Poslovni broj: Usž-2282/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Arme Vagner Popović članica vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja EŽ iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Ivan Pavičić, odvjetnik u Splitu, Velebitska 71, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Područnog ureda Split, Split, Mike Tripala 6, radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2152/2024 od 5. veljače 2025. na sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2152/2024 od 5. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/24-02/747, urbroj: 443-02-03-12-02-24-02 od 30. srpnja 2024.
2. Navedenim rješenjem tuženika u točki 1. izreke naloženo je tužitelju kao investitoru u roku od 90 dana od zaprimanja rješenja ukloniti građevinu nepravilnog tlocrtnog oblika maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 19,40x26,10m, visine podrum+prizemlje+1.kat (ravni krov) koja se gradi na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Otok, općina Otok, bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole. Točkom 2. izreke utvrđena je obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem službenog znaka dana 29. srpnja 2024. te da je obustava građenja na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja, dok su točkama 3. do 9. izreke izrečena daljnja upozorenja tužitelju.
3. U pravodobno podnesenoj žalbi tužitelj u cijelosti osporava prvostupanjsku presudu iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnome ponavlja navode iz tužbe te ističe da je tuženik morao izreći blažu inspekcijsku mjeru, poput otklanjanja nepravilnosti tijekom građenja ili obustavu građenja do ishođenja građevinske dozvole budući da je podnio zahtjev za izdavanje iste. Smatra da sud u obrazloženju nije naveo dostatne razloge koji bi opravdali izricanje najstrože inspekcijske mjere u konkretnom slučaju. Ističe da je neosnovano odbijen dokazni prijedlog saslušanja tužitelja radi čega činjenično stanje nije utvrđeno u potpunosti. S obzirom da je gradnja bila u tijeku, ističe da je prije donošenja rješenja o uklanjanju trebalo izreći i mjeru obustave građenja. Predlaže ukinuti osporenu presudu.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je pobijana prvostupanjska presuda pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povredu pravila sudskog postupka.
7. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda osnovano je potvrđena pravilnost stajališta tuženika prema kojem je tužitelju kao investitoru u pravilno provedenom postupku naloženo uklanjanje bespravne građevine opisane rješenjem tuženika, koja se gradi na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], Otok, općina Otok. Rješenje tuženika doneseno je pozivom na odredbu članka 113. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, br.: 115/18. i 117/21. i 67/23. i 155/23., dalje: ZDI).
8. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. ZDI-a propisano je da građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, dok je stavkom 2. iste zakonske odredbe propisano da građevinski inspektor prije donošenja rješenja naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem.
9. Prema podacima iz predmetnog spisa proizlazi da je nadležni građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog pregleda utvrdio da tužitelj kao investitor opisanu građevinu na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], Otok, općina Otok, gradi bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, a o čemu su sastavljeni zapisnici od 17. srpnja 2024. i 29. srpnja 2024. te priložene fotografije. S obzirom da tužitelj ne osporava da kao investitor predmetnu građevinu gradi bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole, prigovori koje iznosi u žalbi nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari.
10. Naime, sukladno odredbi članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19., dalje: ZOG) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. Stoga činjenica da je tužitelj podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole nije od utjecanja na donošenje drugačije odluke u konkretnom slučaju jer nesporno u trenutku donošenja rješenja tuženika nije imao važeću građevinsku dozvolu kako je to propisano citiranom odredbom članka 106. stavak 1. ZOG-a.
11. Mjera obustave građenja izrečena je tužitelju dana 29. srpnja 2024. godine na način da je zatvoreno gradilište postavljanjem službenog znaka na zapadno pročelje u prizemlju predmetne bespravne građevine na lokaciji k. o. [katastarska općina], a što je utvrđeno točkom 2. izreke rješenja tuženika. Stoga nije osnovan žalbeni prigovor da je trebalo izreći mjeru obustave građenja s obzirom da je gradnja u tijeku budući da je nesporno ista i određena.
12. Sud u smislu odredbe članka 49. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje: ZUS) nije vezan dokaznim prijedlozima stranaka. Stoga je prvostupanjski sud pravilno odbio dokazni prijedlog građevinskog vještačenja uz obrazloženje da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez njegovog izvođenja temeljem ostalih dokaza u spisu. Ovaj Sud napominje kako u tužbi i tijekom upravnog spora uopće nije predložen dokazni prijedlog saslušanja tužitelja, a za koji navodi u žalbi da je neosnovano odbijen.
13. S obzirom da tužitelj svojim žalbenim prigovorima nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost osporene presude koja po ocjeni ovog Suda, sadrži dostatne razloge u smislu odredbe članka 119. stavak 5. ZUS-a, to nema osnove za usvajanje predmetne žalbe.
14. Imajući u vidu sve navedeno, trebalo je temeljem odredbe članka 135. stavak 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu, 2. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić
