Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Gž-1903/2021-2

Osijek, Europska avenija 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Guljaš, kao predsjednika vijeća, Katice Krajnović, kao suca izvjestitelja i Berislava Babića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog ureda Boris Gregović, SŽ i IŽ iz [adresa], protiv tuženika Jadransko osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8, [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri iz Rijeke, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika LŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Goranu Marjanoviću odvjetniku iz [adresa], radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika i umješača, protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pn-341/2016-76 od 3. studenog 2020. i žalbu tuženika protiv rješenja o ispravljanju presude, poslovni broj Pn- 341/2016-82 od 3. veljače 2021., u sjednici vijeća održanoj 29. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

Žalbe tuženika i umješača na strani tuženika se odbijaju kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pn-341/2016-76 od 3. studenog 2020., kao i rješenje o ispravljanju presude poslovni broj Pn-341/2016-82 od 3. veljače 2021.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:

"1.Tuženik Jadransko osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8 [osobni identifikacijski broj] dužan je tužitelju MŽ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti nastale u štetnom događaju 20. rujna 2015. isplatiti iznos od 78.403,67 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena koja teče na iznose od:

- 69.550,00 kn počev od 2. studenog 2020. do isplate,

- 500,00 kn počev od 1.lipnja 2016. do isplate,

- 8.353,67 kn na način kako slijedi:

na iznos od 1.280,07 kn, počev od 10.05.2016. do isplate,

na iznos od 767,20 kn, počev od 10.06.2016. do isplate,

na iznos od 767,20 kn, počev od 10.07.2016. do isplate,

na iznos od 936,00 kn, počev od 10.08.2016. do isplate,

na iznos od 598,40 kn, počev od 10.09.2016. do isplate,

na iznos od 767,20 kn, počev od 10.10.2016. do isplate,

na iznos od 936,00 kn, počev od 10.11.2016. do isplate,

na iznos od 767,20 kn, počev od 10.12.2016. do isplate,

na iznos od 767,20 kn, počev od 10.01.2017. do isplate,

na iznos od 767,20 kn, počev od 10.02.2017. do isplate,

sve u roku od 15 dana.

2. Tuženik Jadransko osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8 [osobni identifikacijski broj] dužan je tužitelju MŽ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] isplatiti zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena koja teče:

- na iznos od 1.400,00 kn, počev od 10.11.2015. do 08.08.2016.,

- na iznos od 1.378,72 kn, počev od 10.12.2015. do 08.08.2016.,

- na iznos od 1.083,36 kn, počev od 10.01.2016. do 08.08.2016.,

- na iznos od 1.378,72 kn, počev od 10.02.2016. do 08.08.2016.,

- na iznos od 1.378,72 kn, počev od 10.03.2016. do 08.08.2016.,

- na iznos od 1.083,36 kn, počev od 10.04.2016. do 08.08.2016.,

- na iznos od 297,12 kn, počev od 10.05.2016. do 08.08.2016.,

sve u roku 15 dana.

3. Tuženik Jadransko osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8 [osobni identifikacijski broj] dužan je tužitelju MŽ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 30.962,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, počev od 3. studenog 2020. do isplate, u roku od 15 dana.,

a rješenjem se ispravlja presuda tako da:

"Ispravlja se presuda ovoga suda poslovni broj Pn-1341/16 od 3. studenog 2020. na način:

- u uvodu presude u četvrtom retku na način da umjesto: "protiv tuženika Jadransko osiguranje d.d. Podružnica Rijeka, Riva 8, [osobni identifikacijski broj]" treba stajati: "protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8, Rijeka ([osobni identifikacijski broj])"

- u točci 1. izreke presude u prvom retku na način da umjesto: "tuženik Jadransko osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8, Rijeka ([osobni identifikacijski broj]) treba stajati: "tuženik Adriatic osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8, Rijeka ([osobni identifikacijski broj])"

- u točci 2. izreke presude u prvom retku na način da umjesto: "tuženik Jadransko osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8, Rijeka ([osobni identifikacijski broj]) treba stajati: "tuženik Adriatic osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8, Rijeka ([osobni identifikacijski broj])"

- u točci 3. izreke presude u prvom retku na način da umjesto: "tuženik Jadransko osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8, Rijeka ([osobni identifikacijski broj]) treba stajati: "tuženik Adriatic osiguranje d.d., Podružnica Rijeka, Riva 8, Rijeka ([osobni identifikacijski broj])"

- u točci 1. izreke u osmom retku na način da umjesto: "69.550,00 kn počev od 2. studenog 2020. do isplate" treba stajati: "69.550,00 kn počev od 1. lipnja 2016. do isplate"

- u točci 1. izreke u devetom retku umjesto: "500,00 kn počev od 1. lipnja 2016. do isplate" treba stajati "500,00 kn počev od 20. rujna 2015. do isplate."

2. Ovu presudu i rješenje o ispravku presude pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik i to u toč. 1. izreke presude preko nespornog iznosa od 39.170,00 kuna (odnosno za iznos od 39.233,67 kuna), te u cijelosti toč. 2. i 3. izreke presude, iz razloga označenih u članku 353. st. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispr., 57/11., 148/11. – proč. tekst, 25/13., 28/13., 89/14-Odluka USRH, 70/19., dalje ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda i rješenje s ispravkom preinači u pravcu žalbenih navoda uz naknadu parničnog troška ili da se ukine u pobijanom dijelu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Ovu presudu pravovremenom žalbom pobija umješač na strani tuženika iz razloga označenih u članku 353. st. 1., 2. i 3. ZPP-a, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije i umješaču naknadi parnični trošak, kao i trošak žalbe ili da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbe nije podnesen.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Ispitujući pobijanu presuda i postupak koji je prethodio, ovaj sud utvrđuje da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a koji se ističe u žalbi tuženika i umješača, jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama i može se sa sigurnošću ispitati, a niti je počinjena koja druga bitna povreda iz navedenog članka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

7. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer su sve činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva pravilno i potpuno utvrđene ocjenom izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a).

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja na naknadu imovinske i neimovinske štete kao posljedice prometne nezgode od 20. rujna 2015., od tuženika koji ne osporava odgovornost za štetu nastalu u prometnoj nezgodi u kojem je sudjelovalo vozilo njegova osiguranika, a osporava visinu štete.

9. Među strankama nije sporno da je 20. rujna 2015. tužitelj kao vozač motociklista reg. oznake [registarska oznaka] ozlijeđen u prometnoj nezgodi koja se dogodila na državnoj cesti D-44 u [adresa] u kojoj je sudjelovalo i vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao vozač LŽ koje vozilo je osigurano policom osiguranja automobilske odgovornosti kod tuženika i temeljem koje police je tuženik isplatio imovinsku štetu na motociklu u iznosu od 8.505,52 kn, imovinsku štetu radi troškova prijevoza motora u iznosu od 1.124,50 kn, imovinsku štetu na ime uništenih stvari u iznosu od 300,00 kn te neimovinsku štetu u iznosu od 24.500,00 kn, kao i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 3.150,00 kn i izgubljenu zaradu u iznosu od 8.000,00 kn.

10. Kako nije sporna odgovornost tuženika za štetu, radi utvrđenja osnove i visine neimovinske štete, te vrste i težine zadobivenih ozljeda tužitelja u prometnoj nezgodi prvostupanjski sud je proveo medicinska vještačenja, a radi utvrđenja imovinske štete financijsko vještačenje.

11. Na temelju nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka dr. Željka Cesarca i prof. dr. Jadranke Božin-Juračić, prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio prijelom dijela desne nadlaktične kosti (humerus), prijelom desne lopatice (skapula), prijelom prvog do petog rebra desno sa kontuzijom pluća i izljevom, udarnognječnu ranu desne strane grudnog koša, udarac u glavu sa potresom mozga i oguljotinama nosa, koje ozljede se kvalificiraju kao teške tjelesne ozljede zbog kojih je tužitelj bio na operativnom zahvatu i u svezi kojih je u postoperacijskom tijeku realiziran rasteretni režim uz postupno progresivno opterećenje operirane ruke, te su realizirana tri ciklusa ambulantne fizikalne terapije. u ukupnom trajanju od 60 radnih dana zbog uporne kontrakture pripadajućih zglobova ramena i lakta te je stanje definirano krajem travnja 2016. ali je tužitelj koristio bolovanje do kraja veljače 2017. obzirom da nije imao funkcionalnu sposobnost desne ruke za obavljanje poslova koji iziskuju teški fizički rad i rad u transportu, da su opisane ozljede rezultirale trajnim posljedicama koje reduciraju životnu aktivnost tužitelja u brojčanom izrazu od 17-19%, vodeći računa o svim relevantnim čimbenicima.

12. Iz mišljenja vještaka nadalje proizlazi ocjena kako su karakter ozljeda i okolnosti liječenja istih i to dominantno rebara mogli prouzročiti bolove jakog intenziteta u ukupnom trajanju od 8-10 dana, bolovi srednjeg intenziteta mogli su trajati od 30-45 dana, bolovi slabijeg intenziteta mogli su potrajati odnosno javljati se unutar dužeg vremenskog perioda zbog određenih neugodnosti liječenja (RTG obrada, MSCT, spirometrija, injekcije), da vještak ocjenjuje kako se primarni strah zbog potresa mozga i amnezije za sam događaj ne može valorizirati, sekundarni strah jačeg intenziteta mogao je potrajati ukupno 2-3 dana, vezan za kasniju spoznaju o težini ozljeda, potrebu izvedbe operativnog zahvata, postupke oko istog i slično, sekundarni strah srednjeg intenziteta mogao je potrajati ukupno 15-20 dana, kao neposredno produžena reakcija na traumu, doživljeni stres, zadobivene ozljede, operativni zahvat, sekundarni strah slabijeg intenziteta u trajanju od ukupno oko 1- 1,5 mjesec kao opravdana zabrinutost za krajnje trajne posljedice zadobivenih ozljeda obzirom na okolnosti liječenja, te da je predmetna ozljeda humerusa sa opisanim ožiljkom i manjim ožiljkom na torakalnoj stjenci, predstavljaju osnov za naruženje srednjeg stupnja ponekad uočljive trećim osobama ovisno o godišnjem dobu i odjeći.

13. Pri ocjeni visine neimovinske štete, prvostupanjski sud je imao u vidu Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda RH, te je u odmjeravanju pravične novčane naknade uzeo u obzir težinu ozljeda (teška tjelesna ozljeda), intenzitet bolova i strahova, te duševnih bolova zbog smanjenja životnog i radnog aktiviteta od 17 do 19%, načinu i dužini liječenja kao i realiziranim ambulantnim fizikalnim terapijama, utvrđeno naruženje kao i ukupne trajne posljedice koje proizlaze iz navedene ozljede prema nalazu vještaka dr. Željka Cesarca i to brže zamaranje, osjećaj zaduha i otežano disanje pri obavljanju težih i zahtjevnijih radnji svakodnevnog života uključujući i nagle kretnje, kontakt s tvrdom podlogom i slično, koje se ponavljaju i pri promjeni vremena i radu i boravku u nepovoljnijim mikroklimatskim uvjetima kao što su zadimljeni prostori, vlaga i hladnoća, a što posebno dolazi do izražaja pri obavljanju profesionalnim aktivnostima u kojima je tužitelj izložen čestim jačim i dužim opterećenjima u smislu nošenja težih tereta, naglih kretnji, promjena položaja ruke, potrebi pune mišićne snage i slično, a otežano je obavljanje određenih zahtjevnijih svakodnevnih aktivnosti u i oko kuće koje muškarac u dobi poput tužitelja uobičajeno obavlja kao i upražnjavane određenih sportsko-rekreacijskih aktivnosti primjernih dobi tužitelja kao što su igre s loptom, boćanje i slične aktivnosti, te s tog osnova odmjerava iznos od 80.000,00 kn.

14. Uzimajući u obzir visinu nesporno isplaćenog iznosa od 24.500,00 kn od strane tuženika, odmjereni iznos je umanjen, te tužitelju s tog osnova pripada pravična novčana naknada u iznosu od 55.500,00 kn kako je to pravilno prvostupanjski sud odmjerio povredom prava osobnosti sukladno odredbi čl. 19. u vezi s čl. 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; u daljnjem tekstu: ZOO).

15. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika kojima osporava visinu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu navodeći da je ista previsoko odmjerena, međutim odmjerena visina neimovinske štete ne odstupa od Orijentacijskih kriterija VSRH od 2002. uvećanih za 50% prema Odluci VSRH iz 2020., a sud je vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli, straha i naruženosti, te umanjenjem životnih i radnih aktivnosti, koji kriteriji opravdavaju odmjerenu visinu pravične novčane naknade.

16. Glede imovinske štete, pravilno prvostupanjski sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđuje da je tužitelju zbog predmetne povrede bila potrebna tuđa pomoć i njega, te s tog osnova odmjerava naknadu obzirom na duljinu potrebe i cijene rada nestručne osobe u fazi kućnog liječenja, obavljanja toalete i određenih poslova u kućanstvu, u iznosu od 10.000,00 kn, a uzimajući u obzir nesporno isplaćeni iznos od 3.150,00 kn, to je tužitelju s tog osnova pravilno dosuđen iznos od 6.850,00 kn (čl. 1095. st. 1. ZOO-a).

17. Zbog predmetne povrede bila je potrebna pojačana ishrana prema nalazu vještaka dr. Željka Cesarca u ranoj posttraumatskoj, te ranoj postoperativnoj fazi, kao i početnoj fazi intenzivne kineziterapije u sklopu fizikalne terapije u obliku veće i češće konzumacije vitaminskih napitaka, voća, roborancija i ostalog u trajanju od 4-5 tjedana, a uzimajući u obzir prosječnu cijenu prehrambenih artikala prema slobodnoj ocjeni suda (čl. 223. ZPP-a), odmjereni iznos u visini od 2.000,00 kn pripada tužitelju kao nužan trošak za poboljšanje zdravstvenog stanja (čl. 1095. st. 1. ZOO-a).

18. Žalbenim navodima tuženik ne dovodi u sumnju pravilnost visine naknade s osnova troškova tuđe pomoći i njege, jer se ne navodi da bi cijena sata osobe koja pruža njegu i pomoć koju je sud uzeo prema slobodnoj ocjeni bila neprimjerena u mjestu prebivanja tužitelja (neovisno o odlukama drugih sudova na koje se poziva tuženik u žalbi), a isto tako valjano je prvostupanjski sud prema slobodnoj ocjeni odmjerio iznos troška glede potrebe za pojačanom prehranom tužitelja u vrijeme oporavka od ozljeda, a koja potreba za pojačanom ishranom suprotno žalbenim navodima proizlazi iz nalaza vještaka, kako to prvostupanjski sud navodi i obrazlaže valjanim razlozima koje prihvaća i ovaj sud.

19. Vještak medicine rada dr. sc. Jadranka Božin-Juračić, spec. medicine rada i sporta mišljenja je da je tužitelj bio na opravdanom bolovanju nakon 25. travnja 2016. zbog zdravstvenih posljedica koje je imao u štetnom događaju i opisa radnog mjesta na kojem je radio.

20. Neosnovani su žalbeni navodi kojima osporava nalaz navedenog vještaka glede opravdanosti bolovanja tužitelja nakon 25. travnja 2016. zbog događaja, jer opravdanost bolovanja tužitelja za razdoblje od 25. travnja 2016. do 28. veljače 2017. proizlazi i iz nalaza vještaka dr. Željka Cesarca o posljedicama štetnog događaja, neovisno o tome što je istaknuto da je liječenje tužitelja definirano stanjem u travnju 2016., jer se ono odnosi na dodatne dijagnostičko-terapeutske postupke, međutim navedeno bolovanje je odobreno od strane obiteljskog liječnika zbog nemogućnosti dobivanja lakših poslova unutar profesije kao posljedice štetnog događaja, stoga s pravom prvostupanjski sud nije prihvatio provođenje novog vještačenja predloženog od strane tuženika, jer ne proizlazi proturječnost u izraženom mišljenju vještaka, time nije ni činjenično stanje u tom pravcu pogrešno utvrđeno, te je takav prijedlog tuženika valjano odbijen (čl. 261. ZPP-a).

21. Iz nalaza i mišljenja vještaka za financije Ivana Marenčića proizlazi izračun razlike plaće za razdoblje od 21. rujna 2015. do 28. veljače 2017., te je utvrđen gubitak zarade od 8.353,67 kn koji gubitak na zaradi je uzet u obzir prosjek plaće tužitelja, dobivene naknade od HZZO-a i ravnomjerno uračunavanje jednokratne isplate od 8.000,00 kn. od strane tuženika na ime razlike plaće, tako da je tužitelju dosuđen zatražen iznos razlike plaće (čl. 1095. st. 2. ZOO-a).

22. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud dosudio imovinsku štetu s osnove troškova bolničkog liječenja, ambulantne preglede, fizikalne terapije glede participacije, troškova usluge prijevoza i mobilizacije, troškove korištenja bazena, to sud sukladno odredbi čl. 223. ZPP-a s tog osnova dosuđuje iznos od 3.000,00 kn, navodeći razloge koje prihvaća i ovaj sud.

23. U žalbi se ne osporava dosuđeni iznos za uništene stvari od 2.200,00 kn, te dosuđene naknade za motocikl od 500,00 kn.

24. Slijedom izloženog, valjano je prvostupanjski sud tužitelju na ime povrede prava osobnosti nastale u štetnom događaju 20. rujna 2015. sukladno odredbi čl. 19. u vezi s čl. 1100. ZOO-a dosudio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 78.403,67 kn i na navedeni iznos dosudio i zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbi čl. 26. i čl. 29. ZOO-a počev od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (čl. 1103. ZOO-a) za naknadu imovinske štete na ime pojačane prehrane i uništenih stvari, od dana isplate nespornog iznosa naknade štete 8. kolovoza 2016. na dio tužbenog zahtjeva za isplatu zakonske zatezne kamate na ime izgubljene zarade počev od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, a na ime priznatog novčanog iznosa štete na motoru zateznu kamatu počev od nastanka štetnog događaja do isplate (čl. 1086. ZOO-a), kako je u tom pravcu doneseno rješenje o ispravku presude glede tijeka kamata na dosuđeni iznos, jer je bila očita pogreška u pisanju tijeka kamata u izreci presude, obzirom na obrazloženje u presudi (čl. 342. ZPP-a).

25. Neosnovani su žalbeni navodi kojim se osporava tijek zakonske zatezne kamate na dosuđeni novčani iznos štete na motornom vozilu, (koja se visina ne osporava) jer visina štete nije utvrđena prema cijenama na dan presuđenja kako to tvrdi tuženik da bi od tada tekla zatezna kamata.

26. Stoga je valjalo žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu u dijelu pobijanom žalbom temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, kao i pobijano rješenje o ispravljanju presude, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

27. Umješač na strani tuženika LŽ u prvostupanjskom postupku osporava svoju odgovornost za prometnu nezgodu i navodi da je za prometnu nezgodu odgovoran tužitelj, a da se protiv njega vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće pred Općinskim sudom u Puli pod poslovnim brojem K-1545/2015 i da je tuženik u tom postupku osporio odgovornost svog osiguranika za prometnu nezgodu.

28. U žalbi umješač ponavlja prigovor istaknut u postupku da nije uzrokovao prometnu nezgodu i osporava svoju odgovornost u svezi koje se protiv njega vodi kazneni postupak, prvostupanjski sud je navedeni prigovor razmotrio da u konkretnoj situaciji kada tuženik kojem se umješač pridružio u odgovoru na tužbu i do zaključenja pripremnog postupka nije osporio odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja i nije istaknuo prigovor suodgovornosti tužitelja, osporavanje odgovornosti i isticanje prigovora od strane umješača u suprotnosti su s radnjom stranke kojoj se umješač pridružio, jer tuženik u ovom postupku ne osporava svoju pasivnu legitimaciju i odgovornost za štetu, a i činjenica je da je u mirnom postupku isplatio nespornu visinu naknade štete, te osporava samo visinu utužene naknade preko isplaćenog iznosa, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da je navedeni prigovor umješača koji u predmetnom sporu nema položaj jedinstvenog suparničara, usmjeren na odugovlačenje postupka, koje razloge prihvaća i ovaj sud.

29. Stoga žalbeni navodi umješača nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude, pa je istu žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.

30. Odluka o parničnom trošku sukladna je odredbi čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP-a, a tuženik samo paušalno osporava odluku o trošku.

31. Slijedom izloženog, odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Osijek, 29. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća

Branka Guljaš