REPUBLIKA HRVATSKA
Trgovački sud u Zagrebu
Zagreb, Kennedyjev trg 11
23. P-591/23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Romini Markovinović, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB:84397956623, protiv tuženika RE, vl. obrta [obrt], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Vesna Jurički, odvjetnica u Zagrebu, Hercegovačka 3, te umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju odvjetnici u OD Grgić & Partneri u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 19.svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača, s danom objave 28. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
I Nalaže se tuženiku RE, [adresa] iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik obrta " [obrt]" PILANA – PARKETARA
– STOLARIJA, Braće Radića 199, Mraclin, platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Mihanovićeva 3, Zagreb, OIB: 84397956623 iznos od 5.243,36 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 01.06.2017. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023.g. do 29.12.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
II Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj potražuje od tuženika isplatu iznosa od 1.310,84 eur sa zateznim kamatama od 01.06.2017. do isplate, kao neosnovan.
III Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška, kao neosnovan.
IV Odbija se zahtjev umješača na strani tuženika za naknadom parničnog troška, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom navodi da je osiguranik tužitelja JE dana 07.08.2009. stradao na svom radnom mjestu kod tuženik kad je kružnom pilom ozlijedio desnu šaku i da je inspekcija rada provela nadzor te je utvrdila propuste u primjeni propisa zaštite na radu. Navodi da je u postupku pred Prekršajnim sudom tuženik proglašen krivim jer nije osigurao sredstvo rada kojim je učinjena šteta, budući da isto nije bilo u ispravnom stanju te je povrijedio odredbe Zakona o zaštiti na radu. Radi navedene povrede na radu rješenjem tužitelja broj 792644 od 20.05.2014. godine osiguraniku je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je uzrokovana navedenom ozljedom. Za razdoblje od 20.12.2013. do 31.07.2014. odgovornost tuženika utvrđena je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-6525/14-24 od 28.02.2017.
U razdoblju od 25.01.2015. do 28.02.2017. godine tužitelj je na ime invalidske mirovine isplatio LE iznos od 49.382,61 kn. Isplatom navedene invalidske mirovine tužitelj trpi štetu. Tuženik je svoju odgovornost otklonio. U skladu s čl.161.st.2. ZOMO koji se primjenjuje od 01.01.2014. tužitelj zahtijeva naknadu isplaćenih svota mirovine u punom iznosu, te s tim u skladu potražuje za razdoblje od 25.01.2015. do 28.02.2017. iznos od 6.554,20 eur.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, navodeći u bitnom, da nije utvrđena odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja te da je do ozljede na radu došlo grubom nepažnjom radnika. Osporava uzročnu vezu između ozljeda koje je osiguranik tužitelja pretrpio u nesreći na radnom mjestu i njegovog umirovljenja.
3. Raspravnim rješenjem suda broj gornji od 09.12.2019. sud je dozvolio sudjelovanje Euroherc osiguranje d.d. kao umješaču na strani tuženika s obzirom da sud smatra da je isti dokazao postojanje pravnog interesa da tuženik uspije u sporu. S obzirom na to da je predmet ovog parničnog postupka zahtjev tužitelja za isplatom naknade štete koju je pretrpio isplatom invalidske mirovine svom osiguraniku kao posljedica ozljede koju je doživio na radu kod poslodavca odnosno tuženika, konkretni pravni interes proizlazi iz police osiguranja od opće odgovornosti.
4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u isprave koje prileže spisu i to: Prijava o ozljedi na radu (list 3-6 spisa), Presuda Prekršajnog suda u Velikoj Gorici broj G- 221/09 od 23.02.2010. (list 7-9 spisa), Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 25.08.2009. (list 10-12 spisa), Optužni prijedlog od 28.08.2009. (list 13 spisa), Izjava osiguranika (list 14 spisa), Rješenje broj 792644 od 20.05.2014. (list 15-16 spisa), Nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti i Nalaz i mišljenje samostalnog sektora za reviziju (list 17-21 spisa), Presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P- 6525/14 (list 22-25 spisa), Obračun isplaćene mirovine (list 26 spisa), Odštetni zahtjev s dostavnicom (list 27-29 spisa), Uvjerenje o ispitivanju stroja ili uređaja s povećanim opasnostima i zapisnik o ispitivanju primjene pravila zaštite na radu na strojevima i uređajima (list 35-37 spisa), Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja (list 38 spisa), Svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika i Ugovor o radu (list 39- 40 spisa), Polica osiguranja od opće odgovornosti broj 802061047 (list 41 spisa), preslika zapisnika od 23.09.2016. (list 51-53 spisa), sudska praksa (list 54-64, 82-91, 94-96, 98-105, 120-122 spisa), Dopis tuženika od 28.02.2013. (list 66 spisa), Nalaz od 16.03.2010.(list 67 spisa)bankovni podaci doznačenih mirovinskih primanja (list 68-81 spisa), provedeno je vještačenje po vještaku medicine rada Azri Huršidić Radulović- Nalaz i mišljenje vještaka od 14.12.2023 ( list 205-210 spisa), očitovanje vještaka od 19.03.2024. ( list 223-224 spisa), provedeno je zamolbeno saslušanje svjedoka VE i AE pri Općinskom sudu u Velikoj Gorici ( list 257-261 spisa), provedeno je vještačenje po vještaku zaštite na radu dipl. ing. Želju Sinkoviću- Nalaz i mišljenje vještaka od 10.02.2025. ( list 269-279 spisa).
5. Ocjenom izvedenih dokaza, te temeljem rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu sa odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje u tekstu ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
6. Predmet spora je naknada štete u preostalom iznosu od 49.382,61 kn/6.554,20 eur koji iznos je tužitelj platio svojem osiguraniku na ime invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u razdoblju od 25. siječnja 2015. do 28. veljače 2017., za koju štetu tužitelj tvrdi da je posljedica ozljede na radu zadobivene 7. kolovoza 2009.
7. Nije sporno da se 07.08.2009. dogodila nezgoda na radnom mjestu u kojoj je stradao tužiteljev osiguranik JE.
8. Između parničnih stranaka je sporna odgovornost za nastanak štetnog događaja odnosno tuženik je istaknuo i prigovor podijeljene odgovornosti za nastanak štetnog događaja. Sporna je uzročno-posljedična veza između tjelesnih ozljeda iz štetnog događaja i odlaska tužiteljevog osiguranika u invalidsku mirovinu.
9. Šteta je tužitelju nastala u razdoblju od 25. siječnja 2015. do 28. veljače 2017., što znači da se primjenjuje ZMO/13.
10. Neovisno o činjenici što gore navedeni poseban propis (ZMO/13) uređuje
pravnu materiju u sporu za naknadu štete koju potražuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izravno od poslodavca, a koju štetu predstavljaju novčana davanja na teret mirovinskog osiguranja po osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu, u ovom slučaju treba prvo utvrditi da li je tužitelj dokazao sve opće pretpostavke odgovornosti za naknadu štete koje su propisane odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/11, 78/15; u nastavku ZOO).
11. U konkretnom slučaju tuženik bi se po odredbi članka 1045. 1. ZOO-a
mogao osloboditi odgovornosti za štetu ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dakle u ovom slučaju da je šteta nastala unatoč tome što je poduzeo odgovarajuće mjere zaštite na radu. U okolnostima konkretnog slučaja bilo bi dovoljno dokazati da su poduzete opće mjere zaštite na radu prema odredbama Zakona o zaštiti na radu.
12. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za
štetu počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete i ako postoji uzročno posljedična veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Sve navedene pretpostavke moraju se kumulativno ispuniti, te ukoliko jedna pretpostavka izostane, nema odgovornosti za štetu. Između štetne radnje kao uzroka i štete kao posljedice mora postojati uzročna veza, a štetna radnja mora biti protupravna, odnosno protupravnost je povreda neke pravne norme, a može se odnositi bilo na štetnu radnju, štetu ili obje.
13. Dakle, iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od
20.05.2014., vidljivo je da je razlog profesionalne nesposobnosti za rad ozljeda na radu, a iz Nalaza i mišljenja vještaka o invalidnosti i mišljenju stručnog povjerenstva na kojima se rješenje temelji vidljivo je da se ozljeda na radu odnosi na predmetni štetni događaj u omjeru 100 %. Dakle, iz dostavljenog nalaza i mišljenja vještaka o invalidnosti (list 17.-18. spisa) proizlazi da je invalidnost kod tužiteljevog osiguranika nastala zbog ozljede na radu zadobivene 7. kolovoza 2009. godine, što je zatim potvrđeno revizorskim mišljenjem (list 19.-21. spisa).
14. Radi utvrđenja činjenice uzročno-posljedične veze između ozljeda koje je zadobio osiguranik tužitelja u predmetnoj nesreći i nastanka nesposobnosti za rad osiguranik tužitelja sud je proveo medicinsko vještačenje po vještaku specijalistu medicine rada.
15. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Azre Huršidić-Radulović koji je podnesen u pisanoj formi dana 14.12.2023. (list 205-210 spisa)) i Očitovanja od 19.03.2024. (list 223-224 spisa) sud je utvrdio da je osiguranik tužitelja 07.08.2009.g. u predmetnoj nezgodi na radu cirkularnom pilom ozlijedio 2-5 prsta desne šake. Operativno je odstranjen 4 prst i sanirani prijelom 2,3 i 5 prsta desne šake. Nakon reoperacije i višestrukih fizikalnih terapija nakon godine dana kirurg dopušta punu aktivnost desne šake, koje se nepotpuno zatvara i time funkcija desne šake je značajno smanjena u smislu težih i preciznijih poslova. Radi Swan neck deformacije III prsta i padajućeg vrha 5. prsta desne šake g. JE je tijekom 2 i pol godine ima 5 korektivnih operacija. Zaostali su deformirani prsti II-V desne šake, a deformitet III prsta u smislu Swan neck, defekt IV prsta u visini srednje falange, nepotpuno formiranje šake i oslabljena gruba mišićna snaga. Dakle, osiguranik tužitelja nakon završenog višegodišnjeg liječenja nije bio sposoban za poslove vozača viličara i poslove koji zahtijevaju spretnost i grubu motornu snagu desne šake. Prema opisu poslova koje je osiguranik tužitelja obavljao u vrijeme ozljede kao skladištar – sušioničar više nije bio sposoban. Stoga, postoji profesionalna nesposobnost za rad uz kontraindikacije poslova koji zahtijevaju spretnost i grubu motornu snagu desne šake, poslovi vozača viličara ali je sposoban za lakše i srednje teške fizičke poslove koji ne zahtijevaju preciznost, punu snagu i spretnost desne šake. Poslodavac, prema njegovoj izjavi nije imao drugo radno mjesto za radnika.
16. Dakle, iz svega navedenog nedvojbeno je utvrđeno da su sve ozljede zadobivene u nezgodi u uzročno posljedičnoj vezi sa gubitkom radne sposobnosti.
17. Sud je nalaz i mišljenje sudskog vještaka ocijenio nepristranim, jasnim, logičnim i argumentiranim, stranke nakon dodatnog očitovanja vještaka na njega nisu imale primjedbe pa ga je takvog u cijelosti prihvatio.
18. Slijedom navedenog utvrđeno je da postoji uzročno posljedična veza između ozljeda zadobivenih u predmetnoj nesreći i nastanka profesionalne nesposobnosti za rad osiguranika tužitelja.
19. Dalje, iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 25.08.2009. koju je sačinio
Državni inspektorat, sud je utvrdio da su utvrđeni propusti i to jer kružna pila nije imala razdvojni klin i zaštitnu napravu, sukladno pravilniku o zaštiti na radu pri mehaničkoj obradi drveta i sličnih materijala i to kao da radnik za rad na kružnoj pili nije ispunjavao uvjete za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada.
20. Ovdje treba reći da je Zapisnik o inspekcijskom nadzoru javna isprave.
Prema odredbi čl.230.st.1. ZPP-a isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava) dokazuje istinitost onog što se u njoj potvrđuje ili određuje.
21. Odredbom čl. 41. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 71/14 i 118/14; dalje: ZZR) zbog čega proizlazi njegova odgovornost u smislu odredbe članka 161. stavka 3. ZMO-a. koja propisuje obveze poslodavca u vezi sa sredstvima rada, osobnom zaštitnom opremom i mjestima rada, određeno je da je poslodavac obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu.
22. Iz tako provedenog postupka sud je utvrdio da tuženik nije primijenio sve propisane mjere zaštite na radu jer je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da sredstvo za rad nije bilo u ispravnom stanju kao i da radnik tuženika nije ispunjavao uvjete za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada i to stručnu osposobljenost te stoga tako nije omogućio rad na siguran načina pa iz toga proizlazi njegova odgovornost u smislu odredbe čl. 161.st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
23. Iz iskaza svjedoka VE koji je saslušan zamolbenim putem (list 259 spisa) sud nije mogao utvrditi bitne činjenice jer svjedok zbog zdravstvenog stanja nije sposoban iskazivati na sudu.
24. Iz iskaza svjedoka AE koji je saslušan zamolbenim
putem koji je zaposlenik tuženika- stručnjak zaštite na radu (list 260-261 spisa) sud je utvrdio, u bitnom, da nema neposrednih saznanja o samom nastanku štetnog događaju jer je bio na godišnjem, odmoru, da se ta nesreća dogodila na kružnoj pili koja se u tom trenutku općenito nije koristila u procesu proizvodnje ,da ista nije bila niti uključena u struju, niti je bila spojena na ventilaciju, niti je u toj hali u tom trenutku postojala ventilacija, da se kružna pila nije se koristila za bilo kakve poslove te da nitko nije dao nalog za rad osiguraniku tužitelja. Iskazuje da je u to vrijeme osiguranik tužitelja radio na poslovima sušioničara, tj. da je s viličarem odvozio palete i stavljao ih u sušaru te je kontrolirao proces sušenja koji je trajao 2-3 tjedna i kada je to bilo gotovo, te proizvode je vadio iz sušare i vozio ih u skladište za proizvodnju. Iskazuje da je Inspektor zaštite na radu utvrdio da je taj stroj kružna pila na kojem se ozlijedio osiguranik tužitelja bio neispravan, nedostajao je razdjelni klin i kapa na stroju, dodajući da je kapa bila pored stroja, a razdjelnog klina nije bilo.
25. Nakon savjesne i brižljive ocjene iskaza saslušanog svjedoka, ovaj je sud
je poklonio vjeru njegovom iskazu u cijelosti kao objektivnim, uvjerljivim i logičnim s obzirom da o spornim činjenicama ima saznanja, te se njegov iskaz podudara sa dokumentacijom priloženom u spis i s drugim provedenim dokazima.
26. Iz tako provedenog postupka sud je utvrdio da je osiguranik tužitelja bez
naloga i znanja poslodavca na neispravnom stroju obavljao poslove za koje nije bio zadužen.
27. Pri odlučivanju o odgovornosti u ovoj pravnoj stvari, sud je polazio i od
činjenica utvrđenih vještačenjem s područja zaštite i sigurnosti na radu.
28. Sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka sa područja zaštite i sigurnosti
na radu ŽE koji je podnesen u pisanoj formi dana 10.02.2025. (list 269- 279 spisa) spisa) utvrdio da poslodavac nije postupio prema obvezama propisanim u Zakonu o zaštiti na radu, te u Pravilniku o zaštiti na radu pri mehaničkoj preradi i obradi drveta i sličnih materijala, odnosno nije osigurao, proveo i nadzirao da radnici ne koriste strojeve koji nisu ispravni, točnije da zabrani rad na njima, odnosno da radnici koji nisu stručno osposobljeni, te nemaju uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti rade na poslovima s posebnim uvjetima rada i pritom koriste strojeve koji su s povećanim opasnostima. Proizlazi da je radnik postupio suprotno pravilima zaštite na radu jer je samovoljno, bez naloga i znanja poslodavca obavljao poslove na koje nije bio raspoređen te za koje nije bio stručno osposobljen, niti je posjedovao uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, što je na kraju prouzrokovalo nastanak ozljede na radu. Proizlazi da je poslodavac u radnim procesima planirao, organizirao, provodio i nadzirao provođenje mjera zaštite na radu, radnik bi bio upoznat da ne smije samovoljno obavljati poslove na koje bio nije raspoređen, odnosno nije zadovoljavao tražene posebne uvjete za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada.
29. Naime, obveze poslodavca prema Zakonu o zaštiti na radu obuhvaća preventivu, a preventiva obuhvaća planirane ili poduzete mjere u svim radnim procesima kod poslodavca, s ciljem sprječavanja ili smanjenja rizika na radu (čl.7.st.1.)
(4) Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila koja se primjenjuju po ovom Zakonu i drugim propisima, a to su pravila, između ostaloga, pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima (čl.4.st.4.) Prema čl.18.st.1. Zakona poslodavac je u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, dužan procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili smanjenja te je dužan izraditi procjenu opasnosti i u tu svrhu osigurati sva potreba sredstva. Poslodavac je dužan pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu (st.5.). Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada radi njihovog korištenja (sz.6.). Prema čl.43.st.2. Zakona poslodavac je dužan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi radi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu i da li zbog nastalih promjena tijekom uporabe ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika (čl.51. Zakona). Prema čl. 34.
List kružne pile iznad i ispod radnog stola mora biti pokriven zaštitnom napravom osim Onog dijela kojim se neposredno reže. Zaštitna naprava lista kružne pile mora biti postavljena tako da ne umanjuje vidljivost rezanja ali najviše do 6 mm iznad predmeta koji Se obraduje. Ako je predmet koji se obraduje neravan, zaštitna naprava postavlja se na visinu prema najvišem dijelu predmeta (čl.36.). Razdvojni klin mora biti postavljen tako da mu vrh ne bude niži od dna najvišeg zupca pile(čl.41.). Dalje, obveze poslodavca u provedbi mjera zaštite na radu je između ostalog i da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik za kojeg na propisani način nije utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, odnosno da se radnik koji tražene uvjete više ne ispunjava ne zadrži na poslovima s posebnim uvjetima za rad te da isključi iz uporabe strojeve i uređaje te osobna zaštitna sredstva koja nisu ispravna (čl.73.)
30. Obveze radnika je obavljati poslove s dužnom pažnjom te pri tome voditi računa
o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, pravilno upotrebljavati strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva suda, pravilno upotrebljavati i svojevoljno ne isključivati , ne vršiti preinake i ne uklanjati sigurnosne naprave na uređaju koje koristi ( stroj, aparat, alat, postrojenje, zgrada) obavijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, kao i o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu, posao mora obavljati u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca.
31. Sud je nalaz i mišljenje sudskog vještaka ocijenio nepristranim, jasnim, logičnim
i argumentiranim, stranke nisu na njega imale primjedbi pa ga je kao takvog u cijelosti prihvatio.
32. Na opisani način sud je utvrdio da je tuženik propustio provesti sve mjere zaštite
na radu koje bi spriječile ozljeđivanje radnika. U trenutku nastanka štetnog događaja, poslodavac i stradali radnik nisu se pridržavali odredbi Zakona o zaštiti na radu.
33. S obzirom na činjenicu da iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je radnik bez naloga i znanja poslodavca koristio stroj kružnu pilu na kojem se ozlijedio, a isto tako proizlazi da osoba koja je zadužena za tu vrstu kontrole nije kontrolirala osiguranika tužitelja tijekom posla, prema mišljenju ovoga suda radi se o okolnosti na koju je tuženik kao poslodavac mogao utjecati. Dakle, tu se ne radi o postupanju osiguranika tužitelja u kojoj bi postojala namjera odnosno krajnja nepažnja zbog koje bi tuženik bio eventualno djelomično ili potpuno oslobođen od odgovornosti za naknadu štete u smislu odredbe čl. 25. st. 2. ZZR-a nego se radi o prouzrokovanju štete radnjom osiguranika tužitelja kao objektivnoj činjenici. Dakle, iz nedvojbeno utvrđene činjenice da je osiguranik tužitelja koristio neispravni stroj bez naloga poslodavca i uputama, a na što je bio obvezan, ovaj sud je mišljenja da doprinos osiguranika tužitelja iznosi 20% i to kada se postupanje bez naloga poslodavca dovede u odnos sa težinom propusta tuženog i to utvrđenja da nije planirao i poduzimao mjere u radnim procesima i nije propisao pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike, da je stroj bio neispravan i propusta da se zabrani rad na takvim strojevima i da se zabrani rad na poslovima na kojima radnik nije raspoređen i zadovoljava tražene posebne uvjete za poslove s posebnim uvjetima. Slijedom navedenog po ocjeni ovog suda osiguranik tužitelja je doprinio nastanku štetnog događaja u omjeru od 20% dok je poslodavac odgovoran u omjeru od 80%.
34. Sukladno odredbi čl. 25. ZZR-a poslodavac se u konkretnom slučaju mogao
osloboditi odgovornosti da je dokazao da se ispunila jedna od pretpostavki za koju zakon veže mogućnost da se poslodavac, kao odgovorna osoba, oslobodi od odgovornosti za štetu. Međutim, tuženik tijekom prvostupanjskog postupka nije naveo zbog čega smatra da na tu okolnost nije mogao kao poslodavac utjecati unatoč svojoj dužnoj pažnji, niti je na te okolnosti predlagao izvođenje dokaza.
35. Uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja i propuste tuženika u primjeni
mjera zaštite na radu ovaj sud drži da u postupanju osiguranika tužitelja ne postoji namjera odnosno krajnja nepažnja zbog koje bi tuženik bio djelomično ili potpuno oslobođen od odgovornosti za naknadu štete u smislu odredbe čl. 25. st. 2. ZZR-a. Stoga je tuženik kao poslodavac mogao organizirati i provesti mjere zaštite na radu kojima bi štetnu posljedicu koja je nastupila izbjegao (npr. osigurati da je kružna pila u ispravnom stanju i zabraniti radniku da koristi takav stroj tijekom rada).
36. S obzirom da je sud odlučne činjenice mogao utvrditi na temelju izvedenih dokaza i s obzirom na zauzeta pravna shvaćanja dana u obrazloženju, sud je izvođenje daljnjih dokaza ocijenio nepotrebnim, te je odbio daljnje dokazne prijedloge. Pri tome se ukazuje da je sud odbio prijedlog tuženika za provođenjem vještačenja po vještaku ortopedu na okolnost utvrđenja pogoršanja stanja desne šake jer da je osiguranik tužitelja nakon 16.03.2020.g. inzistirao na još tri operacije, a da je prof. R dao mišljenje kako daljnje operativno liječenje nije indicirano jer je takva okolnost u potpunosti irelevantna, a i netočna s obzirom da su dalje liječnici predložili operaciju, operativni zahvati zasigurno se ne obavljaju po inzistiranju ili prijedlog pacijenta, osiguraniku tužitelja je priznato pravo na mirovinu 2013, medicinskim vještačenjem je utvrđena uzročna veza između ozljeda i umirovljenja te je tako predloženi dokaz neosnovan i nepotreban.
37. Temeljem odredbe čl. 160. st. 2. ZMO tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu stvarne štete koja obuhvaća troškove i svote davanja koja se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja.
Slijedom navedenog, ovaj sud je utvrdio da je tužitelj pretrpio štetu u visini utuženog iznosa i da je tuženik odgovoran za nastanak štete u smislu čl. 161. st. 2. ZMO, pa tužitelju temeljem čl. 160. st. 1. i 2. ZMO pripada pravo na regres od tuženika u visini ukupno isplaćene invalidske mirovine u utuženom razdoblju u iznosu od 6.554,20 eur umanjeno zbog doprinosa osiguranika tužitelja 20%, odnosno u visini od 5.243,36 eur, slijedom čega je razvidno da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan pa je odlučeno kao pod točkom I i II izreke presude.
38. Sukladno odredbi čl.166.st.3.ZMO tužitelj ima pravo na zateznu kamatu na svotu potraživanja na ime naknade štete, u visini određenoj zakonom, a koja kamata teče od idućeg dana nakon isteka roka određenog u pozivu odgovornoj osobi da naknadi štetu.
39. Iz odštetnog zahtjeva s dostavnicom (list 27-29 spisa) utvrđeno je da je odštetni zahtjev dostavljen tuženiku 02.05.2017. s pozivom da naknadi štetu u roku od 15 dana. Stoga tužitelju pripadaju zatezne kamate koje počinju teći 01.06.2017. po stopi koja je u skladu s odredbom čl. 29.st.2. ZOO-a za ostale odnose.
40. Odluka suda o zahtjevu stranaka za naknadu troška parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 2., čl. 155. i 156. ZPP-a, uzimajući u obzir činjenicu da je tužitelj djelomično uspio u sporu i to na način propisan čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 70/19 ) pa je o trošku odlučeno kao pod točkom III i IV izreke.
Zagreb, 28.svibnja 2025.
S u d a c:
Romina
Markovinović
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
DNA:
1. tužitelju po odvjetniku-bez pristojbe
2. tuženiku po odvjetniku
3. umješaču po odvjetniku
