Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4617/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milene Frankić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vlaste Mrzljak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MU (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Davor Galetović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice RU (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Željka Peitel, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženice NU (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojega zastupa punomoćnik Goran Srebačić, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice, žalbi tuženika i žalbi umješača protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-148/2023-11 od 23. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 27. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice MU kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-148/2023-11 od 23. svibnja 2024.

II. Odbija se žalba tuženice RU kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-148/2023-11 od 23. svibnja 2024. u dijelu u kojem nije prihvaćen njezin zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

III. Odbija se žalba umješača NU kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-148/2023-11 od 23. svibnja 2024. u dijelu u kojem nije prihvaćen njegov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbe, kao i odgovora na žalbu

VI. Odbija se kao neosnovan zahtjev umješača za naknadu troškova žalbe kao i odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je zahtjev radi utvrđenja da su tužiteljica, kao kupac i tuženica, kao prodavatelj zaključili Ugovor o kupoprodaji nekretnine sadržaja pobliže opisanog pod toč. I. izreke presude. Nadalje, naloženo je tužiteljici naknaditi tuženici i umješaču i to svakom od njih iznos od 625,00 Eura u roku od 15 dana. (toč. II. izreke).

2. Protiv navedene presude žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Protiv navedene presude i to u dijelu u kojem nije prihvaćen njezin zahtjev za naknadu troškova postupka žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. ZPP. Predlaže presudu u tom dijelu preinačiti, i tuženici dosuditi zatraženi trošak, sukladno navodima žalbe, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

4. Protiv navedene presude i to u dijelu u kojem nije prihvaćen njegov zahtjev za naknadu troškova postupka žali se umješač zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353 st. 1. ZPP. Predlaže presudu u tom dijelu preinačiti i umješaču dosuditi zatraženi trošak, sukladno navodima žalbe, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

5. U odgovoru na žalbu tuženica predlaže žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troška odgovora na žalbu.

6. U odgovoru na žalbu umješač predlaže žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troška odgovora na žalbu.

7. Žalbe tužiteljice, tuženice i umješača su neosnovane.

8. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji joj je prethodio ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 ZPP, na koje povrede ovaj sud temeljem čl. 365. st. 2 ZPP pazi po službenoj dužnosti.

9. Nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi ukazuje tuženica Naime, suprotno tvrdnji tužiteljice, pobijana presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, ti razlozi imaju podlogu u izvedenim dokazima, pa presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Prema odredbi čl. 7. ZPP stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju činjenice, a prema odredbi čl. 220. st. 2. ZPP sud odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Kako je upravo postupajući u smislu citiranih odredbi sudovi prvog stupnja ocijenio nepotrebnim izvođenje određenih dokaza, pri čemu su svoju odluku o činjenicama koje je ocijenio dokazanim temelji na ocjeni izvedenih dokaza, (čl. 8. ZPP), pa postupanjem prema toj ovlasti i time što nije izveo sve predložene dokaze nije ostvarena bitne povreda iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP.

10. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP na koju ukazuje tužiteljica navodeći da je onemogućena u raspravljanju i predlaganju daljnjih dokaza time što nije prihvaćen njezin prijedlog za odgodu ročišta od 8. travnja 2024. na kojem je zaključena glavna rasprava.

11. Pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da u konkretnom slučaju nisu postojali opravdani razlozi da odgodu ročišta održanog dana 8. travnja 2004. jer promjena punomoćnika (neposredno pred održavanje ročišta) ne predstavlja opravdan razlog za odgodu ročišta, pri čemu je tužiteljica imala dovoljno vremena za očitovanje na odgovor na tužbu tuženice, dostavu odgovarajućih dokaza i promjenu osobe punomoćnika, pa tužiteljica nije dovedena u neravnopravan ili nepovoljniji položaj u odnosu na tuženicu i umješača, niti joj je time onemogućeno raspravljanje.

12. Nadalje, pravilno je sud prvog stupnja, unatoč protivljenju tužiteljice (na ročištu održanom dana 8, travnja 2024.), prihvatio miješanje NU na strani tuženice jer isti, kao kupac i sada upisani zemljišnoknjižni vlasnik zasigurno ima pravni interes za uspjehom tuženice u ovom sporu, pa suprotno žalbeni navodima, time nije počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 206. ZPP.

13. Neosnovano tužiteljica tvrdi da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.1. u svezi s čl.305. ZPP niti je činjenično stanje ostalo pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, kada sud prvog stupnja, a nakon što je zaključena glavna rasprave nije uzeo u razmatranje podnesak tužiteljice koji je zaprimljen dana 10.travnja 2024., dakle prije donošenja i objave presude te sukladno odredbi čl. 305. ZPP nije preotvorio glavnu raspravu. Naime, odredbom čl.305. ZPP određeno je da sudac pojedinac, odnosno vijeće tijekom vijećanja i glasanja može odlučiti da se glavna rasprava ponovo otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnih pitanja. U ovom konkretnom sporu iz spisa predmeta ne bi proizlazilo da je bilo potrebno preotvoriti glavnu raspravu radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnih pitanja, dok dokaze dostavljene nakon zaključenja glavne rasprave nije niti mogao uzeti u obzir (čl.299.st.3. ZPP), pa posljedično tome ne bi bila ostvarena ni ova bitna povreda odredaba parničnog postupka.

14. Vezano za žalbene navode da je o predmetnom postupku svakako trebalo obavijestiti Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb valja reći da prema odredbi čl.211. ZPP ako tužitelj ili tuženik trebaju treću osobu obavijestiti o otpočetoj parnici da bi se time zasnovao stanoviti građansko pravni učinak oni to mogu, sve dok se parnica pravomoćno ne dovrši, to učiniti podneskom preko parničnog suda u kojem će navesti razloge obavijesti i u kavom se stanu nalazi parnica. Slijedom citirane odredbe čl.211.st.1. ZPP je tužiteljica trebala treću osobu obavijesti o otpočetoj parnici podneskom preko parničnog suda, pa nije predviđena mogućnost odnosno naložena obveza parničnom sudu obavještavati treću osobu o otpočetoj parnici, o razlogu obavijesti i o kakvu se stanju nalazi parnica. Slijedom navedenog nije ostvaren navedeni žalbeni razlog budući da takav podnesak o obavijesti trećoj osobi tužiteljica nije dostavila.

15. Odbijanjem zahtjeva tužiteljice i materijalno pravo je pravilno primijenjeno.

16. Predmet tužbenog zahtjeva je utvrđenje da je između tužiteljice u svojstvu kupca i tuženice u svojstvu prodavatelja sklopljen Ugovor o kupoprodaji nekretnine, sadržaja pobliže opisanog pod toč. I. izreke presude. Tužiteljica takav zahtjev temelji na navodima da su stranke pregovarale o kupoprodaji te su se 23. srpnja 2023. usuglasile o bitnim sastojcima tog ugovora (predmet-nekretnina i cijena u iznosu od 152.000,00 EUR), čime je Ugovor bio sklopljen.

17. Tijekom postupka nije bilo sporno da je u vrijeme navodnog sklapanja Ugovora o kupoprodaji tuženica bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnica predmetne nekretnine označene k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 3,7 zgrada, dvorište i pašnjak [adresa] površine 1871 m2, i to suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) stan u prizemlju desno koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u površini od 46.74 čm, [adresa], koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi. Isto tako, nije sporno (a što proizlazi i iz dostavljenih isprava) da je u međuvremenu Ugovorom o kupoprodaji od 13. rujna 2023. za cijenu od 151.000,00 EUR tu nekretninu prodala umješaču, koji je od 25. rujna 2023. i uknjižen kao vlasnik iste. Takvom Ugovoru prethodio je i Predugovor o kupoprodaji nekretnine od 4. kolovoza 2023.

18. Sud prvog stupnja, pozivom na odredbe čl. 259., čl.290. st. 1., čl. 292. st. 1., čl. 376. st. 1. i čl. 377. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO), te čl. 115. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14-dalje ZV) zaključuje da tužiteljica ničim ne dokazuje niti uopće tvrdi da bi između stranaka bio sklopljen ugovor o kupoprodaji sporne nekretnine u propisanom pisanom obliku. Okolnost da su između stranaka možebitno prethodno bili vođeni pregovori o kupoprodaji te nekretnine također su neodlučni (prema odredbi čl. 251. ZOO pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuje te pod određenim pretpostavkama savjesnoj strani samo pripada pravo na naknadu štete) i sami za sebe ne ukazuju na postojanje ugovornog odnosa za koji tužiteljica navodi da je nastao. Nadalje, sud prvog stupnja navodi kako tužiteljica ne prilaže niti predlaže odgovarajuće dokaze na okolnost da bi eventualno u odnosu između stranaka postojala propisana pisana ponuda tužiteljice za kupnju predmetne nekretnine, odnosno i propisani pisani prihvat tuženice takve ponude te da bi se stranke tako usuglasile o bitnim sastojcima kupoprodaje (dostavljeni izvod iz SMS komunikacije između tužiteljice i treće osobe PU to zasigurno ne dokazuje, niti se iz toga može zaključiti da je postojalo suglasje o bitnim sastojcima ugovora i eventualni prihvat ponude od tuženice) kada bi ugovor bio sklopljen u smislu odredbe čl. 252. st. 1. ZOO. Eventualno usmeno sklopljeni ugovor o kupoprodaji nekretnine nema pravni učinak, a nesporno je da stranke niti u jednom dijelu nisu ispunile obveze koje bi nastale iz ugovornog odnosa kupoprodaje pa nema mjesta primjene odredbe čl. 294. ZOO o osnaženju ugovora kojem nedostaje potreban oblik.

19. Slijedom navedenog odbija zahtjev tužiteljice i odlučuje kao u izreci presude.

20. Odluka suda prvog stupnja pravilna je i zakonita, te žalbenim navodima tužiteljice, tuženice i umješača nije dovedena u sumnju.

21. Odredbom čl. 115. st. 3. ZV propisano je da pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasništva nekretnine, da bi bio valjan, treba, uz ostale pretpostavke valjanosti, biti u pisanom obliku.

22. U svezi sklapanja ugovora potrebno je i navesti da je odredbom čl. 247. ZOO propisano da je ugovor sklopljen kada su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora, te da je ugovor sklopljen u trenutku kada ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu (čl. 252. st. 1. ZOO). Međutim, ugovor o kupoprodaji nekretnina mora biti sklopljen u pisanom obliku (čl. 377. ZOO) dakle, za sklapanje ugovora potrebno je sačiniti ispravu tako da je mjerodavna odredba čl. 299. st. 1. ZOO koja u st. 1. propisuje da kad je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu, da je ugovor sklopljen kad ispravu potpišu ugovorne strane. Tužiteljica i tuženica nesporno nisu potpisale ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine koji mora imati pisani oblik, tako da je pravilno utvrđenje suda prvog stupnja da kupoprodajni ugovor nije sklopljen.

23. U okolnostima konkretnog slučaja i polazeći od navedenih činjeničnih utvrđenja, pravilno je pravno shvaćanje suda prvog stupnja da se tužiteljica i tuženik nisu suglasili o bitnim sastojcima ugovora, odnosno da se dostavljeni izvod iz SMS komunikacije, koja se vodila između tužiteljice i treće osobe (a koji i ne sadrže niti bitne sastojke ugovora o prodaji-opis nekretnine, podatke o strankama, rok za uplatu kupoprodaje cijene) može tumačiti izrazom volje tuženice, odnosno da je postojalo suglasje o bitnim sastojcima ugovora i eventualni prihvat ponude od strane tuženice, kada bi se ugovor mogao smatrati sklopljenim (čl. 252. st. 1. i 2. ZOO) jer je za pravnu valjanost takvog ugovora potrebna pisana forma te da su ga potpisale obje strane ugovora.

24. U konkretnom slučaju između tužiteljice i tuženice nije realiziran (niti dijelom) kupoprodajni odnos za predmetnu nekretninu (plaćena cijena) jer je nesporno, tuženica predmetnu nekretninu prodala trećoj osobi i istoj nekretninu predala u posjed, a koja je u međuvremenu upisana i kao vlasnik predmetne nekretnine.

25. Pored navedenog, suprotni žalbeni navodi da je između stranaka sklopljen Ugovor o kupoprodaji (pozivajući se na sadržaj SMS poruka) nisu od utjecaja na pravilnost pobijane odluke.

26. U odnosu na žalbene navode kojima tužiteljica ukazuje na pobojnost Ugovora o kupoprodaji sklopljenog između tuženice i umješača dana 13. rujna 2023. bez utjecaja su na pravilnost pobijane odluke. To stoga jer pobojnost ne nastupa po samom zakonu niti na nju sud pazi po službenoj dužnosti, već poništenje ugovora zbog pobojnosti može zahtijevati samo ugovorna strana u čijem je interesu pobojnost ustanovljena (čl.331. ZOO) Naime, pitanje pobojnosti ugovora sud nema ovlast rješavati kao prethodno pitanje u parnici, već o tome može odlučiti samo ako ugovorna strana u interesu koje je pobojnost ustanovljena podnese tužbu ili protutužbu sa zahtjevom za poništaj tog ugovora, a što ovdje nije slučaj.

27. Što se tiče prigovora tuženice i umješača kako je sud prvog stupnja na ročištu od 8. travnja 2024. pogrešno utvrdio vrijednost predmeta spora u iznosu od 2.000,00 Eura, a koju vrijednost spora je tužiteljica naznačila u svojoj tužbi (iako je vrijednost predmeta spora naznačena u iznosu od 2.000,00 kn, očito se radi o pogrešci u pisanju sada važeće valute u Republici Hrvatskoj, što je vidljivo iz sadržaja obrazloženje presude rbr. 13.) treba reći da u smislu čl. 40. st. 3. ZPP sud može (na prigovor tuženika) najkasnije na pripremnom ročištu, brzo i na prikladan način provjeriti točnost naznačene vrijednosti predmeta spora, te rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba odrediti vrijednost predmeta spora, što je u konkretnome i bio slučaj. Neosnovano tuženica i umješač smatraju da je u predmetnoj tužbi radi utvrđenja trebalo vrijednost predmet spora utvrditi sukladno naznačenoj kupoprodajnoj cijeni (152.000,00 Eur), budući da se vrijednost predmeta spora utvrđuje za svaki predmet ponaosob. Osim toga, vrijednost predmeta spora ne mora nužno odgovarati tržišnoj vrijednosti sporne imovine (nekretnine) na što se u bitnom upire u žalbi (tako i odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revt 7/2012). Stoga, suprotni žalbeni navodi tuženika i umješača, glede odluke o troškovima postupka nisu osnovani.

28. Tužiteljica je žalbom pobijala presudu u cijelosti, dakle i u odluci o trošku sadržanu u točki II. izreke presude, a koju je odluku sud prvog stupnja donio primjenom odredbe čl. 154. st.1. ZPP. Tužiteljica nije navela druge određene razloge protiv odluke o trošku, a na pogrešnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima sud ne pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 1. ZPP).

29. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

30. Tužiteljica, tuženik i umješač nisu uspjeli sa žalbama pa im ne pripadaju troškovi žalbenog postupka (čl. 154. st. 1. u svezi čl. 166. st. 1. ZPP).

31. Tuženici i umješaču nisu priznati troškovi odgovora na žalbu jer isti nisu bili potrebni za vođenje ove parnice (čl. 155. st. 1. u svezi čl. 166. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 27. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović