REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-1804/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Lenke Ćorić, predsjednika vijeća, Ivane Mlinarić, suca izvjestitelja, i Ane Cvitković, člana vijeća, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom TERMOBLOK d.o.o. u stečaju, OIB 29996892107, Sesvete, Sesvetska cesta 37, odlučujući o žalbi koju je podnijelo društvo Prigorka d.d. u stečaju, OIB 44010339796, Sesvete, Ljudevita Posavskog 3, kojeg zastupa stečajni upravitelj Damir Šebetić iz Zagreba, a njega punomoćnica Maja Miljuš, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Šebetić i partneri, protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-1885/2019 od 1. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba koju je podnijelo društvo Prigorka d.d. u stečaju, OIB 44010339796, i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-1885/2019 od 1. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-1885/2019 od 1. travnja 2025. odbačen je zahtjev društva Prigorka d.d. u stečaju, OIB 44010339796, [adresa], od 27. rujna 2024. za sazivanje skupštine vjerovnika s dnevnim redom: „1. Status svih predmeta pred sudom 2. Zastoj sudskih predmeta u kojima je Termoblok d.d. u stečaju inicijator postupka ili do neke druge odluke skupštine vjerovnika 3. Razno.“.

2. Tako je prvostupanjski sud odlučio o zahtjevu sadržanom u podnesku od 27. rujna 2024., kojim je društvo Prigorka d.d. u stečaju, predložilo sazivanje skupštine vjerovnika, polazeći od odredbe čl. 104. st. 1. Stečajnog zakona, prema kojoj će se skupština vjerovnika sazvati na obrazloženi prijedlog: 1. stečajnoga upravitelja 2. odbora vjerovnika 3. najmanje pet stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnog reda, uz uvjet da zbroj tražbina stečajnih vjerovnika na temelju ocjene suda prelazi petinu iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne pripadaju nižim isplatnim redovima 4. jednoga ili više stečajnih vjerovnika koji ne pripadaju nižim isplatnim redovima, uz uvjet da zbroj njihovih tražbina na temelju ocjene suda prelazi dvije petine iznosa naznačenog u točki 3. toga stavka. Uvidom u spis prvostupanjski sud je utvrdio da Prigorka d.d. u stečaju, OIB 44010339796, [adresa], nije stečajni vjerovnik.

Ranijim rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj St-1885/2019 od 16. listopada 2024. odbačen je zahtjev društva Prigorka d.d. u stečaju, koje je rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4186/2024 od 5. studenog 2024. ukinuto, te je predmet u tom dijelu vraćen na ponovan postupak.

Nadalje, pravomoćnim rješenjem tog suda poslovni broj St-1885/2019-111 od 25. srpnja 2024. odbačen je zahtjev za ispravkom tablica iz rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-1885/2019-38 od 26. listopada 2020. u dijelu utvrđenih tražbina, i to na način da umjesto vjerovnika TO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao vjerovnika prvog višeg isplatnog reda pod rednim brojem 3. u iznosu od 11.305,92 kn / 1.500,55 EUR, te kao drugog višeg isplatnog reda pod rednim brojem 11. u iznosu od 7.500.000,00 kn / 995.421,06 EUR, kao novi stečajni vjerovnik bude navedeno društvo Prigorka d.d. u stečaju, OIB 44010339796, [adresa].

Uvidom u rješenje o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj Ovr-930/2023-2 od 6. listopada 2023., koje je postalo pravomoćno 20. ožujka 2024. (list 988. – 995. spisa) utvrđeno je da je ono doneseno na temelju prijedloga društva Prigorka d.d. u stečaju, protiv ovršenika TO, te da je ovrha određena pljenidbom novčane tražbine tako što se zabranjuje ovršenikovim dužnicima, među ostalim i stečajnom dužniku TERMOBLOK d.o.o., da naznačene tražbine ispune ovršeniku, a ovršeniku se zabranjuje da te tražbine naplati ili da inače raspolaže njima i zalogom koji je dan za njihovo osiguranje. Nadalje je navedeno da je pljenidba provedena danom dostave rješenja o ovrsi ovršenikovim dužnicima (čl. 176. st. 2. Ovršnog zakona), te da se tražbina prenosi na ovrhovoditelja radi naplate (čl. 189. Ovršnog zakona) i da ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini (čl. 176. st. 3. Ovršnog zakona), a da ovršenikovi dužnici nemaju pravo žalbe protiv rješenja o pljenidbi (čl. 176. st. 4. Ovršnog zakona) te da sud poziva ovršenikove dužnike da se u roku od osam dana, računajući od dana dostave rješenja o ovrsi, očituju o tome priznaju li zaplijenjenu tražbinu i u kojem novčanom iznosu, te jesu li voljni namiriti je, kao i da li njihova obveza da namire tu tražbinu uvjetuje ispunjenje neke druge obveze (čl. 181. Ovršnog zakona). Nadalje je navedeno da ovršenikovi dužnici odgovaraju ovrhovoditelju za štetu koju bi mu nanijeli time što se nisu očitovali ili su se neistinito ili nepotpuno očitovali (čl. 182. Ovršnog zakona) te se pozivaju ovršenikovi dužnici da dužni iznos polože na žiro račun tog suda i o tome obavijeste sud u roku od 8 dana (čl. 188. Ovršnog zakona).

Odredbom čl. 189. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ) propisano je da se prijenosom tražbine radi naplate ovlašćuje ovrhovoditelj da traži od ovršenikova dužnika isplatu iznosa naznačenoga u rješenju o ovrsi ili u posebnom rješenju o prijenosu, ako je taj iznos dospio, da obavlja sve radnje koje su potrebne radi očuvanja i ostvarenja prenesene tražbine i da se koristi pravima u svezi sa zalogom koji je dan za osiguranje te tražbine, dok je stavkom 2. toga članka propisano da prijenosom tražbine radi naplate ovrhovoditelj nije ovlašten na teret ovršenika zaključiti nagodbu, oršenikovu dužniku oprostiti dug ili prenesenim tražbinama inače raspolagati, te ni s ovršenikovim dužnikom sklopiti ugovor da odluku o tražbini, ako je ona sporna, donese izbrani sud.

U konkretnom slučaju je na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj Ovr-930/2023-2 od 6. listopada 2023., koje je postalo pravomoćno 20. ožujka 2024., tražbina ovršenika TO prenesena radi naplate, a što je utvrđeno uvidom u navedeno rješenje o ovrsi (list 994. spisa), te će stečajni upravitelj prilikom eventualnog namirenja vjerovnika voditi računa da se tražbina društva Prigorka d.d. u stečaju namiri u skladu s odredbom čl. 189. OZ-a (prijenos radi naplate).

Međutim, suprotno navodima društva Prigorka d.d. u stečaju, ovrha u konkretnom slučaju nije određena na temelju odredbe čl. 195. OZ-a (prijenos umjesto isplate) u kojem slučaju zaplijenjena tražbina prelazi prijenosom umjesto isplate na ovrhovoditelja do prenesenoga iznosa, s učinkom ustupanja tražbine uz naknadu, a u tom slučaju bi društvo Prigorka d.d. u stečaju stekla svojstvo stečajnog vjerovnika za visinu zaplijenjenog iznosa.

Dakle, društvo Prigorka d.d. u stečaju se na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj Ovr-930/2023-2 od 6. listopada 2023. namiruje u skladu s odredbom čl. 189. OZ-a, odnosno prijenosom radi naplate, međutim tim rješenjem nije došlo do prijenosa tražbine umjesto isplate propisane odredbom čl. 195. OZ-a, a u tom slučaju bi društvo Prigorka d.d. u stečaju stekla svojstvo stečajnog vjerovnika do visine zaplijenjene tražbine umjesto stečajnog vjerovnika TO, a sve u skladu s odredbom čl. 146. SZ-a. Iz navedenog proizlazi da u konkretnom slučaju prijedlog za sazivanje skupštine vjerovnika nije podnijela ovlaštena osoba, zbog čega je primjenom odredbe čl. 104. st. 1. SZ-a odlučeno kao u izreci pobijanog rješenja.

3. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno podnijelo društvo Prigorka d.d. u stečaju, kao stečajni vjerovnik, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, uz napomenu da je odbačen prijedlog za održavanje skupštine vjerovnika s predloženim dnevnim redom Prigorke d.d. u stečaju, kao vjerovnika čije tražbine predstavljaju preko 90% utvrđenih tražbina stečajnog dužnika.

Citira obrazloženje prvostupanjske odluke i navodi što je drugostupanjski sud naveo u svojoj ranijoj ukidnoj odluci.

Navodi da je na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi u predmetu poslovni broj Ovr-930/2023 Prigorki d.d. u stečaju, kao novom vjerovniku, pripalo pravo da stupi u sva prava ovršenika, ovdje stečajnog dužnika, te objašnjava scenarije u kojima bi TO mogao svojim većinskim pravom glasa odrediti smjer stečajnog postupka.

Drži da je odbacivanjem prijedloga za sazivanje skupštine vjerovnika Prigorka d.d. u stečaju onemogućena u ostvarivanju prava koja joj pripadaju na temelju pravomoćnog sudskog (ovršnog) rješenja - da stupi u sva prava ovršenika ovdje stečajnog vjerovnika. Odredbom čl. 195. OZ-a propisano je da zaplijenjena tražbina prelazi prijenosom umjesto isplate na ovrhovoditelja do prenesenoga iznosa, s učinkom ustupanja tražbine uz naknadu. Odredbom čl. 146. st. 2. Stečajnog zakona određeno je da, ako stečajni vjerovnik otuđi svoju tražbinu koju je prijavio u stečajnom postupku, njezin stjecatelj stupa u pravni položaj svog prednika, ako zakonom nije drugačije određeno. Ta činjenica se dokazuje javnom ili javnom ovjerovljenom ispravom ili izjavom stečajnog vjerovnika danom pred sudom.

Prigorka d.d. u stečaju je, na temelju pravomoćnog i ovršnog sudskog rješenja obavijestila stečajni sud da su dvije priznate i utvrđene tražbine u predmetnom stečaju, sada prenesene na Prigorku d.d. u stečaju. U skladu s odredbama Ovršnog zakona, prijenos tražbine se smatra kao ustupanje tražbine naplatnim putem. Na to ukazuje i odredba čl. 146. st. 3. Stečajnog zakona da se prijenos tražbine iz stavka 2. toga članka može dokazivati u stečajnom postupku samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili izjavom stečajnoga vjerovnika danom pred sudom. Rješenje ovršnog suda je javna isprava (čl. 230. Zakona o parničnom postupku).

Stečajnim zakonom je određeno da na skupštini vjerovnika imaju pravo glasa stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene. U skladu s odredbom čl. 146. Stečajnog zakona, sud bi trebao priznati učinak pravomoćne sudske odluke i dozvoliti Prigorki d.d. u stečaju, da sa prenesenim pravima na temelju te odluke, može koristiti svoja prava i na način ih zaštiti u stečajnom postupku. To je moguće samo na skupštini vjerovnika. Ukoliko se tražbine prenose sudskom odlukom, kao što je to ovdje slučaj, vjerovnici o tome obavještavaju stečajnog upravitelja, kako bi o tome vodio računa prilikom diobe, odnosno sud, kako bi se na skupštini vjerovnika pravilno utvrdilo pravo glasa. U suprotnom bi na skupštini mogao odlučivati TO vezano za tražbine koje su prenesene trećim osobama, što bi bilo apsurdno. To je Prigorka d.d. u stečaju i učinila, jer je o svemu obaviještena i stečajna upraviteljica. Do sada Prigorka d.d. u stečaju nije mogla sudjelovati na skupštini vjerovnika, iako su njezini interesi puno širi od predmetne tražbine, jer se radi o povezanim osobama iz stečaja Prigorke d.d. u stečaju, te se rezultati ovog stečaja reflektiraju na stečaj Prigorke d.d. Da bi Prigorka d.d. u stečaju mogla aktivno sudjelovati na skupštini vjerovnika s pravom glasa, njezino pravo glasa mora utvrditi sud, a ne stečajni upravitelj.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijano rješenje ovaj sud je ispitao na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 38. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) i čl. 10. Stečajnog zakona, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbacivanje zahtjeva za sazivanje skupštine vjerovnika, kao i u ranije ukinutom rješenju, prvo općenito obrazložio time što predlagatelj nije stečajni vjerovnik, ali je utvrđenje te činjenice, postupajući u skladu s uputom drugostupanjskog suda iz odluke kojom je ukinuto ranije rješenje s istovjetnom odlukom, ovaj put dodatno obrazložio time da Prigorka d.d. u stečaju nije stečajni vjerovnik, jer iz rješenja o ovrsi na koje se Prigorka poziva proizlazi da je njime tražbina TO na T prenesena „radi naplate“ (čl. 189. OZ-a), a ne „umjesto isplate“ (u smislu odredbe čl. 195. OZ-a), što znači da se konkretan slučaj ne može podvesti pod odredbu iz koje bi žalitelj eventualno mogao izvesti svoje svojstvo stečajnog vjerovnika, a time i ovlaštenje za sazivanje skupštine vjerovnika.

7. Prema ocjeni ovog suda, pobijano rješenje je pravilno i zakonito, jer je ovaj put dano zadovoljavajuće obrazloženje s kojim se ovaj sud slaže, s obzirom na to da iz uvida u rješenje o ovrsi (list 844. spisa) izričito proizlazi da se tražbina prenosi na ovrhovoditelja „radi naplate (čl. 189. OZ-a)“, pa je nedvojbeno da je riječ o situaciji po pravnim učincima bitno različitoj od one opisane u čl. 195. OZ-a („umjesto isplate“).

8. Žalba, koja u bitnom predstavlja samo doslovno ponavljanje navoda iz ranije žalbe protiv ranije ukinutog rješenja koje je imalo nedostatno obrazloženje, uopće ne sadrži nove argumente koji bi na konkretan način dovodili u pitanje nove argumente koje je iznio prvostupanjski sud.

9. Prvostupanjski sud je stoga pravilno primijenio relevantne odredbe Stečajnog zakona, te u konkretnom slučaju nije imao zakonsku mogućnost postupiti drugačije nego odbaciti prijedlog za Prigorke d.d. u stečaju za sazivanje skupštine vjerovnika.

10. Stoga je na temelju čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi s čl. 10. Stečajnog zakona žalba odbijena u odnosu na pobijano rješenje.

Zagreb, 27. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća

Lenka Ćorić