REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2111/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja PIK d.d., Rijeka, Krešimirova 26, OIB: 40174736344, zastupanog po punomoćniku Dejanu Režiću, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženika GE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Danijelu Juriću, odvjetniku iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-766/2024-2 od 13. studenoga 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama poslovni broj P- 1003/2021-40 od 16. veljače 2024., na sjednici održanoj 28. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-766/2024-2 od 13. studenog 2024. u odnosu na povredu temeljnih prava na pravično suđenje i jednakost pred zakonom i u njemu sadržanog prava na jednakost oružja i kontradiktornost postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-766/2024-2 od 13. studenoga 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama poslovni broj P-1003/2021-40 od 16. veljače 2024. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1. Da li je tužitelj prekludiran u podnošenju tužbe radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini u slučaju da nije podnio tužbu za ispravak temeljem Rješenja kojim se odbija prijedlog za ispravak donesenom u pojedinačnom ispravnom postupku, odnosno da li je nepodnošenje tužbe za ispravak iz čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama (ZZK/96) procesna ili eventualno materijalno pravna pretpostavka koja onemogućava pravnu zaštitu i podnošenje tužbe radi utvrđenja prava vlasništva koje je stečeno temeljem zakona prije vođenja pojedinačnog ispravnog postupka.
2. Da li se pravno shvaćanje da rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. ZZK/96, primjenjuje i na pojedinačni ispravni postupak i rješenje doneseno tom postupku“ pozivajući na čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana presuda odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda i viših sudova. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da mu je pobijanom drugostupanjskom presudom i to propuštanjem postupanja u skladu sa čl. 367.a ZPP povrijeđeno pravo na pošteno suđenje sadržajno se pozivajući na povredu temeljnih prava zajamčenih čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) te čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; dalje: Konvencija).
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu sa čl. 385.a i ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da je prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na razloge propisane čl. 385.a st. 2. ZPP osnovan.
4. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
5. U odnosu na navode tužitelja da je do došlo povrede prava na pravično suđenje u smislu čl. 6. Konvencije i čl. 29. Ustava:
5.1. U konkretnom slučaju tijekom postupka pred sudom prvog stupnja raspravljao se u okviru činjeničnih navoda tužitelja o stjecanju sporne nekretnine temeljem dosjelosti i u odnosu na te navode tužitelja sud prvog stupnja je u presudi iznio svoju ocjenu o osnovanosti tužbenog zahtjeva (vlasničke tužbe).
5.2. Sud drugog stupnja odluku o (ne)osnovanosti tužbenog zahtjeva temelji na pravnoj ocjeni da tužitelj svoj zahtjev temelji na istim činjeničnim navodima koje je iznio obraćajući se sudu zahtjevom za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka (dosjelost) koji mu je zahtjev bio odbijen te je tužitelj upućen na pokretanje tužbe za ispravak koju nije podnio.
5.3. O ovim navodima se tijekom prvostupanjskog postupka nije raspravljalo, a pobijana odluka temelji se na pravnoj osnovi koja se bitno razlikuje od one o kojoj se u tijeku postupka raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti, a pritom sud drugog stupnja nije pozvao stranke da se izjasne o toj pravnoj osnovi (čl. 367.a st. 1. ZPP).
6. Stoga je ocjena ovoga suda da je tužitelj učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred sudom drugog stupnja zbog prethodno opisane povrede parničnog postupka iz čl. 367.a st. 1. ZPP te čl. 354. st. 1. ZPP povrijeđeno temeljno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 14. i 29. Ustava.
7. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno je kao u izreci, dok se u odnosu na postavljana pravna pitanja (čl. 385.a st. 1. ZPP) temeljem iste odredbe smatra da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen.
Zagreb, 28. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
