Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž Ovr-112/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu pojedincu Jasmini Crnić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HEP ELEKTRA d.o.o., OIB: 43965974818, Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, kojeg zastupa punomoćnica Maja Krstović, odvjetnica u Odvjetničkom uredu Krce i partneri d.o.o., Dubrovnik, Vukovarska 26, protiv ovršenika 1. KB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. BB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, rješavajući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Ovr-982/2025 od 7. travnja 2025., dana 28. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja HEP ELEKTRA d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Ovr-982/2025 od 7. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„Odbija se prijedlog ovrhovoditelja HEP ELEKTRA d.o.o., OIB: 43965974818, podnijet javnom bilježniku Luci Bronzan iz Dubrovnika, kao neosnovan.“

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj navodeći da se žali zbog svih zakonom predviđenih razloga. Predlaže preinačiti pobijano rješenje i izdati platni nalog, a podredno ga ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Na temelju činjenice da ovrhovoditelj zahtijeva donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv osobe koja u vjerodostojnoj ispravi nije navedena kao dužnik, nego protiv njezinog pravnog slijednika, sud prvog stupnja je odbio ovršni prijedlog kao neosnovan.

5. Ovrhovoditelj u žalbi, citirajući odredbe obveznog prava o prenosivim tražbinama i odredbe nasljednog prava o odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja, osporava zaključak suda prvog stupnja da pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ne predstavlja pravnu osnovu ne temelju koje ovrhovoditelj može tražiti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave izravno protiv nasljednika dužnika. Također navodi kako smatra da je sud trebao prijedlog za ovrhu tretirati kao prijedlog za izdavanje platnog naloga, te da je trebao pozvati ovrhovoditelja na ispravak ili dopunu prijedloga.

6. Pravno shvaćanje suda prvog stupnja je pravilno.

7. I prema shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, činjenica da je tražbina ovrhovoditelja prema pokojnom dužniku u skladu s odredbama obveznog i nasljednog prava prešla na njegove nasljednike, ne može nadomjestiti činjenicu da ovrhovoditelj u odnosu na nasljednika nema vjerodostojnu ispravu. Kako se ovrha u smislu članka 22. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20., 114/22, 6/24 dalje: OZ) određuje na temelju vjerodostojne isprave i to protiv osobe koja je u vjerodostojnoj ispravi navedena kao dužnik (članak 31. stavak 2. OZ-a) bez mogućnosti prijenosa obveze koji je u smislu članka 32. stavka 2. OZ propisan samo za ovršne isprave, nije bilo osnove za određivanje predložene ovrhe. Time se ni na koji način ne prejudicira postojanje tražbine ovrhovoditelja prema nasljedniku, ali se ta tražbina ne može ostvarivati u postupku u povodu prijedloga za izdavanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na prednika.

7.1. Neosnovano ovrhovoditelj u žalbi upire na počinjenje apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP da mu je povrijeđeno pravo na pristup sudu i pravično suđenje, jer ga sud nije pozvao na ispravak ili dopunu sukladno odredbi čl. 109. ZPP, jer se u konkretnoj pravnoj situaciji nije radilo o neurednom podnesku po kojem sud ne bi mogao postupiti, već o prijedlogu podnesenom po kvalificiranoj osobi-odvjetnici pa bi pozivanje na ispravak ili dopunu prijedloga u konkretnom slučaju predstavljalo pogodovanje jednoj strani u postupku, na štetu druge strane, a sud mora biti i ostati nepristran i ne smije pomagati ni jednoj strani kako bi ta strana eventualno uspjela u sporu.

7.2. Također je neosnovan žalbeni navod ovrhovoditelja da je sud trebao postupiti po odredbi čl. 39. st. 3. OZ i izdati platni nalog, s obzirom da ta odredba samo propisuje sadržaj prijedloga za ovrhu, a ne obvezu suda da izda platni nalog - koji sud uzgred budi rečeno izdaje na temelju tužbe za izdavanje platnog naloga (čl. 446 ZPP).

8. S obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija, niti su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013. i 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022, 155/23 dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju na temelju članka 380. točke 2. ZPP u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ, odbijena je žalba ovrhovoditelja i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

U Šibeniku, 28. svibnja 2025.

SUDAC

Jasmina Crnić