Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-1336/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milene Frankić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vlaste Mrzljak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Općine Matulji, Matulji, Trg M. Tita 1, OIB: 23730024333, koju zastupa punomoćnik Ive Orlić, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Orlić i suradnici, u Rijeci, protiv tuženika EE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Saša Poldan, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Saša Poldan, Goran Gatara, Valentina Vižintin, Marko Komorski, Ana Ilić i Soča Fruk Morina, iz Rijeke, radi vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P- 1814/2021-55 od 7. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 3. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-1814/2021-55 od 7. studenog 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pod toč. I. izreke, kao i pod toč. II. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.778,95 Eur/13403,50 kn.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
I. Utvrđuje se da je tužiteljica OPĆINA MATULJI vlasnica nekretnine na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka iz područja geodezije UE, dipl. ing geod. iz ožujka 2023. omeđene linijama zelene i crvene boje te točkama I-J-K-L-M- N-O-P-C2-C1/D2-D1/E2-E1/F2-R-S-C-B-A-I, što joj je tuženik dužan priznati te se utvrđuje da međa između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] nasuprot k. č. br. [katastarska čestica] i grč. 53 sve k. o. [katastarska općina] teče zelenom linijom iz iste skice lica mjesta čiji je tijek opredijeljen točkama I-J-K-L-M-N-O-P-C2-C1/D2-D1/E2-E1/F2-R-S-T.
II. Nalaže se tuženiku EE da tužiteljici OPĆINI MATULJI naknadi parnični trošak u iznosu od 1.778,95 Eur/13403,50 kn, a odbija se tužiteljica sa preostalim dijelom zahtjeva za nadoknadu parničnog troška.
2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže pobijanu presudu preinačiti, uz naknadu troškova parničnog i žalbenog postupka sa zateznim kamatama, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška žalbenog postupka.
3. U odgovoru na žalbu tužiteljica osporava žalbene navode i predlaže žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba tuženika je osnovana.
5. Predmet zahtjeva tužiteljice je utvrđenje da je vlasnica nekretnine na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka iz područja geodezije UE, dipl. ing geod. iz ožujka 2023. omeđene linijama zelene i crvene boje te točkama I-J-K-L-M- N-O-P-C2-C1/D2-D1/E2-E1/F2-R-S-C-B-A-I, što joj je tuženik dužan priznati te utvrđenje da međa između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] nasuprot k. č. br. [katastarska čestica] i grč. 53 sve k. o. [katastarska općina] teče zelenom linijom iz iste skice lica mjesta čiji je tijek opredijeljen točkama I-J-K-L-M-N-O-P-C2-C1/D2-D1/E2-E1/F2-R-S-T.
6. Tijekom postupka nije bilo sporno da nekretnine tuženika i tužiteljice graniče, da je proveden postupak uređenja međe kod ovog suda pod poslovni broj R1-288/2017 te je rješenjem od 30. prosinca 2019. uređena međa između nekretnina stranaka, prema posljednjem mirnom posjedu. Nesporno je i da je nekretnina tužiteljice kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao nerazvrstana cesta površine 1626 m2, javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo Općine Matulji. Rješenje o uređenju međe postalo je pravomoćno nakon što je o rješenjem Županijski sud u Vukovaru poslovni broj br. Gž-178/2020-2 od 28. svibnja 2021. odbijena žalba ovdje tužiteljice. Iz obrazloženja navedene odluke proizlazi da je zahtjev da se međa obnovi ili ispravi vindikacijski zahtjev, ali odluka o tom zahtjevu donesena u izvanparničnom postupku tek da je predmnijeva da postoji vlasništvo na do novo označene međe od trenutka kad je sud među označio, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati u parnici. Stoga da je neosnovan žalbeni razlog ovdje tužiteljice da predlagatelj, ovdje tuženik nije mogao biti u posjedu sporne površine.
7. Sud prvog stupnja, cijeneći iskaze tuženika i svjedoka ZE nalazi da je logično da je tuženik koji je uređivao kuću ujedno i dao asfaltirati dio svoje nekretnine do zida kuće u vrijeme kada je u blizini bio iskop, a sve kako bi osigurao što bolju izolaciju i zaštitu svoje nekretnine do koje je očito ranije bilo zemljani teren, da u dijelu prijepora koji se nalazi uz samu kuću tuženika sigurno ne prolaze vozila, odnosno da se taj dio ne koristi kao cesta u naravi. Pri tome ocjenjuje da Iskaz svjedoka ME nije odlučan jer on i nema ustvari saznanja tko je naručio asfaltiranje i kada na prijeporu, niti kada kako je on izgledao prije asfaltiranja. Slijedom iznesenog, sud zaključuje da je tuženik bio u posjedu spornog dijela, koji je prije provedbe elaborata evidentiranja nerazvrstane ceste bio i u njegovom vlasništvu.
8. Predmetna kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala je nakon provedbe rješenja zemljišnoknjižnog odjela koje je doneseno na temelju prijavnog lista DGU-Odjel za katastar nekretnina Opatija, Klasa:932-06/16-02/00148 od 16.2017., kopije katastarskog plana od 13.6.2017. uvjerenja Općine Matulji od 21. travnja 2016., dakle u vrijeme važenja ranijeg Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama.
9. Polazeći od navedenog, sud prvog stupnja zaključuje da bi odbijanjem tužbenog zahtjeva ovdje tuženik stekao pravo vlasništva na spornoj međašnoj površini, koja je bila u njegovom posljednjem mirnom posjedu, što je u suprotnosti s odredbom čl. 101 st. 2. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 4/23). Pravo tužiteljice je jače od prava tuženika na spornoj međašnoj površini, bez obzira na činjenicu da se sporna međašna površina ne koristi u svrhu prometa vozilima. Jedino da se na spornom dijelu sada utvrđene zč. 1886 k. o. [katastarska općina] temeljem odredbe čl. 103 ZC utvrdi da je trajno prestala potreba korištenja dijela nerazvrstane ceste, može se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a koju odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste ili njezinog dijela donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, i tek nakon toga bi se mogla urediti međa između nekretnina ovdje stranaka, tj. mogao bi ovdje tuženi steći ponovo vlasništvo sporne međašne površine. Pri tome, prema ocjeni suda prvog stupnja okolnost da tuženik nije dao suglasnost na elaborat evidentiranja nerazvrstane ceste nije odlučan jer suglasnost nije niti nužna.
10. Slijedom navedenog, prihvaća zahtjev tužiteljice i odlučuje kao u izreci.
11. Odluka suda prvog stupnja ne može se barem za sada prihvatiti.
12. Tužiteljica svoje pravo vlasništva na prijepornoj površini temelji isključivo na tvrdnji da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi upisana kao nerazvrstana cesta u površini od 1626 m2, dakle javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tužitelja, da su međe te čestice pa i one prema kčbr. [katastarska čestica] i grč. 53 k. o. [katastarska općina] (vlasništvo tuženika) određene katastarskim planom nove izmjere i kao takve predstavljaju granicu javnog dobra, pa je pomicanjem te granice, sadržajem i načinom uređenja međe u izvanparničnom postupku koji se vodio pod poslovnim brojem R1-288/17 došlo do nezakonitog umanjenja površine javnog dobra jer je postupak uređenja međe vođen protuzakonito i sud je takav prijedlog trebao odbaciti. Stoga, pozivajući se na odredbu čl. 102. ZC, te izrađeni geodetski elaborat iz 2017. predlaže kao u izreci presude.
13. U postupku suda prvog stupnja poslovni broj R1-288/17 od 30. prosinca 2019. proveden je postupak uređenja međe te je rješenjem od 30. prosinca 2019. uređena međa između nekretnina stranaka, prema posljednjem mirnom posjedu.
14. Iz navedenog proizlazi da je u izvanparničnom postupku radi uređenja međe predmet spora raspravljen i odluka je donijeta na osnovu posljednjeg mirnog posjeda prijepora, pri čemu je dokazano (nije niti bilo sporno) da tuženik sporni dio nekretnine posjeduje, dugi niz godina, pa je sadržajem takve odluke ovdje tuženik zaštićen (ostvario je uspjeh u izvanparničnom predmetu uređenja međe) kao savjestan posjednik sporne površine.
15. Izvanparnični postupak radi uređenja međe vodi se u skladu s odredbom čl. 103 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZV), a kada sud uredi među na jedan od navedenih načina on meritorno ne rješava pravo vlasništva nekretnine nego samo nastaje predmnijeva da se pravo vlasništva svakog od susjeda-međaša proteže do međe koju je sud tako odredio. O možebitnom dokazivanju prava vlasništva, nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, može odlučivati jedino parnični sud u odgovarajućem postupku sukladno čl. 103. st. 6. ZV. U odnosu na stranke koje su sudjelovale u postupku uređenja međa navedeni rok je prekluzivni rok materijalnog prava, što znači da se poslije isteka tog roka one gube ne samo pravo na zahtjev s osnova vlasničke tužbe nego prestaje i samo pravo na vlasništvo sve kada bi ga i bilo ako nije pokrenuta parnica, jer protekom tog roka među tim strankama definitivno je riješeno pitanje vlasništva zemljišta do međe koju je sud odredio u postupku uređenja međa.
16. Sama činjenica da se katastarska međa ne međa ne poklapa s uređenom međom prema posljednjem mirnom posjedu ne znači da tužiteljica ima jače pravo na spornom dijelu nekretnine jer tužiteljica i na tom dijelu mora dokazati osnov stjecanja prava vlasništva.
17. Pri tome, međa je uređena sudskom odlukom u izvanparničnom postupku pa ovaj sud ne može ispitivati pravilnost i zakonitost sudske odluke donesene u postupku uređenje međe (tužiteljica u činjeničnim navodima tužbe tvrdi da radi o nezakonitoj odluci).
18. Okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi i katastru kao javno dobro ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao javno dobro niti je ikada predstavljala javno dobro (u tom smislu i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev-67/1998 od 26. studenog 1998., Revt-243/11 od 27. svibnja 2015., Rev-537/1999 od 26. rujna 2002., Gzz-67/1998 od 26. studenog 1998.).
19. Stoga je moguće, a slijedom korištenja nekretnine u javnom dobru, da takva nekretnina izgubi svojstvo javnog dobra pa može biti predmetnom stjecanja prava vlasništva, za što nije nužno da je donesena odluka o ukidanju statusa javnog dobra.
20. Kako zbog pogrešnog pravnog pristupa za ocjenu osnovanosti zahtjeva nisu potpuno i pravilno utvrđene odlučne činjenice, to se ne može ispitati niti pravilnost primijenjenog materijalnog prava.
21. Slijedom iznesenog, primjenom odredbe čl. 370. ZPP ukinuta je odluka o glavnoj stvari, kao i odluka o troškovima parničnog postupka jer ona ovisi o uspjehu stranka u sporu.
22. U ponovljenom postupku sud će sukladno uputi danoj u ovom rješenju, uvažavajući i iznesene navode tuženika, valjano ocijeniti izvedene dokaze, te po potrebi izvesti dokaze predložene po tuženiku, a nakon čega će biti u prilici donijeti novu i zakonitu odluku, kojom će ujedno odlučiti i o troškovima cjelokupnog postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).
U Zagrebu, 3. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Gordana Bošković Majerović
