Poslovni broj: Usž-780/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i Snježane Horvat - Paliska, članica vijeća, te sudske savjetnice Jelene Maltar Benjak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja BZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Nikola Kardum, odvjetnik u Rijeci, Janeza Trdine 2/IV, protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, radi prestanka prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-774/2024-9 od 15. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 28. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-774/2024-9 od 15. siječnja 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-02/23-13/378, URBROJ: 522-4/1-1-1-24-4 od 9. travnja 2024. Točkom II. izreke presude odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
2. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade, KLASA: UP/I-561-03/22-01/19, URBROJ: 2170-10-02/5-23-14 od 6. travnja 2023., kojim je tužitelju utvrđen prestanak prava na naknadu za nezaposlene s danom 31. prosinca 2021.
3. Tužitelj žalbom pobija presudu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (članak 126. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, 36/24. - dalje: ZUS). Navodi da prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude nije odgovorio zbog čega smatra da pojedine obveze prema Republici Hrvatskoj s osnove doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje utječu ili ne utječu na izračun ukupnih obveza prema Republici Hrvatskoj i za ostvarenje predmetnog prava. Smatra da mu je povrijeđeno ustavno i konvencijsko pravo na pristup sudu koje podrazumijeva i pravo na pristup javnopravnim tijelima, jer na njegov zahtjev nije proveden ispitni postupak kako bi se tuženik jasno izjasnio o rješenju Porezne uprave od 23. prosinca 2020. Tumačenje prvostupanjskog suda smatra nefleksibilnim, mehaničkim i slijepim pa nije moguće uvažiti imperative razumnosti i pravičnosti zbog čega upućuje na pretjerani formalizam u donošenju odluke. Ističe da presuda ne sadrži relevantne i dostatne razloge za odluku sadržanu u izreci pa ju ocjenjuje arbitrarnom, čime je povrijeđeno pravo na pristup sudu i pošteno suđenje. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev. Potražuje i trošak za sastav žalbe.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije odgovorio na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući presudu Upravnog suda u granicama žalbenih razloga, u skladu s člankom 134. stavkom 1. ZUS-a, Sud žalbene razloge ocjenjuje neosnovanima.
7. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja prvostupanjski sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza te, imajući na umu relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev. Presuda je obrazložena u skladu s člankom 119. stavkom 5. ZUS-a.
8. U prosuđivanju dokaza provedenih u upravnom postupku, ovaj Sud nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju pravnu i činjeničnu osnovu od one koja je utvrđena u upravnom postupku. Nesporno je da su članovi tužiteljeva kućanstva u 2021. godini ostvarili primanja po osnovi mirovine i dohotka od samostalne djelatnosti u ukupnom iznosu od 51.426,90 kuna i to punica na ime mirovine iznos od 44.993,26 kuna / 5.971,63 eura, supruga na ime dohotka od samostalne djelatnosti iznos od 7.899,89 kuna / 1.048,50 eura, odnosno uz umanjenje iznosa paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (1.466,25 kuna) iznos od 6.433,64 kune / 853,89 eura, dok tužitelj i njegov sin nisu ostvarili dohodak.
9. Imajući na umu navedeno te u presudi citiran članak 108. stavak 1. točku 8. i članak 111. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, 121/17., 98/19. i 84/21. – dalje: ZOHBDR) u vezi s člankom 3. točkom d) Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji („Narodne novine“, 12/18., 103/18. i 56/22.), člankom 3. stavkom 2. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti („Narodne novine“, 1/20., 138/20. i 1/21.) i člankom 33. stavkom 2. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu („Narodne novine“, 135/20., 69/21. i 122/21.), utvrđeno je da tužitelj ne ispunjava uvjete za daljnje ostvarenje prava na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje.
10. Prvostupanjski sud je ocijenio osporena rješenja zakonitima jer su ukupni mjesečni novčani prihodi po članu kućanstva tužitelja veći od 30% od utvrđene proračunske osnovice, čak i kada se ukupni primitak tužiteljeve supruge umanji za paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. S obzirom na navedeno, sud je činjenično stanje u upravnom postupku ocijenio potpuno i pravilno utvrđenim i da je na isto pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo.
11. Pri tome ovaj Sud ne može prihvatiti navod tužitelja da je u izračun ukupnih mjesečnih prihoda po članu tužiteljeva kućanstva trebalo uzeti u obzir obveze na ime doprinosa njegove supruge jer iz potvrde Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka, Ispostava Rijeka od 15. lipnja 2022., koja prileži spisu tuženika, proizlazi da postoji dug tužiteljeve supruge na ime doprinosa za mirovinsko (prvi i drugi stup) i zdravstveno osiguranje. Stoga u situaciji kada obveznik nije podmirio svoje obveze na ime doprinosa, nema mogućnosti da se utvrđeni iznos doprinosa uzme u obzir prilikom određivanja ukupnog iznosa dohotka kućanstva na način da se ostvareni dohodak umanji za iznos doprinosa. Pri tome se tužitelju napominje da nije od utjecaja na utvrđenje dohotka činjenica da je obveza na ime doprinosa utvrđena, već da je u cijelosti podmirena.
12. Tužitelj u žalbi navodi da mu u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja nije omogućeno sudjelovanje. Međutim, činjenično stanje je u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti utvrđeno na temelju službenih podataka kojima raspolažu javnopravna tijela, pa propust tuženika da provede ispitni postupak u konkretnom slučaju ne dovodi do nezakonitosti rješenja tuženika jer je tužitelj u upravnom sporu sudjelovao, imao je priliku osporiti sva činjenična utvrđenja te iznositi prigovore, što je i učinio, a koje je prvostupanjski sud pravilno ocijenio neosnovanima.
13. U odnosu na žalbene navode o povredi ustavnog prava na pravično suđenje iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) koje, među ostalim, jamči zaštitu od arbitrarnosti u odlučivanju sudova i drugih državnih tijela, treba reći da se način na koji su javnopravna tijela i Upravni sud protumačili mjerodavno pravo ne može smatrati arbitrarnim jer su iznijeli relevantne i dostatne razloge za svoje odluke, odnosno svoja pravna stajališta su obrazložili na način koji otklanja svaku sumnju u arbitrarnost postupanja i odlučivanja.
14. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud je detaljno iznio tijek upravnog postupka koji je prethodio upravnom sporu, ocijenio dokaze provedene tijekom upravnog postupka i spora te naveo mjerodavne propise koji su primijenjeni u konkretnom slučaju. Ovaj Sud smatra da u okolnostima konkretnog predmeta tužitelju nisu povrijeđena ustavna i konvencijska prava na koja se poziva u žalbi.
15. Tužitelj razlozima navedenima u žalbi nije doveo u sumnju zakonitost osporavane presude koja je donesena na temelju pravilno utvrđenih činjenica te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, dok povrede pravila postupka ovaj Sud nije našao.
16. Kako je žalba odbijena, tužitelj nema pravo na naknadu troška za sastav žalbe (članak 147. stavak 1. ZUS-a).
17. Trebalo je stoga, na temelju članka 135. stavka 1. i članka 147. stavka 1. ZUS- a, odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 28. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća:
dr. sc. Sanja Otočan
