor