REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1979/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Pero Tolić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Fliba d.o.o. Donji Stupnik, Gospodarska 5, OIB:30777726033, kojeg zastupa punomoćnik Edi Biočić, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-519/2024-2 od 29. kolovoza 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pn-112/2021-17 od 3. lipnja 2024., u sjednici održanoj 28. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-519/2024-2 od 29. kolovoza 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pn-112/2021-17 od 3. lipnja 2024., pozivajući se na odredbe čl. 385.a do čl. 389.c Zakona o parničnom postupku.
1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica je navela da prijedlog podnosi zbog pravnog pitanja:
"Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 8. ZPP-a ukoliko drugostupanjska presuda ne sadrži ocjenu žalbenih navoda od odlučnog značenja?“.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Polazeći od odredbe članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu. Prije svega treba istaknuti da povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP ne predstavlja apsolutno bitnu, već relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka, a u ovoj pravnoj stvari sudovi su, imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje ocijenili da tužiteljica dokazima izvedenim tijekom postupka nije dokazala postojanje uzročno posljedične veze između štetnog događaja i nastale štete jasno navodeći u obrazloženju pobijane presude da tužiteljica sudu nije dostavila fotografije koje je prilikom štetnog događaja sačinio njezin zet, nije predložila njegovo saslušanje, nije dostavila zapisnik sa očevida koji je policija sačinila nakon štetnog događaja i dr. Osim toga, navodi koje je tužiteljica iznijela u prijedlogu za dopuštenje revizije u biti se svode na osporavanje pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, a prijedlog za dopuštenje revizije niti reviziju protiv drugostupanjske presude nije dopušteno podnositi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
4. Budući da u odnosu na pitanje postavljeno u tužiteljičinom prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a stavak 1. ZPP, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b stavak 1. i 2. ZPP odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.
5. U odnosu na navode tužiteljice iznesene u prijedlogu za dopuštenje revizije da joj je pobijanom drugostupanjskom presudom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo i to: pravo na pravično suđenje, zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – dalje: Ustav RH) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: EKLJP) jer prema ocjeni tužiteljice drugostupanjska presuda nema valjano obrazloženje, ne može se ispitati i kao takva predstavlja arbitrarnost prilikom donošenja sudske odluke treba navesti kako se sadržaj tužiteljičinoga prijedloga za dopuštenje revizije dijelom svodi na pritužbe o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u prijedlogu za dopuštenje revizije niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje, osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
5.1. Nadalje, u odnosu na navode iznesene u prijedlogu da je do povrede prava na pravično suđenje došlo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka, treba istaći da čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne bitne povrede odredaba parničnog postupka niti zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
5.2. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima tužiteljici je bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke, odnosno tuženika, da iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće tužiteljičine navode. Presude nižestupanjskih sudova su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje.
6. Zbog navedenoga vijeće je ocijenilo da tužiteljica navodima iznesenima u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje, pa je na temelju čl. 389.a st. 1. i 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 28. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
