- 1 -              Rev 446/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 446/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. V. iz Č., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, OIB: ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-2932/2021-2 od 24. studenoga 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-4870/2018-47 od 9. srpnja 2021., u sjednici održanoj 22. studenoga 2023.,

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Prihvaća se revizija tuženice, ukidaju se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-2932/2021-2 od 24. studenoga 2021. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-4870/2018-47 od 9. srpnja 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

II. Odluka o troškovima postupka nastalim u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

"I. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska Ministarstvo financija, OIB: ..., da tužitelju N. V., iz Č., ... OIB: ..., na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 939,54 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

 

- iznos od 364,80 kn od 16.08.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- iznos od 574,74 kn od 16.06.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015., a od 01.08.2015. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

II. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska Ministarstvo financija, OIB: ..., naknaditi tužitelju N. V., iz Č., ... OIB: ..., parnični trošak ovoga postupka u iznosu od 2.466,66 kn zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od 9. srpnja 2021. godine do isplate, sve u roku od 15 dana.".

 

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda.

 

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd 2104/2022-3 od 11. siječnja 2023. dopustio tuženici podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:

 

"Smatra li se prekovremenim radom, rad službenika koji rdi u turnusu, odnosno u smjenama i ostvari broj radnih sati koji su duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, neovisno o tome je li službenik radio u radne dane ili neradne dane odnosno blagdanom?".

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv drugostupanjske presude tuženica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP) zbog materijalnopravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže revizijskom sudu prihvatiti reviziju te preinačiti nižestupanjske presude na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti ili djelomično, te naloži tužitelju naknaditi tuženici prouzročene parnične troškova.

 

5. U odgovoru na reviziju tužitelj predlaže istu odbiti.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. tog Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

 

8. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev tužitelja koji je zaposlen kao carinski službenik na radnom mjestu carinika, Područni carinski ured Zagreb za isplatu utuženog iznosa po osnovi razlike u plaćama za razdoblje od 27. lipnja 2013. do 28. lipnja 2018., za prekovremene sate odrađene u neradne dane, državne blagdane i praznike, koji se temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženica pogrešno primijenila odredbu st. 12. čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13 – dalje: KU/08) odnosno st. 10. čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/17, 12/18 – dalje: KU/17) i pogrešno obračunala mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati koje je tužitelj radio.

 

9. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stupnju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužitelja, u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženice mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbija samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji je eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

 

10. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je da je rad tužitelja bio organiziran u turnusu, u ciklusima 12-24-12-48 naizmjenično, da je tuženica tužitelju isplatila sve dodatke na plaću, a nalazom i mišljenjem vještaka je za svaki mjesec u utuženom razdoblju utvrđen i broj sati odrađenih na blagdan i neradne dane utvrđene Zakonom, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka te su oni obračunati kao sati rada koji prelaze mjesečni fond radnih sati, na način da je izvršena usporedba sati rada iz Obračunskih isprava za isplatu plaće i Evidencije o korištenju radnog vremena i po toj usporedbi (a pod pretpostavkom da se svi efektivno odrađeni sati na blagdan i neradne dane utvrđene Zakonom, a koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, obračunavaju kao sati rada koji prelaze mjesečni fond radnih sati), na temelju čega je utvrđena visina potraživanja po toj osnovi u iznosu od 939,54 kn/124,70 EUR.

 

11. Na temelju navedenih utvrđenja, osobito na temelju izračuna vještaka, nižestupanjski su sudovi prihvatili tužbeni zahtjev, imajući u vidu odredbu čl. 44. st. 1. KU/08, odnosno čl. 38. st. 1. KU/17, kojom je ugovoren način obračuna prekovremenih sati tako da je od ukupnog broja odrađenih sati rada odbijen mjesečni fond radnih sati, koji čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati zauzimajući shvaćanje da kada blagdan, kao neradni dan, pada u razdoblju od ponedjeljka do petka, isti ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati, međutim, neovisno o činjenici što je službenik rasporedom rada određen za rad na blagdan, neradni dan, koji u tjednu padaju od ponedjeljka do petka, isti ostvaruje pravo na prekovremene sate tek ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena. Zaključno, drugostupanjski sud navodi da primjenom obračuna na način da se od ukupnog broja odrađenih sati odbije mjesečni fond sati (a ne mjesečni fond radnih sati) radnici koji rade u nejednakom rasporedu, odnosno smjenama i turnusima, bili bi stavljeni u nepovoljan položaj, jer bi morali odraditi više radnih sati (ako se radi o mjesecu u kojem neradni dan pada od ponedjeljka do petka) od onih radnika koji rade u rasporedu na bazi 40- satnog radnog tjedna.

 

12. Takvo shvaćanje sudova ne može se prihvatiti kao pravilno.

 

13.1. Prema čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine", broj: 68/13, 30/14, 115/16, dalje u tekstu; ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

 

13.2. Odredbom čl. 44. KU/08, odnosno čl. 38. KU/17, osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

 

14. Prema shvaćanju ovoga suda, obzirom na odredbu čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17, prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, vezan tumačenjima Komisije (tako ovaj sud u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

 

15. Odredbu čl. st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, Komisija je nekoliko je puta tumačila.

 

16. Tako je na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni.

 

17. Prema Tumačenju br. 10/44 donesenom na sjednici 13. lipnja 2013. Komisije proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca.

 

18. Prema Tumačenju br. 11/44 donesenom također 13. lipnja 2013. na sjednici Komisije, proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU.

 

19. Prema Tumačenju broj 8/44 donesenim na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak – petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

 

20. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam(8).

 

21. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

 

22. Također se navodi i tumačenje Zajedničke komisije vezano uz čl. 44. st. 10. i 12. KU/08 od 16. svibnja 2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

 

23. Tumačenja broj 8/44, 2/35, 24/44 i posljednje navedeno od 16. svibnja 2012. u bitnom se razlikuju od shvaćanja sudova (pozivom na Tumačenja broj 4/44, 10/44 i 11/44) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema shvaćanju sudova redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

 

 

24. Obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17), djelomično je osnovana tvrdnja tuženice da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženica u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

 

25. Prema odredbi st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Time je odgovoreno na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija.

 

26. Budući da tužitelj tužbeni zahtjev za isplatu utuženog iznosa temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev ocijenili osnovanim u cijelosti. Tako i ovaj sud u Rev 1140/2022-2 od 15. veljače 2023.

 

27. Slijedom navedenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva nisu raspravili primjenom Tumačenja broj 8/44, 2/35 i 24/44 i posljednje navedenog od 16. svibnja 2012., nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuti nižestupanjske presude u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

28. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

 

Zagreb, 22. studenoga 2023.

 

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.