Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-349/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Dubravki Ćurko Ventrić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Jeleni Mandarić, odvjetnici u Splitu, Gundulićeva 48, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko- upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu broj Pn-704/2019-15 od 18. ožujka 2024., 29. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu broj Pn-704/2019-15 od 18. ožujka 2024.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbe kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je zahtjev tužitelja da mu tuženik na ime naknade štete isplati 2.000,00 Kn sa zateznim kamatama od 31. siječnja 2017. do isplate i naknadi mu troškove parničnog postupka (toč. I), te je tužitelju naloženo naknaditi tuženici troškove postupka u iznosu od 300,00 Eur.

2. Tužitelj pobija presudu zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, ne precizirajući kojih.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Budući je predmet spora naknada štete u iznosu od 2.000,00 Kn (265,45 Eur), to se, obzirom na vrijednost predmeta spora, u smislu odredaba čl. 458 st. 1 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) radi o sporu male vrijednosti.

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, te sukladno odredbama čl. 365 st. 2 ZPP ovaj drugostupanjski sud utvrđuje da nije počinjena ni jedna od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 t. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP u vezi sa odredbama čl. 467 istog Zakona, time da presudu u sporu male vrijednosti nije dopušteno pobijati žalbom zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 1. ZPP (relativno bitne povrede). Stoga su neosnovani žalbeni navodi da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba postupka.

7. Predmet spora zahtjev je tužitelja radi naknade imovinske štete nastale 31. siječnja 2017. kada, kao punomoćnik nije mogao zastupati tuženika AM u predmetu Općinskog suda u Splitu posl.br. Pst-204/2014 jer mu je bilo obustavljeno obavljanje odvjetništva, kao posljedica nepravomoćne osuđujuće presude donesene u kaznenom postupku protiv njega, kao okrivljenika.

8. Iz obrazloženja prvostupanjske presude i stanja spisa predmeta proizlazi: da je tužitelj, osnivač i član Odvjetničkog društva Lubina i Čutura j.t.d. Split, da tužitelj kao punomoćnik, nije mogao zastupati tuženika AM na ročištu 31. siječnja 2017., u parničnom postupku vođenim pred Općinskim sudom u Splitu pod posl.br. Pst-204/2014 već ga je zastupao zamjenik Zdenko Lozo, odvjetnik u istom odvjetničkom društvu; da ga tužitelj nije mogao zastupati zato što mu je rješenjem Hrvatske odvjetničke komore (HOK) broj 7070/2014 od 8. rujna 2014. obustavljeno obavljanje odvjetništva, koje je rješenje doneseno po zaprimanju presude Županijskog suda u Splitu posl.br. K-16/2001 od 27. lipnja 2014. kojom je ovdje tužitelj proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine. Nadalje, da je presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske I Kž-646/2014 od 23. svibnja 2017. presuda suda prvog stupnja preinačena odbijanjem optužbe, nakon čega je rješenjem HOK-a broj 7070/2014 od 5. srpnja 2017. ukinuto rješenje od 8. rujna 2014.

9. Prvostupanjski sud temeljem navoda tužbe zaključuje kako tužitelj nije bio zadovoljan činjenicom što je protiv njega bio vođen kazneni postupak, zbog kojeg mu je obustavljeno obavljane odvjetništva, a uslijed čega da je izgubio zaradu, stoga da se tužba temelji na odredbama čl. 105 st. 1 Zakona o sudovima (Narodne novine, broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23, 36/24, dalje: ZS) i odredbama čl. 476 st. 1 Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02, 62/03 – pročišćeni tekst i 115/06, dalje: ZKP/97) u vezi čl. 14 i 573 alineja 3 Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 152/14, dalje: ZKP/08).

10. Prema odredbama čl. 105 st. 1 ZS, Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim i nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti.

10.1. Odredbama čl. 14 ZKP/08 koji je bio na snazi u vrijeme kada tužitelj navodi da je pretrpio štetu, propisano je da osoba koja je neopravdano osuđena za kazneno djelo ili je neosnovano uhićena ima pravo na svekoliku rehabilitaciju, pravo na naknadu štete iz sredstava državnog proračuna te druga prava utvrđena zakonom.

10.2. Prema odredbama čl. 573 alineja 3 ZKP/08 propisano je da će se odredbe glave XXX ZKP/97 kojim je propisan postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba primjenjivati sve do donošenja posebnog zakona, no taj zakon nije donesen.

10.3. Odredbama čl. 476 st. 1 ZKP 97 propisano je da pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude ima osoba kojoj je bila pravomoćno izrečena kaznena sankcija ili koja je proglašena krivom, a oslobođena kazne, a kasnije je u povodu izvanrednog pravnog lijeka novi postupak pravomoćno obustavljen ili je pravomoćnom presudom oslobođena od optužbe ili je optužba odbijena, osim ako je do obustave postupka ili presude kojom se optužba odbija došlo zato što je u novom postupku oštećenik kao tužitelj, odnosno privatni tužitelj odustao od progona ili je oštećenik odustao od prijedloga, a do odustanka nije došlo na temelju sporazuma s okrivljenikom.

11. Sud je sud prvog stupnja odbio tužbeni zahtjev obrazlažući kako činjenica da je prvostupanjska kaznena presuda preinačena i optužba protiv ovdje tužitelja odbijena, ne znači da je osuđujuća prvostupanjska presuda posljedica nezakonitog i nepravilnog rada suca koji je vodio postupak u obavljanju sudačke dužnosti, tim prije što tužitelj nije obrazložio nezakonito i nepravilno postupanje suca koje je za posljedicu imalo eventualnu štetu, pri čemu se pozvao na stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto u odlukama Rev-2831/2013 i Rev-2075/2012, prema kojem, da bi se radilo o nezakonitom radu suca mora postojati izuzetno teška povreda zakona kao posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog prava, koje prvostupanjski sud u konkretnom slučaju nije utvrdio.

12. Zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda, ovaj drugostupanjski sud prihvaća u cijelosti.

13. Suprotno žalbenim navodima pravilno se prvostupanjski sud u obrazloženju presude poziva na ranije citirane odredbe, budući su mjerodavne obzirom na navode tužbe i tužbeni zahtjev, a žalbeni navodi kako tužitelj nije tvrdio da je sudac u prvostupanjskom kaznenom predmetu nezakonito postupao, suprotni su tužiteljevu podnesku od 18. listopada 2022.

14. Neosnovano žalitelj ističe kako odredbe navedene točki 27. obrazloženja presude ne propisuju ono što se u istoj točki obrazlaže.

15. Nadalje, navod kako prvostupanjski sud pogrešno navodi da je punomoć za zastupanje stranke AM imalo odvjetničko društvo čiji je tužitelj osnivač i član, predstavlja žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, iz kojeg se presuda u sporu male vrijednosti ne može pobijati (čl. 467 st. 1 ZPP), radi čega nije odlučan.

16. U odnosu na žalbeni navod ''Zbog toga što sud piše u točki 26. obrazloženja, jer tužitelj tog dana nije zastupao svoju stranku.'' za reći je kako je isti nerazumljiv, pa ovaj sud ne može ispitati osnovanosti istog, a žalbeni navodi koji se tiču obrazloženja presude pod točkom 28. nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, jer je tužbeni zahtjev odbijen zbog toga što nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 105 st. 1 ZS da bi tužitelj mogao osnovano od tuženika zahtijevati naknadu utužene štete.

17. Slijedom svega navedenog prvostupanjski je sud (na pravilno utvrđeno činjenično stanje) pravilno primijenio materijalno pravo, pa nisu osnovani ni žalbeni navodi pogrešne primjene materijalnog prava radi čega je temeljem odredaba čl. 369 st. 1 ZPP prvostupanjska presuda potvrđena kako u pogledu odluke o glavnoj stvari tako i odluke o troškovima postupka koji dio tužitelj nije određeno ni pobijao.

18. Temeljem odredaba čl. 166 st. 1 u vezi čl. 154 st. 1 ZPP, zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka odbijen je, jer tužitelj sa žalbom nije uspio.

U Šibeniku, 29. svibnja 2025.

Sutkinja

Dubravka Ćurko Ventrić