Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-2253/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pokojnog GB (u nekim ispravama NB) iz [adresa] (u nekim ispravama na adresi [adresa]), rođenog **.**.1880., a preminulog **.**.1974. u Monaku i iza pokojne JB, G, N (u nekim ispravama UB) iz [adresa] (u nekim ispravama na adresi [adresa]) rođene **.**.1889., a preminule **.**.1981., odlučujući o žalbi 1/TB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i GBJŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Zdravku Kačić, odvjetniku iz Zagreba, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-7597/2017 od 24. travnja 2025, dana 27. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbija se žalba predlagatelja 1/TB iz [adresa], 4 [adresa] i GBJŠ iz [adresa], 15 [adresa] BB protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O- 7597/2017 od 24. travnja 2025. kao neosnovana te se potvrđuje navedeno rješenje.
Obrazloženje
1. Rješenjem citiranim u izreci odlučeno je:
„Odbija se kao neosnovan prijedlog CB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i GBJŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], od 05. prosinca 2024. za ukidanjem klauzule pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-4460/17, UPP/OS-56/17 i O-4463/17, UPP/OS-57/17 od 12. lipnja 2017. i rješenja o raspoređivanju naknadno pronađene imovine poslovni broj O-7597/17, UPP/OS- 80/17 i O-7596/17, UPP/OS-81/17 od 02. listopada 2017.“
2. Protiv navedenog rješenja predlagatelji 1/TB i 2/NBJŠ (dalje: predlagatelji) su podnijeli žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23– dalje: ZPP) koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03 i 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 – dalje: ZN), uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine ili preinači u smislu žalbenih navoda, traže trošak žalbe.
3. Na žalbu nije podnesen odgovor.
4. Žalba nije osnovana.
5. U ovom je predmetu, koji se primarno vodio pod poslovnim brojem O-4460/2017, zaprimljen 19. svibnja 2017. prijedlog VB za provođenjem ostavinskog postupka iza pokojnog NB koji je preminuo **.**.1974. u Monaku i iza pokojne ŽB koja je preminula **.**.1981. u Monaku.
6. Predmet je dodijeljen u rad javnom bilježniku Ljubici Čaklović kao povjereniku ovog suda te je isti javni bilježnik 12. lipnja 2017. donio rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-4460/17, UPP/OS-56/17 i O-4463/17, UPP/OS-57/17, koje je postalo pravomoćno 12. lipnja 2017., kojim je jedinom zakonskom nasljednicom navedenih ostavitelja utvrdio VB i istoj uručio do tada utvrđenu ostavinsku imovinu ostavitelja. Dana 28. lipnja 2017. u spis je zaprimljen prijedlog VB radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine kojem je prijedlogu udovoljeno rješenjem javnog bilježnika Ljubice Čaklović kao povjerenika ovog suda poslovni broj O-7597/17, UPP/OS-80/17 i O-7596/17, UPP/OS-81/17 od 02. listopada 2017., koje je postalo pravomoćno 02. listopada 2017., na način da je naknadno utvrđena ostavinska imovina navedenih ostavitelja uručena VB. U navedenim je postupcima sudjelovala isključivo VB koja se deklarirala kao praunuka ostavitelja i kojoj su navedena rješenja uredno dostavljena.
7. Dana 08. ožujka 2018. u spis je zaprimljen podnesak punomoćnice GBJ u kojem ista navodi kako je ona kćer pokojne FB, rođene JB, koja je sestra i nasljednica ostaviteljice OB, rođene JB, da ostavitelji nisu imali djece te da je ostavitelj KB oporukom ostavio svu svoju imovinu ostaviteljici OB koja je pak svojim univerzalnim nasljednicama odredila svoje dvije sestre J ([adresa]) Cheracci, udatu U i HB, koja ima kćer NBJ te je zatražila dostavu rješenja o nasljeđivanju jer nije bila upoznata s vođenjem predmetnog ostavinskog postupka. Dana 20. srpnja 2018. u spis je zaprimljen podnesak nazvan žalba punomoćnice GBJ u kojoj se navode istovjetni navodi kao u podnesku od 08. ožujka 2018. te se predlaže da se ukine klauzula pravomoćnosti na rješenje o nasljeđivanju O-4460/17, UPP/OS-56/17 i O- 4463/17, UPP/OS-57/17 i na rješenje o naknadno pronađenoj imovini poslovni broj O-7597/17, UPP/OS-80/17 i O-7596/17, UPP/OS-81/17 od 02. listopada 2017. i da se predmetni ostavinski postupak ponovi na način da se u postupak pozovu podnositeljica žalbe i nasljednici T ([adresa]) Cheracci. Sud je ocijenio kako je podnesak od 20. srpnja 2018. pogrešno nazvan žalbom te da se zapravo radi o prijedlogu za ukidanje klauzule pravomoćnosti navedenih rješenja te je rješenjem poslovni broj O-7597/2017-7 od 30. svibnja 2019. odbio kao neosnovan navedeni prijedlog, a koje je rješenje postalo pravomoćno 19. lipnja 2019.
8. Dana 05. prosinca 2024. ponovno je zaprimljen prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti koji su podnijeli predlagatelji TB i JBJŠ u kojem se navodi kako slijedi:
- da su rješenjem o nasljeđivanju prvostupanjskog suda u Locarnu – Campagna broj SO 2019.476 od 29. svibnja 2019., koje je postalo pravomoćno 13. lipnja 2019., određeni kao jedini nasljednici iza pokojne GBJ,
- da su ostavitelji GB i ŽB, rođena HB, bili supružnici koji nisu imali djece,
- da je ostavitelj GB preminuo 1974. godine i da je svoju imovinu oporučno ostavio svojoj jedinoj nasljednici supruzi ŽB,
- da je ŽB preminula 1981. godine i da je oporučno svu svoju imovinu (dakle i imovinu pokojnog supruga GB) ostavila svojim sestrama JBJ i UBJ na jednake dijelove - da je TBJ preminula 1984. godine te je njena jedina nasljednica bila NBJ slijedom čega su predlagatelji nasljednici oba ovdje ostavitelja.
8.1. Dalje predlagatelji navode kako su rješenja o nasljeđivanju broj O-4460/17, UPP/OS-56/17 i O-4463/17, UPP/OS-57/17 i o raspoređivanju naknadno pronađene imovine poslovni broj O-7597/17, UPP/OS-80/17 i O-7596/17, UPP/OS-81/17 od 02. listopada 2017. donesena temeljem netočnih i neistinitih podataka i lažne izjave VB koja se u tim postupcima predstavila kao nasljednica oba ostavitelja, a koji su postupci provedeni suprotno zakonskim odredbama i načelu savjesnosti i poštenja, pa da su stoga predmetna rješenja ništetna, podredno nepravilna, o čemu se vodi spor između predlagatelja i VB kod ovog suda pod brojem P- 2734/2018. Ističu kako VB, koja se predstavila kao praunuka oba ostavitelja, a o čemu tijekom postupka nije dostavila niti jedan dokaz, sa niti jednim od ostavitelja nije ni u kakvoj rodbinskoj vezi. Dalje ističu kako je i javni bilježnik koji je provodio navedene postupke propustio učiniti svoje zakonom propisane dužnosti te da svoju službu nije obavio savjesno, pošteno i nepristrano jer nije od VB zatražio niti jednu ispravu koja bi predstavljala dokaz za navode VB istaknute tijekom postupka. Zaključuju da iz svega navedenog jasno slijedi da su potvrde pravomoćnosti navedenih rješenja nezakonito i neosnovano ishođene i da stoga iste treba ukinuti.
9. Odredbom članka 232. stavak 4. ZN-a propisano je da pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na temelju oporuke ili zakona, ili da im je pripalo pravo na neki zapis, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno pozvane.
9.1. U vezi toga odredbom članka 236. ZN-a propisano je da osoba koju ne veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili zapis, a koja smatra da ima pravo kao nasljednik ili zapisovnik, može to svoje pravo ostvarivati samo u parnici.
9.2. Dakle, iz sadržaja potonjih odredaba ZN-a proizlazi da osoba koju iz spomenutih razloga ne veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, pa prema tome i ona koja smatra da ima pravo kao ostaviteljev nasljednik, ne može u tom slučaju svoja prava ostvarivati u ostavinskom postupku, već samo (isključivo) u parnici, što implicira nemogućnost takve osobe da traži ukidanje klauzule pravomoćnosti na donesenom rješenju o nasljeđivanju, jer bi to značilo ponovno provođenje ostavinske rasprave, koja mogućnost je isključena odredbom članka 236. ZN.
10. Predlagatelji nisu sudjelovali u postupku u kojem su donesena rješenja, kojih ukidanje klauzule pravomoćnosti oni traže, pa upravo iz tog razloga oni mogu, na temelju čl. 232. st. 2-4 ZN, ta rješenja pobijati putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporavaju, odnosno, u konkretnom slučaju, protiv VB, a iz njihovih navoda proizlaze da takvu parnicu već vode pod posl. brojem P-2734/2018.
11. Radi toga, iako sud podneske stranaka ocjenjuje prema njihovom sadržaju, a ne prema nazivu, činjenica da je sud odbio žalbu prednika predlagatelja, i kada bi se radilo o prijedlogu za ukidanje klauzule pravomoćnosti, ne utječe na ishod postupka za predlagatelje jer niti njihova prednica nije sudjelovala u ostavinskom postupku, pa je svoje pravo mogla ostvarivati samo u parnici, jednako kao i predlagatelji.
12. Svi razlozi žalbe koji se odnose na tvrdnju da protustranka VB nije nasljednica iza pok. GB i B rođene TBJ, odnosno da ne bi bila ni u kakvoj rodbinskoj vezi s njima, a što javni bilježnik nije pravilno utvrdio niti je tražio bilo kakvu provjeru podataka, mogu biti izneseni samo u toj parnici.
13. Naime, iako TB i JBJŠ, kao niti njihovi prednici, u postupcima u kojima su donesena rješenje čiju pravomoćnost osporavaju, nisu sudjelovali jer nisu pozvani niti su bili upoznati s vođenjem tih postupaka, sama činjenica da nisu bili stranke postupaka ima za posljedicu da nisu ispunjene pretpostavke za ukidanjem potvrda pravomoćnosti navedenih rješenja na njihov zahtjev.
14. Radi toga je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe čl. 232. i 236. ZN, kada je prijedlog odbio kao neosnovan.
15. U skladu s navedenim, na temelju čl. 380. t. 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 27. svibnja 2025.
S u d a c:
Gordana Bošković Majerović
