Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kžzd-6/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež sastavljenom od sutkinja toga suda Irene Kvaternik kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Koraljke Bumči kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optužene BĐ zbog kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece – neprovođenjem odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz članka 173. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbe državnog odvjetnika podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kzd-133/2023.-21 od 3. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kzd-133/2023.- 21 od 3. lipnja 2024. na temelju članka 453. točka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. - dalje u tekstu: ZKP) optužena BĐ je oslobođena optužbe da bi počinila kazneno protiv braka, obitelji i djece – neprovođenjem odluke za zaštitu dobrobiti djeteta, opisano i kažnjivo po članku 173. stavak 1. KZ/11.
2. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP te nužni izdaci okrivljenice i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Protiv presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. stavak 1. u vezi članka 467. stavka 1. točka 3. ZKP s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje i odluku.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
6. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
7. U pravu je državni odvjetnik kada dovodi u sumnju zaključak prvostupanjskog suda da u ponašanju optužene BĐ nema kaznenog djela jer se radi o beznačajnom djelu, a sve imajući u vidu da je pravomoćna odluka Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: P Ob-75/2020 od 14. siječnja 2022. donesena radi zaštite prava i interesa maloljetne djece, koja su uskraćena, prilikom ostvarivanja osobnih odnosa s ocem, vrijeme provoditi na način koji je određen odlukom. Osim toga, bojazan optuženice da otac ne bi vratio djecu u Republiku Hrvatsku nije ničim opravdana, a optuženica je navedeno mogla isticati u postupku koji je prethodio donošenju spomenute odluke građanskog suda. Nadalje, u pravu je državni odvjetnik i kada napominje kako je dužnost svih građana i građanki Republike Hrvatske poštovati pravomoćne sudske odluke, a osobito one koje su donesene radi zaštite i dobrobiti prava i interesa djece.
8. Prije svega, valja istaći da su za prosudbu je li neko djelo beznačajno odlučne subjektivne i objektivne okolnosti, odnosno nizak stupanj krivnje počinitelja, posljedice djela, nepostojanje potreba da počinitelj bude kažnjen, a koje okolnosti moraju biti kumulativno ispunjene, kako je to propisano člankom 33. KZ/11.
9. U odnosu na stupanj krivnje počiniteljice valja istaći da je kod okrivljenice postojala svijest i htjenje da ne provodi odluku Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj P Ob-75/2020-38 od 14. siječnja 2022. Iz obrazloženja ove odluke proizlazi da je sud pribavio mišljenje i prijedlog Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Susedgrad od 19. listopada 2020. iz kojeg proizlazi da optužena BĐ prilikom predaje djece ne predaje osobne dokumente za djecu jer se boji da će otac djece KĐ s njima otići u Bosnu i Hercegovinu svojim roditeljima te da ih neće vraćati kako je dogovoreno, a s obzirom da on nema adresu stanovanja u [adresa]. Upravo je to bio razlog da u presudi o razvodu braka i regulaciji odnosa roditelja s djecom, prvostupanjski sud odredi da je svaki roditelj prilikom predaje djece dužan drugom roditelju predati osobne dokumente djece i to osobnu iskaznicu, putnu ispravu i zdravstvenu iskaznicu. Pojašnjeno je da svaki roditelj ima pravo samostalno donositi svakodnevne odluke u vezi s djetetom za vrijeme kad se dijete nalazi kod jednoga od njih, kada roditelj kod kojeg dijete ne stanuje želi zakonito odvesti dijete u drugu državu, on to može učiniti pod uvjetom da se radi o privremenom odlasku u drugu državu i u vremenu ostvarivanja prava na izravne osobne odnose s djetetom te pod uvjetom da mu to pravo nije zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom, a što nije u konkretnom slučaju, kako su roditelji dužni razmjenjivati informacije u svezi s djecom pa tako i informacije o eventualnom odlasku s djecom u inozemstvo, što sve ukazuje da je vrlo važno da upravo onaj roditelj kod kojeg se djeca nalaze sukladno sudskoj odluci ima kod sebe osobne dokumente djece. Sadržaj naznačene presude ukazuje da je optužena BĐ bila vrlo dobro upoznata sa svojim obvezama koje proizlaze iz ove sudske odluke, svojim prethodnim ponašanjem i uskraćivanjem predaje osobnih dokumenata djece njihovom ocu, djelomično je i utjecala na sadržaj odluke, međutim, i nakon toga, nakon pravomoćnosti sudske odluke, ustrajala je u odbijanju predaje dokumenata djece. Ovo sve ukazuje da je postupala s izravnom namjerom kao najtežim oblikom krivnje, bez obzira što se radi o izravnoj namjeri drugog stupnja, njezin stupanj krivnje je izrazito visok jer svjesna sadržaja odluke koju mora ispoštovati, kao i svjesna posljedica koje može izazvati, ustraje u svojoj odluci da ignorira sadržaj sudske presude, minorizirajući sudsku odluku u odnosu na svoje stavove. Pored takve kriminalne aktivnosti, ocjenu da bi se radilo o beznačajnom djelu ne opravdava njezina bojazan da bi otac djeteta mogao odvesti djecu i ne vratiti ih jer pored činjenice da živi u [adresa] i da su mu roditelji u Bosni i Hercegovini ne postoji niti jedan realan razlog za njezin strah. Osim toga, predmetnom odlukom je upozorena na mogućnost predlaganja mjera iz članka 419. Obiteljskog zakona.
10. Nadalje, valja istaći da je u konkretnom slučaju predmet počinjenja kaznenog djela pravomoćna i izvršna sudska odluka koju optuženica ne poštuje, da je predmet zaštite inkriminiranog kaznenog djela ne samo zaštita dobrobiti djeteta, već i pravosudnog sustava od samovolje pojedinaca i proizvoljnog neprovođenja sudskih odluka, tako da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da su posljedice djela izostale. U odnosu na konkretan odnos oca sa zajedničkom djecom posljedice itekako egzistiraju jer zbog neposjedovanja dokumenata djece njihov otac nije mogao ostvariti cjeloviti odnos, češće s njima neposredno kontaktirati, omogućiti im viđanje s bakom i djedom, putovanje u Njemačku i slično tako da se u cjelini gledano ne može zaključiti da počinjenjem djela nisu nastale posljedice ili su neznatne.
11. U odnosu na osobnost optuženice, činjenica je da su njezina egzistencija, kao i egzistencija djece ugrožene vođenjem ovog kaznenog postupka, međutim, optuženica je toga bila svjesna kada je dobila presudu Općinskog građanskog suda, kao i težine posljedica nepostupanja po istoj, no ona unatoč svemu ustraje u svom naumu da istu ne ispoštuje, ustrajući u „svojoj pravdi“. Okolnost vođenja kaznenog postupka sigurno i neminovno pogađa optuženicu, no pored činjenice da eklatantno krši odluku suda, nije dostatna za zaključak da njezino djelo ima beznačajan karakter.
12. Budući da je žalbom državni odvjetnik uspješno osporio utvrđenje prvostupanjskog suda da je u konkretnoj situaciji riječ o beznačajnom djelu, prvostupanjsku je presudu na temelju članka 483. stavak 1. ZKP valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na suđenje iznova.
13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će iznova provesti do sada izvedene dokaze koje će savjesno i detaljno ocijeniti i utvrditi pravno odlučno činjenično stanje na temelju kojeg će donijeti zakonitu i pravilnu presudu koju će valjano obrazložiti.
U Zagrebu 27. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Irena Kvaternik
