REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2199/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirte Matić, predsjednice vijeća, Ružice Omazić, sutkinje izvjestiteljice i Kamelije Parać, članice vijeća, u stečajnom postupku povodom prijedloga vjerovnika REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Pazin, OIB 52634238587, M. B. Rašana 2/4, Pazin, za otvaranje stečajnoga postupka nad dužnikom MIAMEDICA – ISTRA d.o.o., OIB 31668297573, Sv. Stjepan 60, Livade, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Šoštarić, odvjetnik u Zagrebu, odlučujući o žalbi dužnika protiv rješenja Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj St-41/2025-31 od 12. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 28. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj St-41/2025-31 od 12. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj St-41/2025-31 od 12. svibnja 2025. otvoren je stečajni postupak nad dužnikom MIAMEDICA – ISTRA d.o.o., OIB 31668297573, Sv. Stjepan 60, Livade, s danom 12. svibnja 2025. u 14 sati i 10 minuta, kada je rješenje objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča suda, za stečajnog upravitelja imenovana je Josipa Juričić iz Zagreba, pozvani stečajni vjerovnici viših isplatnih redova da u određenom roku prijave svoje tražbine stečajnom upravitelju, razlučni i izlučni vjerovnici da obavijeste stečajnog upravitelja o svojim pravima, a dužnici stečajnog dužnika da svoje obveze bez odgode ispune stečajnom upravitelju za stečajnog dužnika, naložena zabilježba rješenja o otvaranju stečajnog postupka u sudskom registru, određeno vrijeme i mjesto održavanja ispitnog i izvještajnog ročišta, naloženo je nadležnom zemljišno knjižnom sudu da izvrši upis otvaranja stečajnog postupka na nekretninama dužnika pobliže navedenim u izreci, te je naloženo Financijskoj agenciji, da naloži bankama prijenos zaplijenjenog iznosa predujma za namirenje troškova stečajnog postupka na račun toga suda.

2. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi kako je sud utvrdio postojanje stečajnog razloga nesposobnosti za plaćanje pa je na temelju odredbe čl. 6. st. 1. i 2. t. 1., čl. 128. i 129. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17 i 36/22; dalje u tekstu: SZ) donio pobijano rješenje.

3.1. Protiv rješenja žalbu s prijedlogom odgode učinka žalbe je podnio dužnik po punomoćniku, odvjetniku Ivanu Šoštariću, kojemu je punomoć dao i potpisao prijašnji direktor stečajnog dužnika IS, predlažući da ovaj drugostupanjski sud uvaži žalbu, ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak ili ga preinači i odbije prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Također predlaže donošenje privremene mjere kojom će se obustaviti svi učinci pobijanog rješenja o otvaranju stečaja do pravomoćnog okončanja ovog žalbenog postupka, zbog sprječavanja nenadoknadive štete za žalitelja.

3.2. U žalbi u bitnom navodi da je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnijelo Ministarstvo financija (Porezna uprava) zbog poreznog duga u iznosu od 126.809,00 EUR, ali da to potraživanje nije nesporno jer ga dužnik aktivno osporava u postupku pred Upravnim sudom, te da je unatoč tome, na temelju osporenog rješenja o poreznom dugu po prijedlogu Ministarstva financija pokrenut ovršni postupak koji je doveo do blokade računa i posljedično do otvaranja stečajnog postupka. Smatra da otvaranje stečajnog postupka ne bi smjelo počivati na spornom dugu i detaljno obrazlaže svoje shvaćanje o tome. Ističe kako uz činjenicu da osporava dug (tražbinu predlagatelja), dužnik posjeduje znatnu imovinu (nekretnine milijunske vrijednosti) zbog čega se ne može smatrati da je nastupila nesposobnost za plaćanje u smislu čl. 6. st. 2. t. 1. SZ-a. Zatim ponavlja navode iznesene tijekom prethodnog postupka, kako je podnio obrazloženi zahtjev za odgodu ročišta za otvaranje stečajnog postupka i to zbog pregovora s potencijalnim investitorima, kao i izjave o pristupanju dugu od strane treće osobe – investitora koji je izrazio spremnost preuzeti dužnika, ali da prvostupanjski sud nije odlučio o tim zahtjevima i time je počinio bitnu povredu odredaba postupka. Smatra da je sud trebao razmotriti mogućnost izbjegavanja stečaja ako postoje naznake da će dužnik podmiriti svoje obveze (čl. 6. st. 3. SZ-a). Nadalje, navodi da je sud propustio utvrditi potpuno činjenično stanje, financijsku situaciju dužnika upravo zbog spremnosti inozemnog investitora da izmiri dugovanje i uloži u dodatni kapital, kao i to da je imovina dužnika znatno veće vrijednosti od njegovih obveza (spornih i nespornih) što znači da ne postoji stečajni razlog prezaduženosti. Smatra da postupanje suda, koji nije razmotrio tu nerazmjernost predstavlja pogrešnu primjenu materijalnog prava i odmak od svrhe zakona. Ističe da je u konkretnom slučaju trebalo odgoditi odluku umjesto odmah otvoriti stečaj. Na kraju ukazuje na to da je jedan od članova društva dužnika inozemni ulagatelj, čije ulaganje štiti međunarodno pravo i detaljno elaborira kako bi otvaranje stečaja nad društvom u kojem strani ulagatelj ima znatan udio moglo smatrati nepravičnim i diskriminatornim postupanjem prema njemu. Navodi zatim da je u pobijanom rješenju pogrešna uputa o pravnom lijeku.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP) u vezi s čl. 10. SZ-a, u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9. 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjsko rješenje pravilno i osnovano na zakonu.

6. Prije svega, valja napomenuti da je žalba dopuštena iako je punomoćnik u žalbi naveo da je žalbu podnio dužnik. Njemu je punomoć dao bivši zastupnik po zakonu dužnika. Naime, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske (poslovni broj Revt-406/2015-3 od 20. siječnja 2016., Revt-342/15 od 6. srpnja 2016.), a kakvo pravno shvaćanje je zauzeo i Ustavni sud Republike Hrvatske (poslovni broj U-III-5765/2012 od 11. ožujka 2014.), u okolnostima kada osoba koja je bila zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka (odnosno njen punomoćnik) u žalbi nije naznačila da je podnosi u svoje osobno ime/a za račun dužnika/ već navodi da je podnosi u ime dužnika, odnosno da je podnosi sam dužnik, valja uzeti da je žalbu podnio ovlašteni žalitelj iz odredbe čl. 128. st. 8. SZ-a.

7. Iz stanja spisa proizlazi da je Financijska agencija, 7. veljače 2025. podnijela prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom jer je društvo u neprekidnoj blokadi više od 120 dana s 188.468,67 EUR nepodmirenih dospjelih osnova za plaćanje. Rješenjem od 10. veljače 2025. pokrenut je prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom te je određeno ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka i postojanju razloga za otvaranje stečajnog postupka za 6. ožujka 2025. Dužnik je prije ročišta podnio prijedlog za odgodu ročišta, budući da je treća osoba dala ovjerenu izjavu o namjeri pristupanju dugu i dokaz o postojanju financijskih sredstava za podmirenje duga. Na održanom ročištu 6. ožujka 2025. sud je sukladno odredbi čl. 124. st. 1. SZ-a pozvao treću osobu da dostavi odgovarajuće jamstvo u roku od 30 dana te je to ročište odgodio i sljedeće odredio za 15. travnja 2025., koje je po prijedlogu treće osobe ponovo odgođeno radi davanja daljnjeg roka trećoj osobi da dostavi odgovarajuće jamstvo te je sljedeće ročište određeno za 7. svibnja 2025., a u međuvremenu je rješenjem od 15. travnja 2025. imenovana je privremena stečajna upraviteljica. Na ročištu održanom 7. svibnja 2025. radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka i postojanju razloga za otvaranje stečajnog postupka je konstatirano da je privremena stečajna upraviteljica dostavila izvješće te izjavila da dužnik nije u mogućnosti brzo otkloniti blokadu računa, dok je punomoćnik dužnika naveo da su u tijeku pregovori s potencijalnim investitorima. Nakon tog ročišta je doneseno pobijano rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad dužnikom.

8. Prvostupanjski sud je iz podataka Financijske agencije utvrdio da na dan 6. veljače 2025. imao nepodmirene osnove za plaćanje u neprekidnom razdoblju od 120 dana u iznosu od 188.468,67 EUR, te da je na dan otvaranja stečaja 12. svibnja 2025. dužnik u očevidniku neizvršenih osnova za plaćanje ima evidentirane obveze u iznosu od 230.748,70 EUR i da prema prikupljenim podacima dužnik ima imovinu i to nekretnine upisane u Općinskom sudu Pazin, z.k. odjel Buje, te da su prema izvješću stečajne upraviteljice ispunjene pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka.

9. Dakle, iz spisa i obrazloženja odluke proizlazi da je dužnik doista nesposoban za plaćanje (Podaci Financijske agencije od 7. veljače 2025. i očevidnik o neizvršenim osnovama za plaćanje od 23. travnja 2025. i 12. svibnja 2025.), odnosno da kod dužnika postoji stečajni razlog nesposobnosti za plaćanje iz odredbe čl. 6. st. 1. i 2. SZ-a, te da tijekom prethodnog postupka nije otklonjeno postojanje te nesposobnosti (čl. 128. st. 9. SZ-a) pa je sud na temelju odredbe čl. 128. st. 6. SZ-a pravilno donio pobijano rješenje.

10. U odnosu na dužnikove žalbene navode da ima imovinu te da mu je bilo potrebno još neko vrijeme za deblokadu računa, ovaj sud napominje da to nema nikakvog utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Naime, upravo zbog toga što dužnik nesporno nije postao sposoban za plaćanje prije završetka prethodnoga postupka nego taj stečajni razlog postoji i u vrijeme donošenja pobijanog rješenja, to je pobijano rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

11. Nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 124. SZ-a da bi sud mogao odobriti pristupanje dugu iz razloga što treća osoba ZS iako pozvana na ročištu od 6. ožujka 2025. i ponovo na ročištu od 15. travnja 2025. nije u zadanom roku predočio sudu od javnoga bilježnika ovjerovljenu ispravu o sadržaju i načinu ispunjenja dužnikovih obveza odnosno nije se obvezala da će najkasnije u roku od dva mjeseca od dana donošenja rješenja o odobrenju pristupanja dugu ispuniti sve dospjele obveze stečajnoga dužnika, a ostale, u vrijeme pristupanja dugu već nastale obveze, kako budu dospijevale, niti je dostavila odgovarajuće jamstvo.

12. Neosnovan je žalbeni navod da je počinjena bitna povreda odredaba postupka jer sud nije donio odluku o pristupanju dugu, budući da prema odredbi čl. 124. sud donosi odluku o izjavi o pristupanju dugu samo ako odobrava pristupanje dugu, a u konkretnom slučaju za to, kako je navedeno, nisu bile ispunjene propisane pretpostavke.

13. Ostali žalbeni navodi o članovima društva i dr. ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Naime, sud kojemu je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, može stečajni postupak otvoriti samo ako je prijedlog podnesen od ovlaštene osobe i ako utvrdi postojanje stečajnog razloga (čl. 5. st. 1. SZ-a), što znači da je primarni zadatak suda utvrditi postojanje stečajnog razloga na koji se poziva ovlašteni podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnog postupka. U konkretnom slučaju, je prijedlog nesporno podnesen po ovlaštenoj osobi i utvrđena je dužnikova nesposobnost za plaćanje. U hrvatskom stečajnom pravu u sustavu plaćanja veže se neoboriva presumpcija da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa (čl. 6. st. 2. SZ-a). Ova nesposobnost dokazuje se potvrdom Financijske agencije (čl. 6. st. 4. SZ-a).

14. Sud je nedvojbeno utvrdio postojanje stečajnog razloga nesposobnosti za plaćanje i otvorio stečajni postupak nad dužnikom, što žalitelj ničim nije doveo u pitanje.

15. Slijedom navedenog, valjalo je sukladno odredbi čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

16. Prijedlog za odgodu učinka žalbe se ukazuje bespredmetnim jer je žalba odbijena kao neosnovana.

Zagreb, 28. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Mirta Matić