Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-404/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, u pravnoj stvari tužiteljice ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]., zastupane po punomoćniku Juri Grbavcu, odvjetniku iz Splita, Poljička cesta 20B, protiv tuženika KP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]., zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Mira Boban i Gordan Lolić u Splitu, Šegedinova 1, radi prestanka uznemiravanja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj P-3481/2024-6 od 4. ožujka 2025., dana 28. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice ĐP kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj P-3481/2024-6 od 4. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Prekida se ovaj parnični postupak do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem P-1595/2019."

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila tužiteljica iz svih žalbenih razloga. Svojom je tužbom iz 2012. kao suvlasnica nekretnine tražila prestanak uznemiravanja, naknadu štete i dr. od tuženika kao drugog suvlasnika istog objekta. Neposredno pred zaključenje glavne rasprave, 2019. tuženik je podnio protutužbu i protutužbenim zahtjevom zatražio da ga se utvrdi isključivim vlasnikom jednog dijela zemljišta ispod zgrade, kojeg je nelegalnim građevinskim radovima zagradio i pripojio svom stanu, a ispod pristupnog puta koji pripada njoj. Prvostupanjski je sud postupak povodom protutužbe tuženika razdvojio od predmetnog i u predmetnom je postupku usvojio tužbeni zahtjev. Radi ekonomičnosti je predložila sudu spajanje razdvojenih predmeta i tuženik se na ročištu od 12. veljače 2025. usuglasio s tim prijedlogom, iako je suprotno načelu ekonomičnosti donio pobijanu odluku. Međutim, o prethodnom je pitanju mogao sam odlučiti, ukoliko nije želio spajati postupke. Tvrdi da se dijela svoje tužbe na koju se u ukidnoj odluci najviše i referirao drugostupanjski sud, odrekla, pa se obrazloženje ukidne odluke temelji na postavkama o kojima se više ne raspravlja. Tužiteljica i tuženik su suvlasnici zgrade, što nije sporno, već je sporno to da li jedan suvlasnik može bez suglasnosti drugog izvoditi značajne građevinske radove kojima se dira u suvlasničke dijelove nekretnine te da li se time uznemirava tog drugog suvlasnika. Dio dvora kojeg protutužbom tuženik želi utvrditi svojim vlasništvom bez građevinske je dozvole i suglasnosti drugog suvlasnika zatvorio i pripojio svom stanu, pri čemu je izvodio brojne građevinske zahvate na suvlasničkim dijelovima nekretnine. Riječ je o uznemiravanju drugog suvlasnika, bez obzira da li je predmetni dio dvora tuženikovo isključivo vlasništvo ili nije. Predmetni dio dvora za kojeg tuženik traži da ga se utvrdi isključivim vlasnikom nije stvar koja može biti samostalna u prometu. Riječ je o pertinenciji odnosno dijelu čestice zgrade. Taj dio doista pripada na korištenje stanu tuženika, ali ne može biti samostalni predmet utvrđenja prava vlasništva i tuženik i nije ovlašten postaviti takav protutužbeni zahtjev. Predlaže pobijano rješenje ukinuti te spojiti spise radi zajedničkog raspravljanja i donošenja zajedničke odluke.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19), a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. u svezi čl. 381. istog Zakona.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za zaštitom njezinih (su)vlasničkih prava na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] iste k.o., sa zahtjevom da se tuženiku naloži da je prestane uznemiravati u ostvarivanju njezinih suvlasničkih prava na spomenutim nekretninama zabranom izvođenja ''bilo kakvih'' građevinskih radova na njezinom posebnom dijelu te zajedničkim dijelovima zgrade bez njene suglasnosti, posebno na način kojim bi ugrozio stabilnost građevine te takvim ili sličnim radnjama nanosio štetu. U tužbi je postavila zahtjev za uspostavom prijašnjeg stanja na način da tuženik ukloni dogradnju izvedenu 2011. ispod njezine terase označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja dogradnja je u skici vještaka mjernika Petra Garmaza označena slovima C-D-I-J-E-C od 13,20 m2, bez ugrožavanja i rušenja njezine terase i puta, kao i da ukloni sve svoje stvari iz tog prostora te joj ga preda u posjed.

7. Riječ je o građevini, stambenoj zgradi koja se sastoji od prizemlja, kata i potkrovlja. Prizemlje objekta i zapadni dio kata i potkrovlja jedna je stambena jedinica povezana s unutarnjim stubištem i u posjedu je tuženika. Istočni dio kata i potkrovlje je stambena jedinica u posjedu tužiteljice.

8. Tužiteljica je na ročištu od 9. travnja 2019. navela da se "odriče tužbenog zahtjeva" kojim traži uklanjanje nadogradnje glede potkrovlja te ispod njezinog stana, ali je navela da "ustraje u svemu ostalome, točnije ustraje u prestanku uznemiravanja uklanjanja nadogradnje ispod čest. zem. [katastarska čestica] te predaje u posjed, sve to kako je to specificirano podneskom od dana 9. kolovoza 2018." (l.s. 302).

9. Tuženik je glede čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zahtjevima tužiteljice suprotstavio prigovor kojim negira njezin vlasnički zahtjev i tvrdi da je on stekao vlasništvo na predmetu spora i da je njezin posjednik.

10. Tijekom postupka podnio je protutužbu podneskom od 23. svibnja 2018. sa zahtjevom za utvrđenjem prava vlasništva i spornog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U odnosu na protutužbu prvostupanjski je sud postupak razdvojio te se povodom protutužbe tuženika vodi poseban parnični predmet pod poslovnim brojem P-1595/2019 pred istim prvostupanjskim sudom.

11. Utvrđenje prava vlasništva na spornom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je dio na skici vještaka Petra Garmaza označen slovima C-D-I-J- E-C, prethodno je pitanje za predmetni spor i tužbeni zahtjev tužiteljice, kako za njezin vlasničkopravni zahtjev za predajom u posjed dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako i zahtjev za prestankom uznemiravanja.

12. Prema odredbi čl. 12. st. 1. ZPP, riječ je o prejudicijelnom (prethodnom) pitanju kada odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ.

13. Iako se tužiteljica na ročištu od 9. travnja 2019. odrekla dijela tužbenog zahtjeva kojim je tražila uklanjanje nadogradnje (nadograđeno potkrovlje) te uklanjanje dogradnje "ispod svog stana", ustrajala je u zahtjevu za prestankom uznemiravanja "uklanjanjem nadogradnje ispod čest. zem. [katastarska čestica]" te predajom u posjed "sve kako je to specificirano podneskom od dana 9. kolovoza 2018." (l.s. 302).

14. U konkretnome je riječ o dogradnji na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je dio u skici vještaka Petra Garmaza označen slovima C, D, I, J, E, C od 13,20 m2 te dijelu označenom slovima I, D, A, F, G, H, I (l.s. 296), a koji dijelovi čest. zem. su upravo predmetom protutužbe tuženika kojom traži utvrđenje da je vlasnik upravo tih dijelova iste nekretnine (l.s. 290), pa je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem prekinuo predmetni parnični postupak do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred prvostupanjskim sudom vodi pod poslovnim brojem P-1595/2019, jer odluka suda u predmetnom sporu radi prestanka uznemiravanja ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos (je li tuženik vlasnik dijelova nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako to tvrdi).

15. Iz odredbe čl. 213. st. 1. ZPP proizlazi da će sud, osim slučajeva posebno predviđenih u istom zakonu, odrediti prekid postupka, i ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju.

16. Prema tome, kad je na to ovlašten, kao u slučaju predviđenom navedenom odredbom, sud nije dužan sam rješavati o prejudicijelnom pitanju, pa kad nađe da je to svrsishodno, može prekinuti postupak pred sudom pred kojim se o prethodnom pitanju rješava kao o glavnom, što je u konkretnome slučaj.

17. Kako odluka u predmetnom postupku radi prestanka uznemiravanja uklanjanjem nadogradnje ispod čest. zem. [katastarska čestica] te predaje u posjed ovisi o tome u čijem je vlasništvu predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], o čemu se odlučuje u parničnom postupku broj P-1595/2019 pred prvostupanjskim sudom to je, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud pravilno prekinuo postupak do pravomoćnog okončanja parnice broj P-1595/2019 pred istim prvostupanjskim sudom.

18. Stoga žalba tužiteljice nije osnovana.

19. Na osnovi iznesenog, trebalo je, po čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu tužiteljice i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.

Zadar, 28. svibnja 2025.

Sutkinja

Blanka Pervan