REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2261/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari I. ovrhovoditelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnja služba Zagreb, OIB: 91547293790 iz Zagreba, Radnička cesta 1, kojeg zastupa punomoćnici iz Odvjetničkog društva Gugić, Kovačić & Krivić, odvjetnici u Zagrebu i II. ovrhovoditelja B2 Kapitala d.o.o., OIB: 57509775367 iz Zagreba, Radnička cesta 41, protiv ovršenika ZM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Darko Gojak, odvjetnik u Karlovcu, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-144/2025-2 od 28. siječnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Ovr- 171/2016-63 od 26. studenoga 2024., u sjednici održanoj 28. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog ovršenika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog ovršenika za podnošenje revizije zbog povrede temeljnog prava zaštićenog Ustavom Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1. Ovršenik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-144/2025-2 od 28. siječnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Ovr-171/2016-63 od 26. studenoga 2024.

1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi koja glase:

1. „Postoji li obveza drugostupanjskog suda da u odluci po žalbi iznese razloge i svoje stajalište o konkretnim, proturječnim stajalištima i činjeničnim zaključcima pobijane presude i žalbe“?

2. „Treba li obrazloženje sudske odluke biti jasno, razumljivo i potpuno i smije li obrazloženje sudske odluke biti proturječno i samom sebi i ispravama, odnosno dokazima u spisima predmeta, odnosno ima li stranka u ovršnom postupku pravo da njezini navodi budu pažljivo ispitani uključivo i u žalbenom postupku“?

Kao razloge važnosti pitanja navodi odluke ovoga suda broj Rev-284/81 od 09.06.1981., Rev-x 769/12-2 od 18.09.2013. i Revr-668/07-2 od 30.01.2008.

Ovršenik podnosi prijedlog i zbog toga jer da mu je drugostupanjskim rješenjem zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a povrijeđeno temeljno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske u vidu prava na pravično suđenje.

2. Odgovor na prijedlog podnio je kupac iz ovršnog postupka Kasta SB d.o.o. koji se prijedlogu protivi.

3. Polazeći od odredbe čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, postavljenim pitanjima ovršenik nastoji osporiti pravna shvaćanja iz pobijane dovodeći iz u svezu sa istaknutom povredom ustavnog prava na pravično suđenje. Tako i putem postavljenih pitanja i putem isticanja povrede temeljnog ustavnog prava tvrdi da pobijana odluka nije obrazložena. Međutim, suprotno tome, pobijana je odluka posve detaljno i razložno obrazložena te sadrži jasne, uvjerljive i nedvosmislene odgovore na sve žalbene navode (točka 7. i 8. obrazloženja). U takvoj situaciji postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu., pa niti praksa na koju se ovršenik poziva nije od utjecaja. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u točki I. izreke. U odnosu pak na povredu ustavnih prava, zbog gore navedenoga, ne može se zaključiti o vjerojatnosti povrede ustavnih prava. Stoga je u tom dijelu prijedlog valjalo odbaciti na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP-a i riješiti kao u točki II. izreke.

Zagreb, 28. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek