REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-583/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i Josipa Turkalja, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Ergotić, odvjetnik iz Vinkovaca, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-2711/2022-2 od 14. listopada 2022., kojom je potvrđena, presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pr-467/2018-32 od 11. svibnja 2022., u sjednici održanoj 28. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se revizija tuženice podnesena protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-2711/2022-2 od 14. listopada 2022., kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. naloženo je tuženici isplatiti tužitelju, na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor, iznos od 3.464,46 kn s pripadajućom zateznom kamatom tekućom na mjesečne iznose od njihovog dospijeća do isplate, sve preciznije navedeno u toj presudi. U točki II. izreke odbijen je dio tužbenog zahtjeva za isplatu 812,20 kuna, te dio zahtjeva za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto naknade plaće i plaće u t. I. izreke presude, te je u točki III. naloženo tuženici da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu 4.041,25 kuna, sa zateznom kamatom tekućom od 11. svibnja 2022. do isplate po stopi preciznije navedenoj u toj presudi.

2. Drugostupanjskom presudom u točki I. izreke potvrđena je presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pr-467/2018-32 od 11. svibnja 2022. u točki I. izreke, a u točki II. izreke potvrđena je navedena presuda u dijelu točke II. izreke kojim je odbijen zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima plaće u točki I. izreke, dok je rješenjem istog suda ukinuta navedena presuda u točki II. izreke u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev u iznosu od 812,20 kuna i u točki III. izreke te je u tom dijelu predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-2741/2023-2 od 3. listopada 2023., tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv dosuđujućeg dijela presude u odnosu na pitanje:

"Pripada li djelatnoj vojnoj osobi u razdoblju nakon 8. svibnja 2014. do kraja utuženog razdoblja pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora kao da je radila u redovnom radnom vremenu pri tome uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad?“

4. Postupajući po citiranom dopuštenju, protiv navedene presude tuženica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i preinači pobijanu presudu i dosudi tužitelju troškove revizijskog postupka, podredno da ukine drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu i predmet vrati sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je neosnovana.

7. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. ZPP-a revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora, u ovom stadiju postupka, je zahtjev tužitelja na isplatu razlike naknade plaće za godišnji odmor nakon 8. svibnja 2014.

9. 1. Potraživanje dijela tužbenog zahtjeva za naknadu plaće tužitelja za godišnji odmor za razdoblje od 1. prosinca 2011. pa do 19. prosinca 2016. nižestupanjski sudovi su prihvatili uz utvrđenje da je tužitelj zaposlen kod tuženice kao djelatna vojna osoba; da je tužitelju u odnosu na razdoblje od 8. svibnja 2014. pa nadalje (kada je stupio na snagu Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba – "Narodne novine" broj 54/14 – dalje: Pravilnik/14) i za redovnog radnog vremena isplaćivan dodatak za posebne uvjete vojne službe i da je tužitelju u spornom razdoblju (od 12. mjeseca 2011. do 12. mjeseca 2016.) tuženica manje isplatila naknadu za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od 3.464,46 kuna bruto.

9. 2. Prema shvaćanju nižestupanjskih sudova nakon 8. svibnja 2014. u primjeni je Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjih odmora djelatne vojne osobe – "Narodne novine" broj 54/14, kojim je u čl. 4. propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu i da se redovnim radnim vremenom smatra radno vrijeme određeno u skladu s odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena (čl. 4. st. 3.), a u postupku je utvrđeno da je tužitelju tuženica i za redovnog radnog vremena isplaćivala dodatak za posebne uvjete vojne službe slijedom čega i navedeno primanje treba biti uzeto prilikom obračuna naknade plaće za godišnji odmor.

9. 3. Na prigovore tuženice, koji se odnose na razdoblje od 8. svibnja 2014. pa nadalje, nižestupanjski sudovi smatraju da se prilikom obračuna neisplaćene razlike za godišnji odmor uzima u obzir i dodatak za vojnu službu jer je u čl. 6. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 33/14), propisano da sve djelatne vojne osobe ostvaruju dodatak za vojnu službu pa je za zaključiti da navedeni dodatak djelatne vojne osobe ostvaruju kada rade u redovnom radnom vremenu. Ti sudovi smatraju da plaća koju tužitelj kao djelatna vojna osoba prima za svoj redovni rad je njegova uobičajena plaća (čl. 7. st. 1. Konvencije o plaćenom godišnjem odmoru koja se primjenjuje temeljem točke III. Odluke o objavljivanju Konvencija međunarodne organizacije rada kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacije o sukcesiji – "Narodne novine", Međunarodni ugovor 6/95), pri čemu se u potvrdu svoga shvaćanja pozivaju i na čl. 139. st. 3. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 73/13, 75/15, 50/16., dalje ZSO/13), te čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 54/14, dalje Pravilnik/14).

10. Osporavajući izneseno shvaćanje drugostupanjskog suda tuženica u reviziji smatra da tužitelj, kao djelatna vojna osoba, ostvaruje pravo na naknadu plaće za godišnji odmor sukladno članku 142. ZSOS/13., kao da je radio u redovnom radnom vremenu, što znači u visini osnovne plaće djelatne vojne osobe bez dodataka na plaću iz članka 139. ZSOS/13., pozivajući se pri tom i na čl. 136. st. 1. ZSOS/13, čl. 137. st. 1. ZSOS/13, čl. 139. st. 1. ZSOS/13, čl. 142. ZSOS/13, čl. 153. st. 2. ZSOS/13., te čl. 4. st. 3. Pravilnika/14. i Odluku o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“ broj 66/14. – dalje u tekstu: Odluka o rasporedu/14).

11. izneseno pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova je pravilno.

12. S obzirom da je tužitelj u utuženom razdoblju radio kao djelatna vojna osoba na njegov radno pravni status prvenstveno se primjenjuju odredbe Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 73/13 - dalje: ZSOSRH).

13. U Glavi VI. ZSOSRH-a, naslovljenoj prava iz radnog odnosa, sadržane su odredbe o plaći i dodacima na plaću te odredbe o naknadi plaće.

14. Odreda čl. 135. ZSOSRH-a glasi:

(1) Djelatne vojne osobe imaju pravo na plaću, dodatke na plaću i druga materijalna prava, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Djelatnoj vojnoj osobi ne pripada plaća za sate odnosno dane neopravdane odsutnosti s posla.

15. Prema odredbi čl. 136. st. 1. i 2. ZSOSRH-a plaća djelatnih vojnih osoba sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću, a plaća se određuje odlukom o rasporedu, dok je čl. 137. st. 1. ZSOSRH-a propisano da je osnovna plaća djelatne vojne osobe umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.

16. Odredba čl. 139. ZSOSRH-a glasi:

„(1) Dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke.

(2) Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.

(3) Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe.

(4) Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.

(5) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u postotku od osnovice za obračun plaće.

(6) Ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, kao i deficitarna zvanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak.“.

17. Prema čl. 142. ZSOSRH-a djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu.

18. U Glavi II. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“, broj 33/14, 41/14, 53/14, 114/14 - dalje: Pravilnik o dodacima na plaću) propisani su dodaci za posebne uvjete vojne službe koji se dijele na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.

19. Odredba čl. 6. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću glasi:

(1) Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnosti djelatne vojne osobe u iznosima:

- 24% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Zapovjedništvo specijalnih snaga do razine Grupe specijalnih snaga i Satniju za obuku osim u Zapovjednu satniju

- 19% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije gardijskih brigada, zapovjednici gardijskih brigada, zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske, zapovjednik Flotile Hrvatske ratne mornarice, zapovjednici bojni gardijskih brigada, zapovjednici divizijuna-odreda brodova borbene namjene, zapovjednici brodova borbene namjene, zapovjednici zrakoplovnih baza, zapovjednici eskadrila, zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga, zapovjednik Počasno-zaštitne bojne, zapovjednik Središnjice za obavještajno djelovanje

- 15% ostali vojnici raspoređeni u gardijske brigade i Zapovjedništvo specijalnih snaga, ostali dočasnici i časnici raspoređeni u satnije gardijskih brigada (osim raspoređenih u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije), zapovjednici brodova pomoćne namjene

- 14% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Počasno-zaštitnu bojnu, Središnjicu za obavještajno djelovanje, mornari raspoređeni na brodove borbene namjene, prvi dočasnici u postrojbama razine brigade, prvi dočasnici grana, Zapovjedništva za potporu, Hrvatskog vojnog učilišta i prvi dočasnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), dočasnici i časnici raspoređeni u eskadrile

- 12% vojnici raspoređeni u ostale postrojbe i mornari raspoređeni na brodove pomoćne namjene

- 11% ostali dočasnici i časnici raspoređeni u gardijske brigade

- 10% ostali dočasnici i časnici raspoređeni na brodove borbene namjene, postaje obalnog motrenja, radarske postaje, operativna središta, Zapovjedništvo specijalnih snaga, instruktori za obuku, časnici i dočasnici tehničke službe raspoređeni u postrojbe za tehničko održavanje u II. i III. stupnju tehničkog održavanja - Pomorske baze, Bojnu za opću logističku potporu, Remontni zavod i zrakoplovno-tehničke bojne

- 8% dočasnici i časnici na zapovjednim ili voditeljskim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga, Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici na brodovima pomoćne namjene

- 5% dočasnici i časnici raspoređeni na ostale dužnosti u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici izvan Oružanih snaga i Ministarstva obrane.

(2) Djelatna vojna osoba iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti pravo samo na jednu stopu dodatka za vojnu službu.

20. Odredba čl. 7. Pravilnika o dodacima na plaću glasi:

1) Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju djelatne vojne osobe raspoređene na sljedećim dužnostima: 1. letačkim, 2. roniteljskim, 3. padobranskim, 4. plovidbenim, 5. pirotehničkim, 6. u specijalnim i zaštitnim postrojbama, 7. vojnopolicijskim, 8. štetnima za zdravlje.

(2) Djelatna vojna osoba može ostvariti pravo samo na jedan, najpovoljniji dodatak iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Djelatna vojna osoba može ostvariti pravo na dodatak za otežane uvjete rada uz ispunjavanje propisanih kriterija zdravstvene sposobnosti za obnašanje dužnosti ustrojbenoga mjesta za otežane uvjete rada.

21. Prema čl. 19. st. 2. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba dodaci na plaću određuju se odlukom o rasporedu na ustrojbena mjesta na koja se raspoređuju djelatne vojne osobe odgovarajuće vojno stručne djelatnosti.

22. Prema čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba i namještenika („Narodne novine“, broj 54/14 - dalje: Pravilnik/14) koji je stupio na snagu 8. svibnja 2014., jednako kao i u čl. 142. ZSOSRH-a, djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a prema čl. 4. st. 3. Pravilnika/14 redovnim radnim vremenom smatra se radno vrijeme određeno u skladu s odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena.

23. Točkom V. st. 1. Odluke o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“, broj 66/14) propisano je da se redovno radno vrijeme koje se u smislu ove Odluke smatra punim radnim vremenom, utvrđuje u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana, u pravilu od ponedjeljka do petka.

24. Polazeći od sadržaja navedenih odredbi proizlazi da djelatne vojne osobe mogu ostvarivati različite dodatke na plaću koji ovise o uvjetima rada pojedine djelatne vojne osobe. No, dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe na temelju samog rasporeda na određenu dužnost u propisanim iznosima i taj dodatak je sastavni dio redovne plaće ostvarene u redovnom radnom vremenu svake djelatne vojne osobe. Dodatak za vojnu službu se isplaćuje uz osnovnu plaću neovisno o drugim dodacima na plaću i drugim materijalnim pravima koja pripadaju djelatnim vojnim osobama na temelju ZSOSRH-a i propisima donesenim na temelju toga Zakona. (Tako i u Rev-347/2023-2 od 24. travnja 2024.)

25. Stoga, ako svaka djelatna vojna osoba kao redovnu plaću prima mjesečni iznos koji se sastoji od osnovne plaće i dodatka za vojnu službu, onda je dodatak za vojnu službu neodvojiv od redovne plaće koja se isplaćuje za redovno radno vrijeme djelatne vojne osobe te, kao sastavni dio redovne plaće ostvarene u redovnom radnom vremenu, tada prilikom obračuna naknade za godišnji odmor treba uračunati i iznose tog dodatka, sukladno čl. 142. ZSOSRH-a i čl. 4. st. 2. Pravilnika/14.

26. Prema navedenom, odgovor na postavljeno pitanje glasi:

Djelatnoj vojnoj osobi u razdoblju nakon 8. svibnja 2014. do kraja utuženog razdoblja (lipnja 2016.) pripada pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora kao da je radila u redovnom radnom vremenu pri tome uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.

Dodatak za vojnu službu (koji je propisan Odlukom o rasporedu) ulazi u opseg naknade za redovni rad djelatne vojne osobe.

Prilikom isplate naknade plaće za korištenje godišnjeg odmora treba uračunati i dodatak za vojnu službu obzirom da se čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba (NN 54/2014) propisuje da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu.

27. S obzirom da je pravno shvaćanje drugostupanjskog suda, na kojem se temelji pobijana presuda, u skladu s pravnim shvaćanjem ovoga suda ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje u odnosu na koje je dopuštena te je na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP-a odlučeno izreci.

Zagreb, 28. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Marina Paulić