Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-762/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služba u Sinju, protiv protivnika osiguranja BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-3056/2024-2 od 18. veljače 2025., dana 2. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-3056/2024-2 od 18. veljače 2025. izvan žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. u svezi s čl. 290. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24).

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja određeno je, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 5.949,92 eura sa pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka, osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama u vlasništvu i suvlasništvu protivnika osiguranja.

2. Protiv rješenja žalbu (nazvanu prigovorom) podnio je protivnik osiguranja iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje: OZ), bez prijedloga konačne odluke.

3. Predlagateljica osiguranja je podnijela odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba protivnika osiguranja odbije kao neosnovana.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge propisane odredbom čl. 50. st. 5. OZ, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, te na bitne povrede odredaba postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja u prvostupanjskom postupku nije počinio bitne povrede parničnog postupka.

6. Pobijano rješenje o osiguranju sud prvog stupnja je donio na temelju rješenja o ovrsi Ministarstva financija, Porezna uprava, Područni ured [adresa] [broj], [broj] od 28. listopada 2024. Navedeno rješenje, sukladno čl. 23. toč. 4. OZ, predstavlja valjanu ovršnu ispravu, te je sud prvog stupnja na osnovu istog, temeljem čl. 296. OZ, osnovano donio rješenje o osiguranju kojim je, radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja, odredio osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava.

7. Sud prvog stupnja je dakle, pravilno utvrdio sve relevantne činjenice potrebne za donošenje rješenja o osiguranju, te je na iste pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 23. toč. 4. i čl. 296. OZ. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP, a niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.

8. Protivnik osiguranja osporava pobijano rješenje ističući u žalbi da tražbina predlagateljice osiguranja iznosi 3.849,92 eura, te da je, s obzirom da ista ne prelazi 5.300,00 eura, prijedlog za osiguranje trebalo odbiti. Međutim, takvi žalbeni navodi protivnika osiguranja su neosnovani. Naime, noveliranom odredbom čl. 290. st. 2. OZ koja je u Ovršni zakon unijeta čl. 19. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 131/20) te je u primjeni od 28. studenog 2020., propisano je da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b zakona. Dakle, na ovaj postupak osiguranja koji je pokrenut 10. prosinca 2024. ne može se primijeniti odredba čl. 80.b. OZ na koju se u žalbi poziva protivnik osiguranja. Što se tiče ukazivanja protivnika osiguranja na odredbu čl. 290. st. 3. OZ ista se primjenjuje u slučaju kada je podnijet prijedlog za ovrhu, a ne prijedlog za osiguranje tako da su neosnovani i žalbeni navodi protivnika osiguranja koji se odnose na primjenu te odredbe.

9. Nisu osnovani niti žalbeni navodi protivnika osiguranja kojima ističe i da je osiguranje određeno protivno odredbi čl. 293. i čl. 75. st. 1. i 5. OZ. Naime, odredbom čl. 75. OZ regulirana je zaštita ovršenika fizičke osobe u postupku ovrhe, a ne osiguranja. Ista se dakle, ne primjenjuje u postupku osiguranja kako to pogrešno smatra protivnik osiguranja. Stoga u postupku nije ostvaren niti žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ koji sadržajno protivnik osiguranja ističe u podnijetoj žalbi.

10. Neosnovano protivnik osiguranja osporava i odluku o troškovima postupka. Naime, protivnik osiguranja je neplaćanjem tražbine utvrđene ovršnom ispravom predlagateljici osiguranja prouzročio troškove osiguranja, te je iste, sukladno odredbi čl. 14. st. 4. OZ, dužan nadoknaditi predlagateljici osiguranja. Pritom predlagateljica osiguranja ima pravo da joj se nadoknade i troškovi zastupanja neovisno o tome što je zastupa državno odvjetništvo, što je izričito propisano odredbom čl. 41. st. 1. Zakona o državnom odvjetništvu ("Narodne novine", br. 67/18, 21/22), kao i odredbom čl. 163. ZPP. Presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Klauz protiv Hrvatske (presuda od 18. srpnja 2013., zahtjev br. 28963/10) nije primjenjiva jer se ista odnosi na parnični postupak i djelomični uspjeh u sporu tako da je ista donijeta u drugim činjeničnim i pravnim okolnostima koje nisu primjenjive u ovom konkretnom slučaju.

11. Protivnik osiguranja u žalbi ističe da predlaže ograničiti na osiguranje na one nekretnine koje ne predstavljaju nekretninu na kojoj stanuje zajedno sa obitelji. U tom dijelu (točka 4. žalbe) žalba protivnika osiguranja sadržajno predstavlja prijedlog za ograničenje osiguranja iz čl. 5. st. 2. u svezi s čl. 290. st. 1. OZ. O tom prijedlogu odluku donosi prvostupanjski sud, te će o istom sud prvog stupnja donijeti odluku u nastavku postupka.

12. Kako je ranije u rješenju već i navedeno, protivnik osiguranja u žalbi (točka 2. žalbe) ističe i da tražbina predlagateljice osiguranja iznosi 3.849,92 eura, a ne iznos od 5.929,92 eura koliko to tvrdi predlagateljica osiguranja u postupku i u odnosu na koji iznos je određeno osiguranje. U tom dijelu protivnik osiguranja sadržajno ističe da je tražbina predlagateljice osiguranja djelomično prestala na temelju činjenice koju nije mogao istaknuti u postupku u kojem je donijeta ovršna isprava, što predstavlja žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ. O tom žalbenom razlogu odluku ne donosi ovaj žalbeni, već prvostupanjski sud, te je u odnosu na taj žalbeni razlog sud prvog stupnja dužan postupiti sukladno odredbi čl. 52. OZ koja se u postupku osiguranja primjenjuje sukladno odredbi čl. 290. st. 1. OZ.

13. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ žalbu protivnika osiguranja odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja izvan žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ.

U Zagrebu, 2. lipnja 2025.

Sudac:

Robert Jambor