REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4766/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Kamelija Parać, u pravnoj stvari tužitelja DO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv 1. tuženika B.C.C. d.o.o., Zagreb, Ježdovečka 9, OIB: 68602160632, i 2. tuženika MO, ovlaštena osoba za zastupanje dužnika AEROKLUB „ZAGREB“ u stečaju, Zagreb, Jurišićeva 5/I, OIB: 40552229866, radi utvrđenja osporene tražbine, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1865/2024 od 28. listopada 2024, 2. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se tužiteljeva žalba, ukida rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1865/2024 od 28. listopada 2024. i predmet vraća sudu na daljnji postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Trgovački sud u Zagrebu u točki I. izreke odbacio je tužbu u ovoj pravnoj stvari. U točki II. izreke odbacio je kao nedopušten prijedlog tužitelja kojim traži da sud odbaci prigovor prvotuženika društva B.C.C. d.o.o. koji se odnosi na djelomično osporenu tražbinu fakturu za studeni 2023. godine za iznos od 400,00 eura, kao i prijedlog da sud u ovom postupku prihvati odluku stečajnog upravitelja u kojoj priznaje prijavljenu tražbinu vjerovnika upisanu u tablicu II višeg isplatnog reda pod brojem 12. DO u iznosu od 2.808,99 eura. U točki III. izreke odbacio je kao nedopušten prijedlog tužitelja da sud donese rješenje o ispravku rješenja s ispitnog ročišta poslovni broj St-2205-2023 od 30. kolovoza 2024.

2. Protiv ovoga rješenja žalbu uložio je tužitelj bez jasnog definiranja žalbenih razloga, a iz čijeg se sadržaja jedino može zaključiti da tužitelj traži da se utvrdi njegovo potraživanje koje proizlazi iz radnog odnosa kod stečajnog dužnika AEROKLUB „ZAGREB“ u stečaju, koje je priznao stečajni upravitelj, a osporio stečajni vjerovnik B.C.C. d.o.o.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda, te u smislu članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavka 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijanog rješenja počinio neku od bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, ali smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio procesne odredbe kada je odbacio tužbu.

6. Iz uvida u spis utvrđeno je da je tužitelj samostalno sastavio tužbu koja po svojoj formi ne sadrži sav potrebni sadržaj koji treba imati svaka tužba sukladno odredbi članka 186. stavka 1. ZPP-a, a naročito određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja. Osim toga tužba mora biti jasna i razumljiva da bi sud uopće mogao po njoj postupiti, što je izostalo u konkretnom slučaju.

7. Po zaprimanju tužbe prvostupanjski sud prvi put je pozvao tužitelja da uredi tužbu, rješenjem od 17. rujna 2024., uz uputu da postavi jasan i određen tužbeni zahtjev na način da isti bude sukladan člancima 266. i 267. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ), kao i da dostavi rješenje suda poslovnog broja St-2205/2023 kako bi sud mogao utvrditi jeli podnesena tužba u ovoj pravnoj stvari pravodobna.

8. Postupajući po rješenju prvostupanjskog suda tužitelj je nadopunio podnesak na način da nije ništa manje neodređen i nepodoban za postupanje niti je išta jasniji i razumljiviji.

9. Prvostupanjski je sud potom odbacio tužbu smatrajući da se po njoj ne može postupati.

10. Ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije postupio ispravno.

11. Naime, pozivanjem u konkretnom slučaju isključivo na odredbu članka 109. stavka 4. ZPP-a, kao osnovu za odbačaj tužbe, prvostupanjski sud ispustio je iz vida da su u Zakonu o parničnom postupku sadržana dva načela, načelo pomoći neukoj stranci (članak 11. ZPP-a) i načelo otvorenog pravosuđenja (članak 219. stavak 2. ZPP-a), upravo kao inkorporacija Ustavne odredbe o Pravu na pravični postupak i Prava na pošteno suđenje Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, (članak 6. Konvencije i članak 24., 27., 28. i 29. Ustava Republike Hrvatske).

11.1. Osnovni cilj tih odredbi je omogućavanje i neukim strankama pristup sudu i meritorno odlučivanje o zahtjevu za pravnu zaštitu, a ne pretjeranim formaliziranjem onemogućiti pokretanje postupka i ostvarivanje pravne zaštite.

12. Već iz same tužbe jasno se vidjelo da tužitelj smatra da osporavanje njegovog potraživanja nije osnovano i da svoj zahtjev nije u stanju jasno i razumljivo artikulirati. To je posebno došlo do izražaja kada je tužitelj postupio po nalogu suda i „nadopunio“ svoju tužbu, tako da ista nije bila ništa pogodnija za raspravljanje, jer očito tužitelj nema adekvatno pravno znanje da postupi po rješenju suda, a sud više nema ovlast da ispravlja i uređuje tužbu i tužbeni zahtjev.

13. Stoga ovaj sud smatra da je u cilju inkorporacija Ustavne odredbe o Pravu na pravični postupak, prvostupanjski sud trebao uputiti tužitelja da radi ostvarivanja pravne zaštite angažira stručnog punomoćnika i da ima mogućnost zatražiti besplatnu pravnu pomoć, pa je ukinuo prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovan postupak.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud postupiti će sukladno člancima 11. i 219. stavku 2. ZPP-a i tužitelju jasno ukazati kako treba urediti tužbeni zahtjev i uputiti ga da treba zatražiti stručnu pomoć, pa ako postupi po uputi suda nastaviti postupak, a u suprotnom postupiti sukladno članku 109. stavku 4. ZPP-a.

15. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 380. točke 3. ZPP-a, riješeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 2. lipnja 2025.

Sudac

Kamelija Parać