REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1047/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Sabljar, odvjetnik u Rijeci, protiv I. tuženika ČE OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tuženika UE OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje oboje zastupa punomoćnica Sunčica Paurović, odvjetnica u Crikvenici, zbog smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-404/2023-2 od 10. svibnja 2023., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Psp-76/2019 od 7. listopada 2022., u sjednici održanoj 28. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e :
Dopušta se I. i II. tuženicima podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-404/2023-2 od 10. svibnja 2023., zbog pravnih pitanja koja glase:
1. Je li tužitelj koji u parnici radi smetanja posjeda tvrdi da je nasljednički (su)posjednik nekretnine, osim činjenice da je njegov pravni prednik bio u posjedu u trenutku smrti i da je tužitelj nasljednik tog pravnog prednika, dužan dokazati i činjenicu da je nekretnina koju je posjedovao njegov pravni prednik ujedno i ostavinska imovina tog pravnog prednika, a da bi se tužitelju pružila sudska zaštita takvog nasljedničkog (su)posjeda, u smislu članka 17. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?
2. Prelazi li na nasljednike, u smislu članka 17. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, samo onaj posjed koji nasljeđuju, odnosno koji je ostavitelj imao u pogledu predmeta ostavine, a da bi time nasljednici imali pravo na zaštitu tog posjeda?
Obrazloženje
1. I. II. tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-404/2023-2 od 10. svibnja 2023., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Psp-76/2019 od 7. listopada 2022.
2.1. Tuženici su postavili slijedeća pitanja:
1. Je li tužitelj koji u parnici radi smetanja posjeda tvrdi da je nasljednički (su)posjednik nekretnine, osim činjenice da je njegov pravni prednik bio u posjedu u trenutku smrti i da je tužitelj nasljednik tog pravnog prednika, dužan dokazati i činjenicu da je nekretnina koju je posjedovao njegov pravni prednik ujedno i ostavinska imovina tog pravnog prednika, a da bi se tužitelju pružila sudska zaštita takvog nasljedničkog (su)posjeda, u smislu članka 17. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ?
2. Prelazi li na nasljednike, u smislu članka 17. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, samo onaj posjed koji nasljeđuju, odnosno koji je ostavitelj imao u pogledu predmeta ostavine, a da bi time nasljednici imali pravo na zaštitu tog posjeda?
3. Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku kada preinači odluku prvostupanjskog suda pozivajući se na odredbu čl. 373. toč. 3. Zakona o parničnom postupku, a iz obrazloženja presude proizlazi da je svoju odluku utemeljio na drugačijoj činjeničnoj osnovi od one utvrđene prvostupanjskom odlukom?
4. Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku kada svojom odlukom preinači prvostupanjsku presudu temeljeći svoju odluku na drugačije utvrđenom činjeničnom stanju od onog prvostupanjskog suda, a da za to drugačije utvrđenje ne da jasne i određene razloge?
2.2. U odnosu na prvo i drugo postavljeno pitanje iz obrazloženja drugostupanjske odluke proizlazi shvaćanje suda da je za postojanje nasljedničkog (su)posjeda dovoljno da je netko zakonski nasljednik osobe koja je u trenutku smrti bila posjednik određene nekretnine, odnosno da u konkretnom slučaju za postojanje nasljedničkog (su)posjeda tužitelja nije relevantna činjenica je li tužitelj predmetne nekretnine naslijedio od majke. Stoga je drugostupanjski sud ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev zbog smetanja posjeda.
2.3. I. i II. tuženici smatraju da činjenica koju ističe tužitelj, a to je da je njegova majka stanovala u predmetnoj kući i da je isti njezin zakonski nasljednik, ne ukazuje na to da je isti trenutkom njezine smrti postao nasljednički suposjednik predmetnih nekretnina, ukoliko predmetne nekretnine nisu bile njezino vlasništvo, odnosno ukoliko nisu bile predmetom ostavinskog postupka, a što nisu budući da je ista u predmetnoj kući imala samo pravo stanovanja po odobrenju prednika tuženika kao vlasnika predmetne kuće, a koje pravo stanovanja je bilo njezino osobno pravo i prestalo je njezinom smrću te nije prešlo na njezine nasljednike.
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj je osporio navode tuženika kao neosnovane te predložio da se prijedlog za dopuštenje revizije odbaci kao nedopušten podredno da se odbije kao neosnovan uz naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Odluke na koje se pozivaju I. i II. tuženici donesene su u drugačijim činjeničnim situacijama (u odluci ovoga suda poslovni broj Gzz-86/2021 od 10. listopada 2001. te poslovni broj Rev-937/2020 od 21. siječnja 2021. pravna prednica tužitelja je bila vlasnica nekretnine dok u konkretnom slučaju to nije, kao i u odlukama Županijskog suda broj Gž-1340/2022 od 13. siječnja 2023. i Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-805/2022 od 30. studenoga 2022. gdje je predmetna nekretnina ušla u ostavinsku imovinu pravne prednice stranaka tog postupka, te Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-13242/01 od 5. ožujka 2002. u kojoj je izraženo pravno shvaćanje da je časom smrti prestalo pravo osobne služnosti ocu tužiteljice, pa on u času smrti nije bio vlasnik nekretnine te tužiteljica nije mogla steći, smrću svoga oca, nasljednički posjed), dok odluke Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4823/02 od 15.10.2003. i Gž-9793/99 od 18.12.2001. tuženici nisu dostavili a niti je ovaj sud mogao pronaći u jedinstvenom sustavu odluka.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da su za prva dva pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije, a navedena u izreci ovog rješenja, važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, jer je riječ o pravnim pitanjima o kojima nema dovoljno pravno relevantne prakse revizijskog suda, zbog čega u praksi i postoje određene nedoumice, to je na temelju čl. 385.a st. 1. podstavak 2. ZPP, valjalo dopustiti reviziju radi razvoja prava kroz sudsku praksu.
6. U odnosu na preostala (treće i četvrto) pitanja, uzima se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 28. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
