Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž R-903/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Sanje Joka Umićević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća mr.sc. Iris Gović Penić te članice vijeća Ines Kovačević, u pravnoj stvari tužiteljice CO rođ. C iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Splitu, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-62/2022-35 od 16. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 27. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-62/2022-35 od 16. rujna 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II O zahtjevu tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Izreka prvostupanjske presude glasi:
"I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev, a koji glasi:
"I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici s osnova neimovinske štete kao posljedice prometne nezgode, iznos od 1.700,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 10. srpnja 2020.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženiku tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknadi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."
II. Nalaže se tužiteljici, u roku od 15 dana, naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 eura.“
2. Protiv ove presude žalbu je izjavila tužiteljica zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba parničnog postupka te traži naknadu troška sastava žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsku presudu kao i postupak koji joj je u tom dijelu prethodio, utvrđeno je sud je prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo zbog čega je i nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje.
5. Tužiteljica je 1. veljače 2022. podnijela tužbu protiv tužene radi naknade štete. U tužbi se navodi kako je tužiteljica 19. lipnja 2020. za vrijeme rada, stradala u prometnoj nezgodi kao putnik u vozilu MUP-a registarske oznake [registarska oznaka], a koju nezgodu je uzrokovao počinitelj koji je upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] na način da je oduzeo prednost prolaska vozilu oštećene uslijed čega je izazvao prometnu nezgodu u kojoj je tužiteljica zadobila stanovite tjelesne ozljede- istegnuće mišića i ligamenata vratne kralježnice, te trzajna ozljeda kralježnice, a sve što je vidljivo iz priložene dokumentacije. Tužiteljica je 9. srpnja 2020. podnijela odštetni zahtjev tuženici koja nije utvrdila zahtjev osnovanim, dok je u mirnom postupku s osigurateljem Wiener osiguranje d.d. zaključila izvansudsku nagodbu po kojoj joj je isplaćen iznos od 17.000,00 kn na ime naknade štete. Temeljem prednjeg, tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženici isplatiti tužiteljici s osnova neimovinske štete kao posljedice prometne nezgode sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 10. srpnja 2020. do isplate.
6. U odgovoru na tužbu tužena navodi kako se prije podnošenja tužbe tužiteljica dana 9. srpnja 2020. obratila tuženoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora, povodom kojeg zahtjeva je tužena podneskom od 6. listopada 2020. pozvala punomoćnika tužiteljice na dopunu uz upozorenje na posljedice propisane čl.38. st.4. Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine broj 67/18) pa s obzirom da tužiteljica nije udovoljila zahtjevu za dopunu predmeta to se sukladno naprijed navedenoj odredbi Zakona o državnom odvjetništvu smatra da zahtjev za mirno rješenje spora nije niti podnesen slijedom čega ističe prigovor preuranjenosti tužbe i predlaže istu odbaciti. Također, navodi kako je nesporno da je tužiteljica dana 19. lipnja 2020. zadobila lakše tjelesne ozljede u prometnoj nesreći kao suvozač u službenom vozilu registarske oznake [registarska oznaka] kojim upravljao policijski službenik COV, a do predmetnog štetnog događaja došlo je zbog neprilagođene vožnje EO pa u konkretnom slučaju na strani tužene nema odgovornosti za predmetni štetni događaj i nastalu štetu. Tužiteljica je kao policijska službenica obavljala posao koji predstavlja opasnu djelatnost, međutim, u trenutku ozljeđivanja nije vršila nikakvo policijsko postupanje, a šteta je izazvana udarom motornog vozila kojim upravljao vlasnik EO koji je isključivo odgovoran za prometnu nesreću, a time i prouzročenu štetu tužiteljici.
7. Podneskom od 13. lipnja 2024. tužiteljica je, a nakon provedenih vještačenja, precizirala tužbeni zahtjev na način da traži da se obveže tuženicu s osnova neimovinske štete kao posljedice prometne nezgode isplati joj iznos od 1.700,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama od 10. srpnja 2020. do isplate, te troškove postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.
8. Tužena se usprotivila i uređenom tužbenom zahtjevu iz svih razloga istaknutih tijekom postupka.
9. Sud prvog stupnja odbio je tužbeni zahtjev iz razloga što smatra da je štetni događaj, a time i nastalu štetu, tužiteljici u svezi zadobivenih ozljeda prouzrokovala treća osoba (EO) s kojom tužena nije ni u kakvoj pravnoj ili drugoj vezi pa stoga tužena nije odgovorna za nastalu štetu tužiteljici koju je pretrpjela na radu vozeći se kao suvozač u službenom vozilu, već je za istu isključivo odgovorna treća osoba EO.
Kako je, dakle, tužiteljici šteta nastala isključivo radnjom treće osobe koju tužena nije mogla predvidjeti i čije posljedice nije mogla izbjeći ni otkloniti to sud prvog stupnja smatra da su se ispunile pretpostavke iz odredbe čl. 1067. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO) radi čega nema ni odgovornosti tužene za štetu nastalu tužiteljici.
10. Ovo pravno shvaćanje suda prvog stupnja nije osnovano.
11. Naime, šteta koja je tužiteljici nastala jest šteta zbog ozljede na radu sukladno čl. 111. Zakona o radu jer je nastupila tijekom procesa rada u vezi s radom, pa tuženik kao poslodavac tužiteljici odgovara za nastalu štetu.
Izazivanje prometne nesreće od strane vozača drugog vozila tijekom obavljanja poslova radnog mjesta radnika u konkretnim okolnostima ne predstavlja radnju treće osobe zbog koje bi se tužena oslobodila od odgovornosti kako to pogrešno zaključuje sud prvog stupnja.
Naime, ozljeda na radu tužiteljice kao policajke je ona koju pretrpi pri obavljanju svih radnji koje po redovnom tijeku stvari spadaju u djelokrug njenih poslova i predstavljaju cjelovit radni proces. Vožnja u vozilu s kolegom policajcem pri obavljanju poslova radnog mjesta policajca predstavlja radnju redovnih i uobičajenih zadataka tužiteljice pa se šteta koju tom prilikom pretrpi smatra povredom na radu jer je narav posla tužiteljice kao policajke takva da je izložena riziku nastanka prometne nesreće koju uzrokuje druga osoba, što predstavlja poslovni rizik za kojeg odgovara tuženik.
12. Slijedom navedenoga, a kako sud prvog stupnja nije obrazloženje o tome je li tužba dopuštena u smislu čl. 186.a ZPP-a, niti je dao obrazloženje o osnovanosti tužbenog zahtjeva u pogledu povrede prava osobnosti s obzirom na sve kvalifikatorne okolnosti, primjenom odredbe čl. 369. st. 1. Zakona o parničnom postupku - dalje u tekstu ZPP (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, , 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023) prvostupanjska je presuda ukinuta kako bi sud otklonio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP- a.
13. O trošku sastava žalbe odlučeno je primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.
U Zagrebu, 27. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Sanja Joka Umićević
