Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-798/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., Radnička cesta 41, Zagreb, OIB: 57509775367, zastupanog po punomoćniku Miroslavu Lovriću, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika AJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Josipu Gajskom odvjetniku iz Zaboka, uz sudjelovanje treće osobe ZJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Josipu Petroviću, odvjetniku iz Zlatara, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Ovr-334/2020-90 od 31. ožujka 2025., dana 2. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenika CJ kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Ovr-334/2020-90 od 31. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe (toč. I. izreke). Odlučeno je da će sud nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja (toč. II. izreke).
2. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenik zbog svih žalbenih razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-dalje: ZPP), a koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16, 73/17 i 132/20 –dalje OZ), predlažući da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
3. Žalba ovršenika je neosnovana.
4. U postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ.
5. Pobijano rješenje se može ispitati, ima razloge o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni niti međusobno proturječni, zbog čega nije ostvarena bitna povreda iz čl. 354 st. 2 toč. 11. ZPP, na koju ukazuje ovršenik u svojoj žalbi.
6. Sud prvog stupnja prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe odbija, uz obrazloženje:
-da je ovršenik protiv rješenja o ovrsi podnio žalbu iz čl. 52. OZ, u povodu koje je zaključkom poslovni broj Ovr-334/2020-10. od 21. prosinca 2020. upućen na parnicu protiv ovršenika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom te je rješenjem Županijskog suda u Varaždinu – Stalne službe u Koprivnici Poslovni broj Gž Ovr- 28/2021-2. od 16. veljače 2021. njegova žalba odbijena i rješenje o ovrsi je potvrđeno (unutar razloga o kojima odlučuje drugostupanjski sud)
-da je presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici poslovni broj P-11/2021-2.4 od 28. veljače 2022. odbijen tužbeni zahtjev ovršenika BJ za utvrđenje da je predmetna ovrha nedopuštena, koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku Poslovni broj Gž-769/2022-3. od 30. lipnja 2022.
-da je ovršenik podneskom od 30. studenoga 2023., praktično iz identičnih razloga, predložio prekid ovog postupka do pravomoćnost okončanja parnice pod brojem P-201/2023., a taj je prijedlog odbijen rješenjem poslovni broj Ovr-334/2020- 58. od 7. ožujka 2024. te je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-855/2024-2. od 28. svibnja 2024. odbijena ovršenikova žalba i potvrđeno navedeno rješenje
-da je treća osoba ZJ u biti iz istih razloga predložila odgodu ovrhe podneskom od 21. siječnja 2025., a taj je prijedlog odbijen rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj Ovr-334/2020-76. od 10. veljače 2025. te je rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu Poslovni broj Gž Ovr-52/2025-2. od 10. ožujka 2025. odbijena njena žalba i potvrđeno navedeno rješenje
-da je ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe sasvim kontradiktoran budući da on ničim nije obrazložio kakvu bi on to štetu pretrpio provođenjem ovrhe na imovini treće osobe pod uvjetom da su i njegovi navodi točni,
-da je treća osoba parnicu pokrenula, a uvidom preko e-spisa utvrđeno je da je presudom Poslovni broj P-201/2023-16. od 11. prosinca 2024. njen tužbeni zahtjev radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom odbijen, da je ona protiv presude podnijela žalbu o kojoj još nije odučeno
-da ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe on pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi odgoda bila potrebna da bi se spriječilo nasilje.
7. Pravilno je sud prvog stupnja odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, za koje utvrđenje je dao jasne i obrazložene razloge koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, i koji suprotnim navodima žalbe nisu dovedeni u sumnju.
8. Prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu i pod daljnjom pretpostavkom da je ispunjen koji od uvjeta iz točki 1. do 11. tog stavka.
9. Odgoda ovrhe predstavlja konstitutivnu odluku suda kojom se određuje privremeno nepoduzimanje pojedinih ili svih ovršnih radnji s ciljem sprječavanja nastanka štetnih posljedica za ovršenika (ili treću osobu), čime im se pruža određena zaštita, doduše, privremena i katkad s neizvjesnim trajanjem, ali u svakom slučaju omogućuje da se, u slučaju ispunjenja razloga radi kojega se ovrha odgađa, od ovršenika (ili treće osobe) otkloni nastanak štete koja bi nastala nastavljanjem i provođenjem ovrhe.
10. Na prijedlog ovršenika sud može (dakle nije dužan) odgoditi ovrhu samo ako utvrdi da su kumulativno ispunjene dvije pozitivne pretpostavke.
11. Prva pretpostavka za odgodu ovrhe je da treća osoba učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, a koja pretpostavka proizlazi iz odredbe čl. 65. st. 1. OZ. Nadalje, druga pretpostavka je postojanje koje od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu (arg. čl. 65. st. 1. toč. 1-10. OZ).
12. Kad se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja.
13. U konkretnom slučaju ovaj sud prihvaća ocjenu suda prvog stupnja da ovršenik ničim nije obrazložio kakvu bi on to štetu pretrpio provođenjem ovrhe na imovini treće osobe, dakle ničim nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi odgoda bila potrebna da bi se spriječilo nasilje, pa nisu ispunjenje pretpostavke iz čl. 65. st. 1. OZ za odgodu ovrhe. Upravo suprotno u žalbi ističe da bi daljnjim provođenjem ovrhe prije okončanja parnice poslovni broj P-201/23 nastupila nenadoknadiva šteta za treću osobu.
14. U odnosu na žalbene navode ovršenika kojima osporava pravilnost i zakonitost presude poslovni broj P-201/23, kojom je odbijen zahtjev treće osobe DJ za proglašenje ovrhe nedopuštenom, smatrajući da je predmetna nekretnine vlasništvo njegove supruge ZJ, za navesti je da takvi žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost pobijanog rješenja s obzirom na to da se tiču treće osobe, dakle, osobe koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu, pa sud navedene činjenice i nije trebao utvrđivati i ocjenjivati u predmetnom ovršnom postupku.
15. Slijedom svega navedenoga, primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 2. lipnja 2025.
Sutkinja:
Milena Frankić
