Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-434/2024-2

U  I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Đorđa Benussi, kao predsjednika vijeća, Josite Begović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Marije Vetme, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Srećko Nova-Perjanec, odvjetnik iz Sesveta, protiv 1. tužene GL, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženika ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Jasni Matičević, odvjetnici iz Zagreba, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, posl.br. P-447/2020-39 od 20. ožujka 2024., u sjednici održanoj 28. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Sesvetama, posl.br. P-447/2020-39 od 20. ožujka 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Nalaže se da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem.

III. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina između tužitelja CL i tuženih GL i ŽL na z.k. čest. [katastarska čestica] oranica Novačica od 1 j i 80 čhv upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se nalaže geometrijska dioba nekretnina u skladu s nalazom i mišljenje vještaka geodetske struke Vladimira Zelenike ing. geodezijeod 17. listopada 2022. ucrtanoj na skici lica mjesta-prijedlog geometrijske diobe br. 1-varijanta A.

II Nalaže se tuženicima da tužitelju nadoknade troškove parničnog postupka u iznosu od 2.305,92EURu roku 15 dana"

2. Ovu presudu, pravovremenom i dopuštenom žalbom, pobijaju tuženici, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP), predlažu pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak i to drugom raspravnom sucu, uz naknadu troškova žalbe.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora zahtjev je razvrgnućem suvlasničke zajednice, a ostvaruje se u parnici jer su tuženici osporavali tužitelju njegov suvlasnički dio.

6. Prvostupanjski je sud utvrdio i zaključio:

- da je tužitelj nasljeđivanjem postao suvlasnik z.k. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 4/6 dijela, a tuženici su suvlasnici za po 1/6 dijela svaki, budući tuženici, na kojima je bio teret dokaza, nisu dokazali tvrdnju da su oni isključivi vlasnici nekretnine koje vlasništvo da su stekli dosjelošću,

- da je u naravi predmetna nekretnina poljoprivredno zemljište i to dijelom vrt, a dijelom je zarasla stablima akacije, što je utvrdio očevidom,

- da je, prema nalazu i mišljenju vještaka geodeta geometrijska dioba moguća i to po varijanti A, uzdužno, po kojoj oba dva dobivena dijela imaju (zadržavaju) pristup Popovečkoj ulici, a takvom podjelom nastaju dvije izdužene i uske čestice što bi moglo utjecati na njihovu vrijednost, te varijanti B po kojoj je podjela moguća poprečno i u kojem slučaju samo jedan dio (jedna čestica) ima (zadržava) pristup Popovečkoj ulici,

- da se, prema lokacijskoj informaciji, predmetno zemljište nalazi velikim dijelom izvan građevinskog područja naselja, u površinama označenim kao „poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene“ – vrijedno obradivo tlo, a manje zapadnim dijelom u površinama „šuma isključivo osnovne namjene“ – gospodarska šuma,

- da je člankom 83. stavak 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ 20/18, 115/18, 98/19, 57/22, u daljnjem tekstu: ZPZ) propisano da se poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastruktrunih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i osim u slučaju nasljeđivanja, ali da je ovdje riječ o tome da se zemljište velikim dijelom nalazi izvan građevinskog područja, te isto nije isključivo poljoprivredno već se dijelom radi o šumi, a i ne radi se o podjeli geodetskim elaboratom već o razvrgnuću suvlasničke zajednice u sudskom postupku,

- da vještak (geodetske struke) nije naveo da će podjelom doći do znatnog umanjenja vrijednosti,

- da geometrijskom diobom tuženicima ne nastaje šteta jer će predmetnu nekretninu moći obrađivati kao i do sada,

- da bi se u slučaju nemogućnosti geometrijske diobe provelo razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, a geometrijska dioba je za suvlasnike manje tegobna i štetna.

7. Na temelju tih utvrđenja i zaključaka, te pozivajući se na članke 50. i 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - u daljnjem tekstu: ZVDSP) prvostupanjski je sud odredio razvrgnuće z.k. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i naložio geometrijsku diobu u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka geodetske struke Vladimira Zelenike, ing. geodezije, od 17. listopada 2022. ucrtanoj na skici lica mjesta – prijedlog geometrijske diobe br. 1. – varijanata A.

8. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda parničnog postupka na koju tako pazi po službenoj dužnosti.

8.1. Počinjena je međutim bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje žalitelj jer je izreka presude nerazumljiva a razlozi o odlučnim činjenicama kontradiktorni, što je posljedica i pogrešnog tumačenja materijalnog prava, na što (potonje) pazi ovaj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti, na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a.

9. Naime, u izreci presude kojim se prihvaća zahtjev za provođenjem geometrijske diobe treba biti jasno određeno koji od točno određenih dobivenih geometrijskih dijelova kome od diobnika pripada jer se sudskom odlukom dioba provodi, a ne samo nalaže njezino provođenje kako to čini prvostupanjski sud.

10. Zakonske odredbe na koje se pozvao prvostupanjski sud, točnije članci 47. i 50 ZVDSP-a glase:

Članak 47.

(1) Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

(2) Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.

(3) Suvlasnik se ne može valjano unaprijed odreći prava na razvrgnuće, ali može valjano ugovoriti ograničenja prava na razvrgnuće.

(4) Ugovor o ograničenju prava na razvrgnuće neće vezati nasljednike, ali zabilježe li se ograničenja prava na razvrgnuće u zemljišnim knjigama - vezat će svakoga.

Članak 50.

(1) Kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.

(2) Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

(3) Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja.

(4) Ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

11. Prvostupanjski sud naređuje geometrijsku diobu jer je utvrdio, na temelju nalaza vještaka geodeta, da je ona fizički moguća, budući se mogu dobiti dva dijela koja površinama odgovaraju suvlasničkom dijelu tužitelja, s jedne strane, i dijelovima tuženika, s druge strane, u ukupnoj površini nekretnine koja se dijeli. To, međutim samo po sebi, ne znači da je udovoljeno uvjetima za geometrijsku diobu, jer da bi se takva dioba odredila potrebno je da takva dioba prije svega bude pravno dopuštena, a zatim i da je moguća bez da se znatno umanji vrijednost. Stoga se, barem za sada, ne može zaključiti da mogućnost geometrijske diobe postoji jer je potrebno utvrditi kako takva fizička dioba, ako je pravno dopuštena, utječe na vrijednost, jer je tek tada moguće donijeti pravilan zaključak i odluku jesu li ispunjeni zakonski uvjeti za takvu (geometrijsku) diobu.

11.1. Prvostupanjski sud obrazlaže kako je vještak naveo kako bi geometrijskom diobom moglo doći do umanjenja vrijednosti, ali da nije naveo da će doći do znatnog umanjenja vrijednosti. Od vještaka geodetske struke nije ni za očekivati da se o tome izjasni, jer za procjenu vrijednosti nekretnine ovaj vještak nema stručno znanje, što sudu svakako nije moglo biti/ostati nepoznato budući se i sam vještak tako očitovao prilikom saslušanja (str.103 spisa), a za utvrđenje činjenica za koje je potrebno stručno znanje koje sud nema, angažiraju se vještaci koja ta znanja imaju (članak 250. ZPP).

11.2. Koja je vrijednost nekretnine ovisi o tome o kojoj je nekretnini riječ s obzirom na to je li riječ o građevinskom, poljoprivrednom ili šumskom zemljištu, pa o tome dakle ovisi koji vještak ili vještaci imaju znanja potrebna za procjenu vrijednosti nekretnine/a koja se dijeli/e.

12. Prvostupanjski je sud u pogledu utvrđenja o tome što je predmetna nekretnina kontradiktoran, u izreci ju navedeno da je riječ o oranici, dakle poljoprivrednom zemljištu, kako to i sam utvrđuje na očevidu (točke 15. i 16. obrazloženja), da bi potom utvrdio da nije u cijelosti poljoprivredno zemljište već da je dijelom riječ i o šumi (točka 23. u vezi točke 19. obrazloženja).

13. Prvostupanjski sud nadalje navodi da se poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku čestice površine manje od 1 ha, ali smatra da to nije relevantno ovdje, premda se nekretnina velikim dijelom nalazi izvan građevinskog područja i to zbog toga što nije riječ o diobi geodetskim elaboratom već o razvrgnuću suvlasničke zajednice u sudskom postupku. Navedeno je obrazloženje nerazumljivo jer se čini da prvostupanjski sud izjednačava značaj geodetskog elaborata i sudske odluke, što je pogrešno. Sudska odluka je pravna, a geodetski elaborat tehnička osnova za promjene koje se provode u evidencijama nekretnina (katastru/zemljišnoj knjizi).

14. Slijedom navedenog zaključiti je da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a i da je razrješenju spora prišao s pogrešnog pravnog pristupa radi čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke na temelju članka 369. stavak 1. ZPP-a, a kao pod točkom II. na temelju članka 371. ZPP-a.

15. O troškovima žalbe odlučeno je kao pod točkom III. izreke na temelju članka 166. stavak 3. ZPP-a.

U Dubrovniku, 28. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Đorđo Benussi