REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-508/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PRO4SEC d.o.o. iz Zagreba, Južna obala IX. 17, OIB 42976836456, kojeg zastupa punomoćnica Sanja Vukina, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika 1. Hanza Media d.o.o., Zagreb, Koranska 2, OIB 79517545745, i 2. OR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], glavnog urednika Jutarnjeg lista, kojeg zastupa punomoćnica Barbara Živković, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž- 713/2023-2 od 28. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3358/2021-15 od 7. travnja 2023., u sjednici održanoj 28. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u odnosu na pravna pitanja se odbija.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u odnosu na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), a smatra da mu reviziju treba dopustiti i na temelju stavka 2. toga članka zato što mu je, prema njegovu mišljenju, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. i čl. 35 Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i člankom 6. stavkom 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine -Međunarodni ugovori", broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: Konvencija).
2. Tužitelj je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavio tri pitanja koja smatra pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
"1. U slučaju kada intenzitet povrede ne opravdava naknadu štete može li se sud usvojiti zahtjev iz čl.1048. ZOO-a odnosno zahtjev za uklanjanje daljnje povrede prava osobnosti?
2. Da li se uvredljivim i klevetničkim naslovom članka u mediju mogu prouzročiti takve povrede prava osobnosti koje bi opravdavale dosudu pravične novčane naknade zbog nematerijalne štete počinjene objavom u mediju?
3. Povrjeđuje li drugostupanjska odluka pravo na pravično suđenje iz čl. 29 Ustava, ako u svojoj odluci ne otkloni kontradiktorne navode iz prvostupanjske odluke na koje upućuje žalba već potvrdi prvostupanjsku odluku argumentom “kako je ista utemeljena na slobodnoj ocjeni dokaza?”".
3. Tuženici nisu odgovorili na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Prijedlog za dopuštenje je djelomično neosnovan, a djelomično nedopušten.
5 Polazeći od odredbe članka 387. ZPP i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi.
6. U odnosu na prvo naznačeno pravno pitanje revizijski sud je ocijenio da nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi, jer odgovor na njega ovisi o okolnostima konkretnog slučaja, a u konkretnom slučaju drugostupanjski sud je zaključio da tužitelj nema pravo osnovano zahtijevati da se prestane s povredom prava osobnosti odnosno na zahtjev iz čl. 1048. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22 – dalje: ZOO) nakon što je prethodno utvrdio da tužitelj spornom objavom nije pretrpio povredu prava osobnosti.
7. Ni drugo naznačeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi jer ono polazi od činjenice kakva u postupku nije utvrđena, naime da se radi o uvredljivom i klevetničkom naslovu. Pritom nije odlučno tužiteljevo pozivanje na navodno drugačiju sudsku praksu ovog revizijskog suda, jer se tužitelj poziva na određene odluke u kojima je činjenična i pravna situacija potpuno drugačija od predmetne.
8. Treće naznačeno pravno pitanje polazi od neosnovane postavljene tvrdnje da drugostupanjska presuda nije valjano obrazložena pa se zato ne radi o važnom pitanju u smislu čl. 385a st. 1. ZPP.
9. Slijedom navedenog, nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP riješio kao pod točkom I. izreke.
10. Tužitelj je tvrdio da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava. Međutim, ovaj sud obrazloženje nižestupanjskih odluka nalazi jasnim i neproturječnim, zbog čega tužitelj nije učinio vjerojatnim tvrdnju o povredi prava na obrazloženu odluku i time prava na pravično suđenje. U pogledu prijedloga za dopuštenje koji tužitelj podnosi zbog povrede prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 35. Ustava valja reći da tužitelj pogrešno smatra da mu je to pravo povrijeđeno već samim time što mu je tužbeni zahtjev odbijen.
11. U opisanim okolnostima tužitelj nije dokazao da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje niti pravo na jednakost svih pred zakonom, pa je zato njegov prijedlog temeljen na citiranoj odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP-a valjalo riješiti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 28. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
