Poslovni broj: Usž-214/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Kristine Senjak Krunić, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja CĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Josip Tolić, odvjetnik u Zadru, Kovačka 1, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi obnove postupka promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2791/2023-9 od 7. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2791/2023-9 od 7. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II932-07/23-07/375, URBROJ: 541-11/3-23- 2 od 26. rujna 2023. i zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Benkovac, KLASA:UP/I-932-07/22- 02/172, URBROJ: 541-24-05/1-23-10 od 15. ožujka 2023. (pogrešno navedeno 15. prosinca 2020.), kojim je ostavljeno na snazi rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Benkovac, KLASA:UP/I-932-07/20-02/217, URBROJ: 541-24- 05/2-20-2 od 15. prosinca 2020., a kojim rješenjem se u katastarskom operatu općine [adresa] mijenjaju podaci u posjedovnom listu broj 440, na zahtjev ČĆ, na način pobliže određen i sadržan u izreci tog rješenja.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je izjavio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. U žalbi navodi da je sud počinio bitnu povredu odredaba upravnog spora u vezi članka 119. stavka 5., članka 49. stavka 1. i članka 53. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), a što je utjecalo na donošenje odluke na štetu tužitelja. Drži da je trebalo saslušati tužitelja i svjedokinju ŠĆ, a što je sud bez valjanog obrazloženja odbio kao suvišno. Navodi da u prosincu 2020., kada je potvrđen sporni geodetski elaborat, nije ni mogao biti u tijeku sudski postupak uređenja međe kada tužitelj tada nije imao ikakvih saznanja da bi uopće bio u tijeku postupak izrade i potvrđivanja spornog elaborata, nit je tužitelj sudjelovao u postupku koji je "iznjedrio" sporni elaborat, a zbog čega je i došlo do obnove samog upravnog postupka. Postavlja pitanje je li trebao pokrenuti postupak uređenja međa ne znajući da se njemu iza leđa radi elaborat kojim se međa netočno pozicionira tamo gdje nikad nije ni bila. Uostalom, to da li je tada bio u tijeku sudski postupak uređenja međe samo je jedan od načina kako utvrditi da li je međa uistinu sporna, a tijekom ovog i ranijeg upravnog postupka pruženo je više dokaza koji to potvrđuju. Upućuje na dokumentaciju koja prileži spisu, a koja zajedno s ostalim navodima dokazuje ne samo da je međa sporna, već dapače, da se ista nalazi otprilike 30-50 cm bliže objektu ČĆ, a ne tamo gdje je nezakonito i netočno prikazana po spornom elaboratu. Ukazuje da je u postupku i sporu propušteno izvršiti preklop postojećeg katastarskog plana s položajnim nacrtom iz 1990. godine i da pri donošenju napadnutog rješenja nije uzeta u obzir odredba članka 46. stavka 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18. i 39/22., dalje: ZDIKN), odnosno da je taj Zakon pogrešno primijenjen, pri čemu se sud također neosnovano poziva na odredbe članka 63. i 80. Pravilnika o geodetskim elaboratima, kao da bi te odredbe dale za pravo donošenju ovakve napadnute presude, dok s druge strane sud zanemaruje odredbe članka 90. stavka 1. i 2. ZDIKN-a, koje propisuju da se nositelji prava na susjednim katastarskim česticama obavještavaju o izradi geodetskog elaborata, da su isti dužni pokazati granice katastarskih čestica, te da u postupku izrade geodetskih elaborata sudjeluju nositelji prava na katastarskim česticama i druge osobe koje imaju pravni interes, što je pri izradi predmetnog elaborata propušteno učiniti. Dapače, da se tužitelja o tome obavijestilo u vrijeme izrade spornog elaborata, isti bi promptno izrazio svoje protivljenje takvom ucrtavanju i određivanju međe te zasigurno ne bi došlo od potvrđivanja takvog nezakonitog elaborata. Drži da ga se neosnovano upućuje na pokretanje novog upravnog postupka čiji bi predmet bila izrada novog elaborata, odnosno ishođenje rješenja o utvrđenju međe, što zahtijeva nekoliko godina trajanja tih postupaka u kojem će sve stranke neminovno sudjelovati, za razliku od ovog predmetnog postupka. Slijedom navedenog, predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, uz naknadu troška sastava žalbe.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga, ovaj Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove propisane odredbom članka 126. stavka 1. ZUS- a, zbog kojih bi pobijana presuda bila nezakonita.

7. To stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je osnovano odbio tužbeni zahtjev, pri čemu je za svoju odluku naveo pravne relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

8. Suprotno žalbenim prigovorima, prvostupanjski upravni sud je pobijanu presudu dostatno i valjano obrazložio u smislu odredbe članka 119. stavka 5. ZUS-a, jer je dao razloge zbog kojih je rješenje tuženika ocijenio zakonitim, kao i razloge zašto je odbio dokazne prijedloge tužitelja osnovano ocijenivši da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza, s čime je suglasan i ovaj Sud, jer to ne bi dovelo do drukčije odluke u ovoj stvari imajući u vidu podatke spisa predmeta. S tim u vezi, valja dodati da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni jasni i argumentirani razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, čemu je ovdje udovoljeno.

9. U konkretnoj upravnoj stvari, sporni geodetski elaborat izrađen je za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama i evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te sadrži pravomoćno rješenje o izvedenom stanju kojim se ozakonjuje dovršena, samostojeća stambena manje zahtjeva zgrada izgrađena na predmetnoj katastarskoj čestici.

9.1. Za provođenje promjena podataka u katastarskom operatu nije potrebna suglasnost vlasnika susjedne čestice, ali mu se mora omogućiti sudjelovanje u upravnom postupku u kojem se te promjene provode, što je, prema podacima spisa predmeta, tužitelju i omogućeno tijekom obnove postupka (zapisnik od 24. siječnja 2023.).

10. Glede osnovnog prigovora tužitelja da je međa na spornom geodetskom elaboratu nezakonito i netočno prikazana, pa time posljedično nezakonito izvršene promjene podataka u katastarskom operatu, valja ukazati da je u postupku i sporu pravilno utvrđeno da iz podataka spisa predmeta ne proizlazi da su, u smislu odredbe članka 90. stavka 6. ZDIKN-a, bile sporne granice između kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tužiteljeve kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer u trenutku izrade elaborata u vezi s njima nije bio u tijeku sudski postupak uređenja međa. Tužitelju je od strane prvostupanjskog suda pravilno ukazano da, ukoliko smatra da podaci predmetnog elaborata nisu ispravni i da je na taj način oštećen, te tvrdnje treba dokazati elaboratom čija bi provedba bila predmet drugog upravnog postupka, pod uvjetom da sporno pitanje međe bude drugačije riješeno u postupku uređenja međa kojeg je tužitelj, prema podacima spisa predmeta, u međuvremenu i pokrenuo.

11. Konačno, tužitelj se neosnovano poziva na odredbu članka 46. stavka 6. ZDIKN-a, kojom je propisano da se granica označuje spornom ako neki od nositelja prava nisu suglasni s obilježenim granicama zemljišta na granici njihovih katastarskih čestica. Ovo stoga jer se ta zakonska odredba primjenjuje u slučaju provođenja katastarske izmjere ili tehničke reambulacije (članak 46. stavak 1. ZDIKN-a), o čemu se ovdje ne radi.

12. Kako tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari, to Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe. Ovo posebno iz razloga jer je riječ o istim prigovorima koje je tužitelj isticao i u postupku pred prvostupanjskim upravnim sudom, na koje prigovore se sud valjano očitovao i s kojim zaključcima se slaže i ovaj Sud jer su, u konkretnoj upravnoj stvari, utemljeni na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava.

13. Obzirom da tužitelj nije uspio sa žalbom, to je, temeljem članka 147. stavka 1. ZUS-a, odbijen sa zahtjevom za naknadu troška njezina sastava.

14 Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 3. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Kristina Senjak Krunić