REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1303/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja AV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nataša Lisac, odvjetnica u Dugom Selu, protiv ovršenice PV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zoran Gajski, odvjetnik u Zagrebu, radi iseljenja, odlučujući o ovrhovoditeljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-1189//2024-2 od 26. studenoga 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Ovr-368/2021 od 4. lipnja 2024., na sjednici održanoj 28. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se ovrhovoditelju podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-1189//2024-2 od 26. studenoga 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Ovr-368/2021 od 4. lipnja 2024. u odnosu na postavljeno pravno pitanje koje glasi:
"Može li imatelj potvrde o punopravnom vlasništvu izdane temeljem čl. 277. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 121/05 – dalje: OZ) s uspjehom tražiti predaju u posjed nekretnine iako nije upisan kao zemljišno knjižni vlasnik iste?".
Obrazloženje
1.1. Ovrhovoditelj je podnio ovom sudu prijedlog da mu se dopusti podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-1189//2024- 2 od 26. studenoga 2024., zbog pravnih pitanja kojeg smatra važnima za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
“1. Može li potvrda o punopravnom vlasništvu izdana temeljem članka 277. Ovršnog zakona (Narodne novine 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005) izgubiti svoj pravni učinak iako o tome ne postoji formalna odluka suda ili javnog bilježnika koji je potvrdu izdao?
2. Može li imatelj potvrde o punopravnom vlasništvu izdane temeljem članka 277. Ovršnog zakona (Narodne novine 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005) s uspjehom tražiti predaju u posjed nekretnine iako nije upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik iste?
3. Je li ovršni postupak proveden temeljem članka 277. Ovršnog zakona (Narodne novine 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005) po svojim pravnim učincima izjednačen s ovršnim postupkom provedenim temeljem odredbi 90. -103. Ovršnog zakona (Narodne novine 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005)?
4. Je li potvrda o punopravnom vlasništvu izdana od strane javnog bilježnika temeljem članka 277. Ovršnog zakona (Narodne novine 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005) po svojim pravnim učincima izjednačena s rješenjem o dosudi iz članka 98. Ovršnog zakona (Narodne novine 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005)?
5. U kojim slučajevima potvrda o punopravnom vlasništvu izdana od strane javnog bilježnika temeljem članka 277. Ovršnog zakona (Narodne novine 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005) gubi pravne učinke?“.
1.2. Smatra da je riječ o pitanju u pogledu kojeg odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse revizijskog suda.
1.3. Ovrhovoditelj ujedno prijedlog za dopuštenje revizije podnosi i stoga što tvrdi da mu je povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje odnosno pravo na pristup sudu i pravo na učinkoviti pravni lijek sve jer pobijanom odlukom nije dobio dostatna obrazloženja. Tvrdi da mu je povrijeđeno i Ustavom zajamčeno pravo vlasništva jer već petnaest godina ne može stupiti u posjed nekretnine za koju posjeduje potvrdu o punopravnom vlasništvu koja niti jednom formalnom odlukom nadležnog tijela nije stavljena van snage.
2. Ovršenica je u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predložila isti odbiti. Navodi da je ovrhovoditelj već u prethodnim pravnim lijekovima postavljao pitanja koja potencira u ovom prijedlogu i na koja su sudovi dali pravno relevantne odgovore (rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-3856/2024-4 od 11. prosinca 2024.).
3. Postupajući u skladu s čl. 385.a, čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), revizijski je sud ocijenio da četiri od pet pravnih pitanja postavljenih u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna pitanja za odluku u sporu i ujedno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu budući da o istima već postoji praksa revizijskog suda (poslovni broj Revd-3856/2024-4 od 11. prosinca 2024.). Međutim, u odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje, u istovrsnom činjeničnom i pravnom kontekstu, dopušteno je podnošenje revizije rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-773/2023- 2 od 28. veljače 2023., u identičnom ovršnom postupku među istim strankama, o kojem se radi i u ovom predmetu s ocjenom da je navedeno pravno pitanje važno ne samo za odluku u tom postupku već je važno i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni (s ukazivanjem na presudu ovog suda broj Rev-x-171/10-3 od 12. siječnja 2011.).
4. Stoga je, iz istih razloga na koje i u ovom prijedlogu ukazuje ovrhovoditelj, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, valjalo dopustiti podnošenje revizije, pa riješeno je kao toč. I. izreke.
5. U vezi preostalih pravnih pitanja te dijela prijedloga za dopuštenje revizije koji se odnosi na povredu prava na pravično suđenje i povredu prava vlasništva, u skladu s odredbom čl. 389.b st. 3. ZPP, smatra se da je prijedlog povučen.
Zagreb, 28. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
