Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-338/2024-3

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Vedrane Perkušić kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te dr. sc. Ivana Tironija kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-482/2023-31 od 26. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 27. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Preinačava se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-482/2023-31 od 26. listopada 2023. na način da se sudi:

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], zv. Drage, u naravi maslinik površine 8562 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženica dužna priznati i trpjeti da se tužitelj, temeljem ove presude, u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnik opisane nekretnine za cijelo uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice, sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženici u roku od 15 dana naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 1.483,18 EUR-a."

II. Nalaže se tuženici u roku 15 dana naknaditi tužitelju troškove sastava žalbe u iznosu od 310,94 EUR-a.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio utvrđenje da je vlasnik za cijelo nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što da je tuženica dužna priznati i trpjeti upis tužitelja kao vlasnika uz brisanje toga prava sa imena tuženice (točka I. izreke). U točki II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 1.045,18 EUR-a sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Žali se tužitelj pobijajući prvostupanjsku presudu zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao osnovan, podredno istu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet postupka je zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom za cijelo nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], zv. Drage, u naravi maslinik površine 8562 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženica dužna priznati i trpjeti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama.

6. Tužitelj zahtjev temelji na tvrdnji da je stvarni vlasnik i posjednik za cijelo predmetne nekretnine, da je temeljem sudske nagodbe zaključene 27. veljače 1990. pred Općinskim sudom u Biogradu na Moru u postupku poslovni broj P-59/90, vođenom po tužbi bake tužitelja, ME, protiv brata tužitelja, SE, radi poništenja ugovora o darovanju, određeno da tužitelju pripadnu u odvojeni posjed i vlasništvo sve nekretnine koje su nosile oznaku „Drage“, a koje danas odgovaraju kat. čest. [katastarska čestica] zv. Drage. Tužitelj dalje tvrdi da su pok. ME, OE i SE stekli suvlasništvo predmetne nekretnine temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. PE posl. broj O-268/71 od 30. ožujka 1973., koje je diobom razvrgnuto, a tužitelju pripala u odvojen posjed i vlasništvo upravo predmetna nekretnina. Pok. PE da je stekao vlasništvo predmetne nekretnine temeljem odluke Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Biogradu broj 1-302 od 29. travnja 1947. kojom se pok. PE, kao kmetu te članovima njegove obitelji, ženi O (, ME) sinu M (ocu tužitelja) i kćeri S priznaje pravo vlasništva, na jednake dijelove, zemljišta označenog kao „Drage“ u Svetom Filipu i Jakovu. Tužitelj da se osobno i putem svojih prednika nalazi u mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine više od sto godina, a na kojoj je obrađivao masline te mu pravo vlasništva i posjed predmetne nekretnine, kao ni njegovim prednicima, nikad nitko nije osporavao.

7. Tuženica se protivi tužbenom zahtjevu, ističe kako je tužitelj sudjelovao u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] te da je rješenjem Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, posl. br. Z-565/2022 (Z- 2291/2019) od 19. siječnja 2022. odbijen kao neosnovan prigovor tužitelja na upis prava vlasništva u odnosu na predmetnu nekretninu. Stoga da je tužitelj trebao podnijeti tužbu radi ispravka zk upisa, dok da prema stavu Vrhovnog suda rješenje u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tome postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama. Stoga da tužitelj ne može podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva. Osim toga, da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini po niti jednoj osnovi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

8. U dosadašnjem tijeku postupka, presudom suda prvog stupnja poslovni broj P-755/2022 od 4. studenoga 2022., prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja, koja presuda je po žalbi tuženice ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 73/2023-3 od 25. siječnja 2023. i predmet vraćen na ponovni postupak s uputom da sud utvrdi je li tužitelj pokrenuo postupak u rokovima određenim Zakonom o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 – dalje u tekstu: ZZK) vodeći računa o danu saznanja za provedbu spornog upisa.

9. Sud prvog stupnja je u ponovljenom postupku odbio tužbeni zahtjev zaključivši da je tužitelj sudjelovao u zemljišnoknjižnom postupku obnove zemljišne knjige u kojem je njegov prigovor odbijen kao neosnovan, a nije podnio tužbu za ispravak, već tužbu za utvrđenje prava vlasništva i trpljenje uknjižbe. Sud prvog stupnja smatra da je tužba utemeljena na identičnom činjeničnom supstratu koji je bio predmetom raspravljanja prigovora u provedenom zemljišnoknjižnom postupku obnove zemljišne knjige pa zaključuje kako tužbeni zahtjev nije osnovan jer je tužitelj vezan rješenjem donesenim u tom zemljišnoknjižnom postupku.

10. Sud prvog stupnja dalje smatra kako tužbeni zahtjev nije postavljen sukladno odredbi članka 205. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/2019), koji je važio u vrijeme podnošenja tužbe i u rokovima navedenim u istoj tako da se ne radi o klasičnoj tužbi za ispravak upisa u zemljišnoj knjizi, već o mješovitoj tužbi radi utvrđenja prava vlasništva i brisanja upisa, odnosno uknjižbe (tzv. kvazibrisovna tužba) pa pozivajući se na stajališta Vrhovnog suda RH o vezanosti rješenjem donesenim u ispravnom postupku i temeljenjem tužbe na identičnom činjeničnom supstratu (pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su IV-246/2015 od 17. rujna 2015.), sud odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan.

11. Donošenjem pobijane odluke sud prvog stupnja počinio je apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati jer su razlozi pobijane odluke nejasni i nerazumljivi.

12. Osnovano tužitelj u žalbi ističe kako je predmetnom tužbom tražio utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, a ne zaštitu knjižnog prava zbog pogrešnog upisa provedenog u postupku obnove zemljišne knjige te da ni u tužbi nije tvrdio da je podnesena kako bi se ispravilo zemljišnoknjižno stanje utvrđeno i upisano u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Ovo i stoga što tužitelj nikad nije bio upisan kao vlasnik slijedom čega nije dužan tražiti nikakav ispravak i uspostavu prijašnjeg stanja.

13. Naime, tužitelj je podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću, a sud prvog stupnja je pogrešno smatrao kako se radi o tužbi radi utvrđenja prava vlasništva i brisanja upisa, odnosno kvazibrisovnoj tužbi te da bi sud bio vezan rješenjem donesenim u ispravnom postupku i rokovima za podnošenje tužbe pa posljedično nije odlučio o tužbenom zahtjevu tužitelja.

14. Tužba radi utvrđenja prava vlasništva za koju tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje njegova prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ne zastarijeva pa je prvostupanjski sud u pobijanoj odluci zauzeo pogrešan pravni stav, a zbog kojeg nije ocijenio dokaze za koje je naveo da su izvedeni i koji su dio spisa.

15. Stoga je ovaj žalbeni sud primjenom odredbe članka 373.a ZPP-a analizom provedenih dokaza utvrdio bitne činjenice te je izveo je drugačiji zaključak o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

16. Iz izvedenih dokaza i dokumentacije spisa proizlazi:

- da je prilikom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] na predmetnoj nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] površine 8562 m2 izvršen upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo, prema zapisniku sastavljenom povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj Z-

2055/2014/2552 od 7. travnja 2017.;

- da tužitelj u tome postupku pozvan kao evidentirani posjednik čest. nove izmjere 2312/1 povšine 8562 m2 za cijelo, nije pristupio,

- da je Sud u ispravnom postupku odbio kao neosnovan prigovor tužitelja i odredio da uknjižba prava vlasništva u odnosu na predmetnu nekretninu ostaje neizmijenjena (zapisnik Općinskog suda u Zadru, stalna služba u Biogradu na moru od 11. siječnja 2022.);

- da je Sud odredio i uputio stranku da protiv citiranog rješenja nije dopuštena žalba, ali da nezadovoljna stranka svoja prava može ostvariti u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom;

- da je tužitelj u ispravnom postupku naveo kako je nekretninu zv. Drage stekao u vlasništvo nasljeđivanjem i temeljem sudske nagodbe od 27. veljače 1990. te da se nalazi u mirnom posjedu od tada, dok se njegovi prednici nalaze u posjedu iste još od agrarne odluke od 29. siječnja 1947.;

- da je tužba tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva i trpljenja uknjižbe podnesena 21. travnja 2022.;

- da je u postupku Općinskog suda u Biogradu na Moru, posl. broj P-59/90 dana 27. veljače 1990. sklopljena sudska nagodba između PE P, K Ž, PE OE i SE, te je točkom 10. iste određeno da tužitelju pripadaju u odvojeni posjed i vlasništvo nekretnine označene u posjedovnom listu 471 k. o. [katastarska općina] i

J koje nose oznaku "Drage";

- da je prema rješenju o nasljeđivanju iza smrti OEJ posl. broj O-76/00 od 26. listopada 2000. njezinim nasljednikom na temelju zakona te sporazuma o diobi proglašen unuk OE za cijelo; da je u obrazloženju toga rješenja navedeno kako je nakon sklopljene sudske nagodbe sva izvanknjižna imovina ostaviteljice prenesena na nasljednike s naznakom da pripadajući dijelovi imovine sudionika nagodbe nisu identificirani podacima iz zemljišnih knjiga odnosno katastarskim podacima,

- da su prema rješenju o nasljeđivanju iza smrti PE posl. broj O-268/71 od 30. ožujka 1973. njegovim nasljednicima na temelju zakona proglašeni ME za 4/6 te Mikecin OE i SE, unuci za 1/6 dijela,

- da je prema Odluci Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Biogradu broj 1-302 od 29. travnja 1947. obrađivaču KE i njegovoj obitelj ženi O, sinu M i kćeri S priznato pravo vlasništva na jednake dijelove zemljišta Drage u Sv. Filip i Jakovu, jer ga obrađuju od davnina,

- da se prema povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, od 10. ožujka 2022., kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] najnovije izmjere odnosi na kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere i čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere; da prema najstarijim podacima, koji datiraju od revizije posjedovnog stanja 1955/56. godinu, čest. zem. [katastarska čestica] su upisane u ABC registar [broj] posjednika PE, a snimanjem 1975. (podaci u službenoj uporabi 1982.), kat. čest. [katastarska čestica] su upisane u posjedovni list 471 sa posjednicima ME

PE, OE i SE;

- da predmetna nekretnina prema nalazu i mišljenju vještaka Igora Gulana, geodeta i fotografijama lica mjesta u naravi predstavlja voćnjak i maslinik sa gospodarskim objektom i nadstrešnicom, a međe predmetne kat. čestice definirane su metalnim i betonskim kolcima te gribljama,

- da iz suglasnih iskaza saslušanih svjedoka ŽE, JE i ČE, starijih mještana koji su imali zemlje u blizini predmetne i poznavali obitelj tužitelja, kao i iskaza tužitelja, proizlazi kako su prednici tužitelja neprekidno, savjesno i neometano koristili predmetnu nekretninu preko 100 godina, na istoj imali masline i vinograd, a ista da je oduvijek je bila istog oblika i površine kao i danas i da ih nikada nitko nije ometao,

- da iz istih iskaza proizlazi da tužitelj kojem je diobenim ugovorom s bratom i tetom pripala u cijelosti ova nekretnina, preko trideset godina sam obrađuje istu te uz postojeće stoljetne masline zasadio nove.

17. Stoga, iz spisa predmeta proizlazi kako je tužitelj dokazao da su njegovi prednici bili u samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine preko 100 godina (najkasnije od agrarne odluke 1947.) na način da su iste obrađivali i imali masline i vinograd, a nastavio ih obrađivati tužitelj prema podacima spisa najkasnije od 1990. od zaključenja citirane nagodbe, to su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću iz odredbe članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP), dok tuženica osim uopćenog prigovora nije u smislu članka 18. stavak 5. ZVDSP i članka 219. stavak 1. ZPP ničim dokazala da bi tužitelj bio nepošten posjednik.

18. Time je tužitelj vlasništvo predmetne nekretnine stekao temeljem zakona, ispunjenjem zakonskih pretpostavaka - mirnim i poštenim posjedovanjem nekretnina kako po svojim pravnim prednicima tako i osobno, zakonom propisano vrijeme, daleko duže od 40 godina kako je to propisano ZVDSP-a u članku 159. stavak 4. U rok potreban za stjecanje prava vlasništva tužitelja dosjelošću treba uračunati i vrijeme posjedovanja za vrijeme trajanja upisanog društvenog/državnog vlasništva na nekretninama. Naime, odredbu članka 388. stavak 4. ZVDSP-a je Ustavni sud Republike Hrvatske svojom odlukom od 17. studenog 1999. stavio izvan snage, zbog čega se u rok za stjecanje vlasništva dosjelošću, a imajući u vidu da je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva, računa i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991. a do 17. studenog 1999.

19. Kako je tužitelj dokazao da je u poštenom posjedu predmetnih nekretnina kako osobno tako i po svojim prednicima najmanje od 1947. godina prošlog stoljeća, a prema iskazima svjedoka i ranije, jasno je da je do 17. studenog 1999. proteklo potrebnih 40 godina propisanih odredbom članka 159. stavak 4. ZVDSP-a.

20. Prema iznijetom, obzirom da je tužitelj dokazao da je računajući posjed svog prednika u samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina duže od 40 godina do 17. studenog 1999., da se njegov posjed prema odredbi članka 18. stavak 5. ZVDSP-a smatra poštenim, da tuženica na kojoj leži teret dokazivanje eventualnog nepoštenja to nije dokazala, niti je utvrđeno da bi na predmetnoj nekretnini postojalo neko pravo trećih osoba, to je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i temeljem odredbe članka 373.a ZPP-a, odlučiti kao u izreci.

21. Zbog preinake odluke i uspjeha tužitelja u postupku, sukladno odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a, u vezi sa člankom 166. stavak 2. ZPP-a, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22., dalje: Tarifa) i zatraženom trošku (na zapisniku od 9. listopada 2023.), odlučeno je o troškovima postupka. Tužitelj tako ostvaruje pravo na naknadu parničnog troška i to za sastav tužbe 100 bodova, za zastupanje na ročištu 6. srpnja 2022., 16. rujna 2022. i 25. listopada 2022. po 100 bodova za svako, što pomnoženo sa vrijednosti boda od 10,00 kuna uz PDV iznosi 663,61 EUR-a. Tužitelju pripada i trošak za zastupanje na ročištu 9. listopada 2023. od 100 bodova, što prema tadašnjoj vrijednosti boda od 15,00 kuna uz PDV iznosi 248,86 EUR-a. Tome se dodaje trošak pristojbe na tužbu 53,09 EUR- a, pristojbu na presudu 53,09 EUR-a te predujam za troškove vještačenja u iznosu od 464,53 EUR-a, dakle, ukupno 1.483,18 EUR-a.

22. Tužitelju pripada i trošak sastava žalbe u iznosu od 310,94 EUR-a jer je sa žalbom uspio u cijelosti pa je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu 27. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić