Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: P-219/2022

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Dubrovniku

    Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23

    U IME REPUBLIKE HRVATSKE

    P R E S U D A

    Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Ines Bračanov Čuljat, kao sucu pojedincu u parničnom postupku tužitelja-protutuženika ZJ sa [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Davor Krtić, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika-protutužitelja 1. TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. FJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koje zastupa punomoćnik Cvjetko Rihter, odvjetnik u [adresa], radi predaje u posjed, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 9. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja-protutuženika te tuženika- protutužitelja osobno i punomoćnika tuženika-protutužitelja, dana 27. svibnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika koji glasi:

    Tuženi ŠJ i TJ iz [adresa] dužni su tužitelju ZJ s [adresa] predati u vlasnički posjed slobodan od svojih osoba i stvari dvosobni stan u objektu tipa 1, zgrade broj 5, sagrađene na čestici zgrade [katastarska čestica] i to stan broj 10, površine 42,80 m2 ,upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška], kao zk. tijelo 11, suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-9), u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. Tuženi su dužni tužitelju nadoknaditi prouzročeni parnični trošak.

    II. Utvrđuje se da je TJ isključiva vlasnica dvosobnog stana u [adresa] u objektu tipa 1 zgl. 2005, stan broj 10 površine 42,80 metara kvadratnih uz odgovarajući suvlasnički udio cijele nekretnine upisan u zk tijelu 11 pod 9. zu 2495 k. o. [katastarska općina], pa je protutuženik ZJ dužan trpiti upis vlasništva tužiteljice vrhu predmetne nekretnine.

    III. Nalaže se tužitelju-protutuženiku u roku od 15 ( petnaest ) dana tuženicima- protutužiteljima naknaditi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 3.156,25 EUR, sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja, pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    Obrazloženje

    1.Tužitelji u tužbi navodi da je zemljišnoknjižni vlasnik dvosobnog stana u objektu tipa 1, u zgradi broj 5, stana broj 10, površine 42,80 m2, upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška], na čestici zgrade [katastarska čestica], kao zemljišnoknjižno tijelo XI-9., suvlasnički dio s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-9) i da predmetni stan bez ikakvog pravnog osnova koriste tuženi koji odbijaju tužitelju mirnim putem predati stan u vlasnički posjed.

    2. U odgovoru na tužbu tuženici su se u cijelosti protivili navodima tužitelja iz tužbe i tužbenom zahtjevu kao neosnovanim navodeći da je tužena TJ sa svojim suprugom tuženikom ŠJ neprekidno živi u predmetnoj nekretnini od 1974. u stanu koji je predmet ovog postupka i isti predstavlja dom tuženika s kojim ostvaruju vremensku i prostornu povezanost, dakle da tuženici u predmetnom stanu žive skoro 50 godina, točnije od sklapanja braka tuženika, i istog su adaptirali da bude prikladan za život, tijekom godina ga održavali, uređivali i dograđivali na način da je povećana korisna površina stana i legalizirana dogradnja po zahtjevu JJ, sina tuženika i podmiren komunalni doprinos za legalizaciju u iznosu od 8.507,80 kuna. Nadalje su naveli da su problemi unutar obitelji počeli 2020. kad je majka 1.tužene ĆJ, upoznala i osobno se povezala s tužiteljem VJ, kojem je Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju poslovni broj OU-108/2020 javnog bilježnika Anđelka Stanića od 29. listopada 2020. prenijela u vlasništvo sve obiteljske nekretnine i svoju imovinu, da je ZJ 2021. protuzakonito pokušao ući u posjed predmetnog stana na način da je iskoristivši odsutnost tuženika, promijenio bravu na ulaznim vratima, zbog čega su tuženi morali ponovno promijeniti bravu što su odmah isti dan i učinili da bi mogli ući u svoj stan. Također su naveli da je majka tužene ĆJ osoba visoke životne dobi, 93 godine i ista je upitnog zdravstvenog stanja zbog čega je potrebno utvrditi je li poslovno sposobna te treba li joj postaviti skrbnika zbog čega se tužena ad. 1 obratila i Centru za socijalnu skrb u Dubrovniku. Naveli su i da se nitko nikad nije protivio navedenim radovima niti posjedu tuženika, pa ni majka tužene ĆJ, iz vrlo jednostavnog razloga što je dogovor između obitelji, odnosno majke tužene, 1.tužene i njene sestre DJ da 1.tužena i njena sestra DJ neće potraživati ništa u ostavinskom postupku iza svog oca, muža tužiteljice, pok. Z (GJ) Dubelja, već će se sva imovina prenijeti na tužiteljicu nakon čije smrti će se ionako ista rasporediti na 1.tuženu i njenu sestru kao jedine zakonske nasljednice, čime bi se izbjegli nepotrebni troškovi prijenosa vlasništva unutar obitelji kao i da je dogovor unutar obitelji bio da će stan koji je predmet ovog tužbenog zahtjeva pripasti isključivo 1. tuženoj u vlasništvo i posjed, što je i stvarno stanje već skoro 50 godina što je sasvim razvidno iz same činjenice da u predmetnoj nekretnini neometano žive tuženici skoro 50 godina, a da se navedenom posjedu nitko nikad nije protivio, pa ni tužiteljica stoga obzirom da su tuženici u mirnom i poštenom posjedu skoro 50 godina da je neuvjerljivo da u tolikom vremenskom razdoblju majka 1. tužene ne bi poduzela niti jednu pravnu ili bilo kakvu radnju sa svrhom izbacivanja tuženika iz stana a što nije učinila jer je znala da su stvarni vlasnici stana tuženici i da ista predstavlja njihov dom.

    3. Podneskom od 17.siječnja 2023. punomoćnik tužitelja je istaknuo da su navodi iz odgovora na tužbu neistiniti i to u cijelosti, da je pravna prednica tužitelja, majka prvotužene ĆJ kupila u stambenom naselju Montovjerna, u istoj stambenoj zgradi, dva stana, od kojih je jedan zaista bio namijenjen prvotuženoj, kojega je prvotužena prenijela u vlasništvo svjedoka JJ, dok je drugi stan, koji je predmet ovoga postupka, pravna prednica tužitelja kupila kako bi isti koristila sa pokojnim suprugom, povremeno, u zimsko doba, ako bi imala potrebu zadržati se u gradu i nakon poremećaja obiteljskih odnosa, do čega je došlo kada je pravna prednica tužitelja ĆJ zasnovala vanbračnu zajednicu sa pokojnim RJ iz [adresa], tuženici su prisvojili posjed predmetnog stana i bez ikakvog valjanog pravnog osnova i suglasnosti pravne prednice tužitelja drže u posjedu predmetnu nekretninu. Nadalje navodi da tužitelju nije poznato, a niti pravnoj prednici tužitelja ĆJ, da je proveden postupak proširenja predmetne nekretnine, no ako jest, to je učinjeno bez suglasnosti vlasnika, a i prema Zakonu o legalizaciji akt legalizacije ne mijenja vlasničkopravne odnose kao i ako su i izvedeni bilo kakvi radovi to je učinjeno bez suglasnosti i volje tadašnjeg vlasnika ĆJ.

    4. Na ročištu 14.rujna 2023. tuženici su istaknuli protutužbeni zahtjev na utvrđenje da je 1.tuženica TJ isključiva vlasnica dvosobnog stana na adresi [adresa] u objektu tipa 1 zgr. 2005 stan broj 10 površine 42,80 m2 uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine dok se punomoćnik tužitelja na ročištu 5.prosinca 2023. protivio navodima protutužbe.

    5. Tijekom postupka pregledane su isprave priložene spisu i to izvadak iz zemljišne knjige za kat. čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 4, 16 spisa), Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 29.listopada 2020. u formi javnobilježničkog akta (list 18-20 spisa), Očitovanje stranke u postupku utvrđivanja obveze komunalnog doprinosa Grada Dubrovnika, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, klasa:UP/I- 363-03/15-20/1090, urbroj:2117/01-03-01-19-2 od 8.studenog 2019. (list 21-23 spisa), rješenje Grada Dubrovnika, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, klasa:UP/I-363-03/20-20/81, urbroj:2117/01-03-01-20-1 od 28.veljače 2020. (list 24-26 spisa), rješenje o izvedenom stanju Grada Dubrovnika, Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, klasa:UP/I-363- 03/13-08/3439, urbroj:2117/01-15-15-16 od 14.kolovoza 2015. (list 27-29 spisa), kupoprodajni ugovor od 24.prosinca 1984. (list 53 spisa), rješenje Grada Dubrovnika, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, klasa:UP/I-363-03/15- 23/573, urbroj:2117/01-03-01-15-2 od 6.srpnja 2015. (list 54-55 spisa), kupoprodajni ugovor 338 od 5.svibnja 1973. (list 56-58 spisa) te saslušanjem tužitelja ZJ (list 62-64 spisa), prvotuženice TJ (list 64-66 spisa) te drugotuženika FJ (list 66-67 spisa) i svjedoka UJ (list 102-103 spisa), IJ (list 103 spisa), CJ (list 103-104 spisa), ŽJ (list 107-108 spisa), ĐJ (list 108 spisa), SJ (list 108-109 spisa), ČJ (list 109 spisa), HJ (list 109-110 spisa), NJ (list 116-117 spisa), MJ (list 117 spisa), KJ (list 117 spisa), BJ (list 118 spisa), PJ (list 118 spisa), EJ (list 118-119 spisa) i DJ (list 129-131 spisa).

    5.1. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za kat. čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je tužitelj upisan kao vlasnik dvosobnog stana u objektu tipa 1, u zgr. broj 5, stan br. 10, površine 42,80 m2 u zgr. 2005 uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, etažno vlasništvo (E-9).

    5.2. Nadalje, uvidom u Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 29.listopada 2020. u formi javnobilježničkog akta utvrđeno je da je isti sklopljen između ĆJ kao primateljice uzdržavanja i ZJ kao davatelja uzdržavanja i da je predmet istoga između ostalog i stan u objektu tipa 1, u zgr. broj 5, stan br. 10, površine 42,80 m2 u zgr. 2005 uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, etažno vlasništvo (E- 9).

    5.3. Pregledom Očitovanja stranke u postupku utvrđivanja obveze komunalnog doprinosa Grada Dubrovnika, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, klasa:UP/I-363-03/15-20/1090, urbroj:2117/01-03-01-19-2 od 8.studenog 2019. utvrđeno je da je isto zatraženo povodom donošenja rješenja o komunalnom doprinosu za ozakonjenu, rekonstruiranu, završenu poluugrađenu, zahtjevnu zgradu stambene namjene katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] podnositelja, između ostalih i HJ za izvedeno stanje stana 4 na prvom katu i stana 8 na drugom katu te za izvedeno stanje garaže u suterenu.

    5.4. Uvidom u rješenje Grada Dubrovnika, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, klasa:UP/I-363-03/20-20/81, urbroj:2117/01-03-01-20-1 od 28.veljače 2020. utvrđeno je da je JJ utvrđena obveza plaćanja komunalnog doprinosa za različite jedinice unutar ozakonjene, rekonstruirane, završene poluugrađenu, zahtjevnu zgradu stambene namjene katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to za rekonstrukciju stana 4 na prvom katu i stana 8 na drugom katu te garaže u suterenu u ukupnom iznosu od 8.507,80 kuna.

    5.5. Uvidom u rješenje o izvedenom stanju Grada Dubrovnika, Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, klasa:UP/I-363- 03/13-08/3439, urbroj:2117/01-15-15-16 od 14.kolovoza 2015. utvrđeno je da je isti izdan povodom zahtjeva između ostalog i HJ utvrđeno je da je ozakonjena nezakonito rekonstruirana, završena poluugrađena, zahtjevna zgrada stambene namjene katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica] k.o. Gruž

    5.6. Uvidom u kupoprodajni ugovor od 24.prosinca 1984. između OJ s jedne strane kao prodavatelja i TJ kao kupca utvrđeno je da je predmet navedenog ugovora dvosobni stan u zgradi tipa 1 broj 5, stan br. 9, a tipa G površine 40,60 m2 koji se nalazi u stambenoj zgradi u [adresa] u stambenom naselju Montovjerna sjever koji stan je prodavatelj kupio kupoprodajnim ugovorom od 14.siječnja 1974. od G.P. Dubac u Dubrovniku a koji se nalazi u čest.zgr.

    2005 z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

    5.7. Pregledom rješenja Grada Dubrovnika, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, klasa:UP/I-363-03/15-23/573, urbroj:2117/01-03-01-15-2 od 6.srpnja 2015. utvrđeno je da je između ostalog utvrđeno da je HJ obveznik plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru za rekonstruirani dio zahtjevne zgrade pomoćne namjene (garažu), katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obujma 30,87m3 u iznosu od 500,00 kuna, rekonstruirani dio zahtjevne zgrade stambene namjene katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obujma 163,91m3 u iznosu od 655,64 kuna i rekonstruirani dio zahtjevne zgrade stambene namjene katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obujma 145,09m3 u iznosu od 580,36 kuna.

    5.8. Uvidom u kupoprodajni ugovor 338 od 5.svibnja 1973. između GP Dubac iz Dubrovnika s jedne strane kao prodavatelja i GJ i ĆJ kao kupaca utvrđeno je da je predmet navedenog ugovora dvosobni stan u stambenom naselju Montovjerna sjever koji će se izvesti prema skici i opisu koji su sastavni dio ugovor, dvosobni stan u objektu tipa 1, zgrada broj 5, stan br. 10, a tipa I površine 42,80 m2 s rokom za predaju stana do 1.ožujka 1974. koji se nalazi u stambenoj zgradi u [adresa] u stambenom naselju Montovjerna sjever koji stan je prodavatelj kupio kupoprodajnim ugovorom od 14.siječnja 1974. od G.P. Dubac u Dubrovniku a koji se nalazi u čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

    5.9. Tužitelj ZJ iskazao je da je 1999. otvorio slastičarnu na [adresa] te je tada upoznao gospođu ĆJ i tuženike, da se gospođa ĆJ bavila turizmom i živjela na [adresa] dok su tuženici živjeli na [adresa], da mu je 2003. gospođa TJ ponudila da kupi kuću na [adresa] ali je tada nije mogao kupiti, tada ju je kupio neki englez, a on je je kasnije, 2007. kupio od tog engleza kao i da je od 2003. gospođa ĆJ živjela sama i kako se bavila turizmom kada bi mu trebao smještaj za radnika ona mu ne bi htjela naplatiti te joj je uvijek pomagao. Također je iskazao da su se 2018. zbližili a 2019. u 9. mjesecu je imala mali moždani udar te ju je doveo u bolnici gdje je bila 9 dana i treći dan njenog boravaka u bolnici je sreo njezinog unuka Z, sina od tuženika te mu je rekao je li zna da mu je baba u bolnici na što mu je rekao da zna a kad sam ga pitao što čekate rekao je da je teško sa njome. Nadalje je iskazao da je nakon što je gospođa ĆJ izašla iz bolnice, nakon tri dana ponovno nazvao unuka Z te mu je savjetovao da dođu do nje da se pokušaju zbližiti, da je sa gospođom ĆJ tri puta razgovarao da razgovara sa njime i ona je tri puta odbila i nakon što je izašla iz bolnice bojala se te ga je zamolila je li se može brinuti za nju i plakala je i nakon što je bila odlučna 2019. su napravili ugovor o doživotnom uzdržavanju i kada je to saznao ŠJ ga je kontaktirao te se sa njime susreo dva puta u robnoj kući [adresa] i rekao mu da dođe da se zbliže sa njome i jedan put je došao i gospođa ĆJ mu je zatvorila vrata a kako nije htio otići otvorila je i očitala mu bukvicu u smislu šta sada hoće nakon 20 godina. Iskazao je i da je 2021. gospođa ĆJ promijenila ključeve na predmetnom stanu, da su tuženici provalili u stan te je došla policija i napravili su zapisnik i da su ga tuženici prijavili policiji da im ne da pristup gospođi ĆJ te su ga zvali na razgovor a također su išli na razgovor u stan gospođe ĆJ. Nadalje je iskazao da gospođa ĆJ preko zime živi u [adresa] na adresi [adresa] do preko ljeta živi na [adresa], da je 2020. kada su počeli problemi sa tuženicima gospođa ĆJ odlučila napraviti ugovor o dosmrtnom uzdržavanju te se on uknjižio kao vlasnik predmetnog stana a njome je pomagao 24 sata dnevno što god da joj treba jer od 2019. žive zajedno, zimi u gradu a ljeti na [adresa] dok su tuženici živjeli te 2021. u [adresa] te mu nije poznato gdje danas žive a također ne zna da li su oni ikad živjeli u predmetnom stanu već mu je samo poznato da je gospođa ĆJ tuženike više puta tražila da joj predaju ključ od predmetnog stana jer je htjela tamo živjeti i čak mu je i jednom prigodom pričala kako je htjela prodati taj stan. Nadalje je iskazao da je bio u stanu samo jedanput i to kad je gospođa ĆJ promijenila bravu i vidio je da kreveti nisu namješteni u stanu a banja je također izgledala kao da se nije dugo koristila i kad su nakon 3 dana išli provjeriti vidjeli su da je brava promijenjena, u stanu su bili tuženici koji kad su vidjeli gospođu ĆJ pustili su je unutra te je i on ušao. Nadalje je iskazao da mu nije poznato kada je gospođa ĆJ zadnji put bila u predmetnom stanu, a prije mijenjanja brave, nije mu poznato da je između gospođe ĆJ i njezine djece postajao ikakav dogovor vezano za korištenje predmetnog stana i jedino mu je poznato po njezinim pričama da je TJ kupila prvi stan kao poklon za svadbu u istoj zgradi dok je predmetni stan kupila za sebe ali mu nije poznato da li je gospođa ĆJ ikad bila u predmetnom stanu. Iskazao je i da osim tuženice gospođa ĆJ ima još jednu kćer koja živi u [adresa] i sa kojom također nije u dobrim odnosima, a koliko mu je poznato sve je počelo od 2001. zbog gospara RJ jer je gospođa ĆJ htjela da on živi s njom na [adresa] te je on i živio sa njom na [adresa] gdje su živjeli zajedno do 2007. kada je on umro dok je kuću koju je kupio 2007. od engleza, englezu prodala druga Anina kćer DJ. Također je iskazao da je gospođa ĆJ zdrava i da je mentalno dobrog zdravlja, da ima 97 godina, da nisu raskinuli ugovor o doživotnom uzdržavanju i da koliko se on razumije u ugovore da je ugovor o doživotnom bolji za gospođu ĆJ, ali da je ona sve radila vlastitom voljom i snagom te je on napravio kako je ona htjela s tim da je rekao da ne želi prihvatiti ono šta je stekla sa suprugom jer je smatrao da to treba ostaviti djeci te je on prihvatio samo ono što je ona sama stekla ili naslijedila. Na pitanje da li mu je poznato kako je gospođa ĆJ stekla predmetnu nekretninu odgovorio je da mu nije poznato, da nije provjeravao nekretnine koje su predmetom ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, da je znao da gospođa ĆJ ima 3 kuće na [adresa] s obzirom da i sam živi i radi na [adresa], da je 2 kuće stekao temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanja dok je jednu kuću ostavila svojoj djeci. Također je iskazao da gospođa ĆJ ima mirovinu koja iznosi 160 EUR, da je stan u kojem zajedno žive u [adresa] u njegovom vlasništvu, da ga je kupio od ĆJ prije 3 godine, a da ga je ĆJ kupila misli 2013. i koliko zna ĆJ nije kupila nikakav drugi stan u zadnjih 10 godina, da je ĆJ imala i stan poviše vodovoda u Dubrovniku koji je sada na njegovo ime, a nije mu poznato kad ga je kupila, a na njegovom je imenu od 2020. Ili 2021. s tim da je na njemu polovice stana dok je druga polovica stana na kćerki pokojnog RJ o čemu se vodi spor kao i da mu je poznato da je ĆJ rodom iz Rame, BIH.

    5.10. Prvotuženica TJ iskazala je da se 1974. udala za svog supruga te je od roditelja kao vjenčani dar dobila predmetni stan u kojem i dan danas žive i gdje je odgojila svoje dvoje djece, da je cijeli svoj život radila na [adresa] za svoju obitelj, ljeti su imali puno turista i do 70 ljudi dnevno a zimi su imali radnike, imali su 3 kuće na [adresa] koje je trebalo održavati u čemu joj je pomagao njezin suprug i njihovo dvoje djece. Nadalje je iskazala da za svoj rad nije nikad dobila plaću niti sada ima pravo na mirovinu iako je radila doslovno po cijele dane, ujutro se dizala u 7 posluživala doručak, ručak i večeru sve do 3,4 sata ujutro, a također je pomagala i u sobama. Nadalje je iskazala da kad joj je otac umro 1990. da je bila ostavinska rasprava te su ona i sestra ustupile majci ono što im je po zakonu pripalo nakon oca jer da nisu majka bi je odmah tada potjerala, da je nakon smrti oca morala polagati za voziti barku jer su imali jednu barku i jednu veću sa kabinom i imali su goste koji su im dolazili iz Trstenoga te je morla ići u Trsteno po njih. Iskazala je da je točno da njezin suprug ima kuću u [adresa] koja je nastradala u ratu i obnovljena je prije 10 godina gdje on u zadnje vrijeme živi jer su se malo udaljili zbog svega ovog što se dogodilo sa njezinom majkom i da je točno da je njezina majka došla jedan dan i promijenila bravu na vratima i da ona taj dan nije bila doma i kad je došla doma vidjela je da ne može otključati te je zvala muža da joj dođe pomoći. Iskazala je da joj je majka ranije tu dolazila kod njih i posjećivala ih ali misli da je zadnji put bila 2004. kada ju je istjerala iz kuće sa [adresa] i od tada su u lošim odnosima, a istjerala ju je nakon što joj je rekla da se uda za RJ, pa da barem može njegovu penziju dobiti. Nadalje, da majka nikad od njih nije tražila da joj predaju ključ od predmetnog stana do 2004. i jedini put kad ju je pitala da joj da ključ od predmetnog stana je bilo 2004. kada ju je istjerala iz kuće sa [adresa], i nije joj tada predala ključ od predmetnog stana, a njezina majka je do 2004. živjela na [adresa] i ljeti i zimi, a 2004. su ona i RJ kupili stan poviše vodovoda nakon što je prodala očevinu sa [adresa] od 100m2 u [adresa]. Iskazala je i da je od 2004. do danas pokušala kontaktirati 2,3 puta sa majkom, jednom i kod odvjetnika ali ona je jako vikala na telefon nije ju htjela ni čuti i zadnji put ju je vidjela nakon šta je na predmetnom stanu promijenila bravu i tada je jako vikala htjela ju je udarati te su morali zvati policiju da je smiri a kojom prigodom je tu bio tužitelj koji je tu samo sjedao. Također je iskazala da je točno da je imala još jedan stan u istoj zgradi kojeg je darovala sinu a koji je stekla radeći sa majkom na [adresa] kao što je rekla bez plaće i bez ičega, zna da je predmetni stan upisan kao vlasništvo njezine majke a nije se usudila iako je to bio vjenčani dar da je pita da to prebaci na nju jer s njome nije bilo moguće razgovarati već bi je bila potjerala. Na poseban upit na punomoćnika tuženika da li majka zna da je predmetni stan bio njezin vjenčani dar odgovara da je tako rekla 1974. kad se udala, da je to vjenčani dar od nje i oca. Nadalje je iskazala da je njezina majka došla na [adresa] iz [adresa] iz [adresa] služiti i da se udala za njezinog oca. Na poseban upit koliko je stanova majka darovala odgovora da je majka darovala predmetni stan kao vjenčani dar dok je drugi stan koji je ona darovala sinu stekla radeći na [adresa], da je prvo kupljen predmetni stan kao vjenčani poklon njoj dok je nakon kupljen drugi stan koji je sada vlasništvo njezinoga sina koji stan je kupila ona osobno temeljem ugovora sa T i da je ona osobno dala novce za isplatiti kupoprodajnu cijenu a zgrada u kojoj se nalazi predmetni stan kao i drugi stan u vlasništvu njezinoga sina je izgrađena 1973. i da je to radio F, da stan koji je kupila i darovala sinu ima površinu od 42m2 te se nalazi na drugom katu dok je predmetni stan površine 40m2 te se nalazi poviše stana njezinoga sina ali sa druge strane, da su ona i suprug piturali stan, zatvorili balkon, strugali, pituravali parket i radili druge potrebne radove, da se brojilo za vodu nalazi u stanu te da ona plaća račune za struju i vodu, da je sat od vode ranije bio jedna na cijelu zgradu dok je od onog dana kad je prednica tužitelja provalila u stan svaki stan dobio svoj sat od vode koji se očitava daljinski. Iskazala je i da je njezina sestra htjela da joj majka da pare za kupnju stana u [adresa] međutim da je majka odlučila kupiti kuću na [adresa] na adresi LJ i darovati je njezinoj sestri kao i da njihova majka nije znala da njezina sestra prodaje predmetnu kuću. Iskazala je da se ne sjeća je li joj je pročitana očeva oporuka u ostavinsko predmetu, da joj je poznato da je otac ostavio sve njezinoj majci i da je tu oporuku morala priznati kao pravoljanu.

    5.11. Drugotuženik ŠJ iskazao je da je sve krenulo naopako 1998. kada je njegov sin poginuo radeći na [adresa] na jednoj od te tri kuće, da je cijeli život zajedno sa svojom suprugom i djecom na [adresa] radio što god da je trebalo kad god da je trebalo i dok je pokojni svekar bio živ živjeli smo u slozi, radu i elanu. Nadalje je iskazao da u predmetnom stanu žive od 1974. i tu su odgojili dvoje djece a zadnji put kad je bio na [adresa] i kad je čuo da je punica rekla sve će ih istjerati otišao je na brod i više se nije vratio a nakon što je punac umro punica se najprije povezala sa Š sa [adresa] te je tjerala njegovu suprugu da mu krpi mreže a kad se kasnije povezala sa RJ pored njega živoga joj je govorila da se razvede od njega i da se uda za RJ da ima od njega mirovinu kad umre. Nadalje je iskazao da je ostao rano bez majke i oca te je roditelje od supruge prigrlio kao svoje roditelje i sa poštovanjem se prema njima odnosio, njegova supruga je kao što je rekla radila sve što je bilo potrebno za svoju obitelj bez da je išta ikad tražila nazad jer su bili obitelj i sve su radili zajednički a kada su njegovi roditelji umrli najprije otac pa onda majka bilo je normalno da ide sve na majku pa nakon njezine smrti na njih djecu i tako su mislili da će biti i u njezinoj familiji te nisu nikad ništa tražili zauzvrat i kada je njegova punica 3 dana nakon provale , a sumnja da je ona provalila jer je ipak u visokoj životnoj dobi misli da je tužitelj to organizirao, kleknu ispred nje te je pitao što joj je napravio, zašto se tako odnosi prema njima međutim nije mu znala ništa odgovoriti već je svašta izgovorila njegovoj supruzi i govorila joj je da će je udariti te je nakon toga pozvao policiju dok je tužitelj samo stajao na balkonu, nije ništa poduzeo samo se smijao. Također je iskazao da je razgovarao sa tužiteljem jednom prigodom ispred robne kuće [adresa] nakon čega je rekao supruzi da nazove majku te je ona nazvala i ona joj je poklopila odmah nakon što ju je izvrijeđala. Iskazao je i da im je jedan dan susjeda koja živi ispod njih na Montovjerni rekla da je srela gospođu ĆJ te da joj se pohvalila da je kupila stan od 100m2 u [adresa]. Iskazao je i su stan u kojem žive njegovoj supruzi darovali njezini roditelji kao vjenčani dar i s obzirom da su se svi dobro slagali nisu nikada razmišljali o tome da razgovaraju s njima da na suprugu prenesu stan a da su cijeli život živjeli u predmetnom stanu, održavali ga, pituravali, čistili, mijenjali namještaj te su nakon provale morali staviti protuprovalna vrata kao i da svi računi glase na njega i njegovu suprugu te nikad niti jedan račun nije glasio na roditelje od supruge i da su sudjelovali i financijski u radovima koji su obuhvaćali krov i fasadu. Nadalje je iskazao da je točno da je njegova supruga sa svojim radom i šparanjem kupila stan u zgradi u kojoj žive te je taj stan darovala sinu koji se oženio i ima svoga sina. Iskazao je da je točno da živi u [adresa], a da supruga živi u predmetnom stanu i da ponekad dođe u grad kao što i ona u [adresa].

    5.12. Svjedok AJ iskazao je da živi u istoj zgradi gdje i tuženici u stanu u prizemlju, da se u navedeni stan doselio 1989. i da su tuženici tu živjeli sa svojom djecom u stanu na drugom katu gdje i dan danas žive, ali ne viđa ih često ali općenito ne viđam ni sve susjede često a vikendom pođem u Dole. Također je iskazao da tuženici imaju stan i na lijevoj strani, mislim na prvom ili drugom katu a u tom stanu živi njihov sin J dok tužitelja ne poznaje a niti majku tuženice a s tuženicima nije nikad pričao o načinu stjecanja vlasništva njihovog stana.

    5.13. Svjedok IJ iskazao je da poznaje i tužitelja i tuženike te mu je poznato da su TJ i ŠJ živjeli u stanu na Montovjerni u kojem više ne žive i trenutno dolaze jer žive u [adresa] s tim da ne zna pouzdano da TJ i ŠJ ne žive u stanu na Montovjerni a nije mu poznato odakle zna da žive u [adresa]. Poznato mu je i da je navedeni stan TJ dobila od majke kao poklon za vjenčanje a što mu je poznato cijeli život kao i da imaju na Montovjerni još jedan stan u kojem živi njihov sin J koji mu je trenutno kolega na poslu i koliko mu je poznato taj stan je njegov. Također je iskazao da poznaje i ĆJ ali mu nije poznato da li je ona ikad živjela u stanu na Montovjerni ali zna da je živjela u njihovoj obiteljskoj kući na [adresa]. Nadalje je iskazao da mu nije poznato tko je kupio navedeni predmetni stan, da li je to kupila majka ili su zajednički kupili jer su cijeli život svi radili na terasi zajedno a niti mu je poznato tko je kupio drugi stan gdje živi njihov sin J. Također je iskazao da su u predmetnom stanu TJ i ŠJ živjeli sigurno 30 godina, da su se u njega doselili prije Domovinskog rata kao i da mu nije poznato da bi tužitelj imao ikakva prava na navedenom stanu, niti je ikada čuo da bi ĆJ raspolagala navedenim stanom za života.

    5.14. Nadalje, svjedok ZČ je iskazao da živi na [adresa] cijeli svoj život na kb. 13 dok je kuća od ĆJ na kb.15., da su1955. Ć otvorili prozor na kući s čim se njegovi roditelji nisu složili i od tada nisu bili u dobrim odnosima iako je pozdravljao TJ i njezin u sestru V kada bi ih vidio. Iskazao je da je 1977. radio sa pok. TČ te je išao s njime na Montovjernu u stan koji se nalazi u zgradi u kojoj je viđao TJ, FJ, pok. SJ i GJ, nije mu poznato do kada su oni živjeli točno na Montovjerni, ali mu je poznato da je ŠJ prije Domovinskog rada počeo graditi kuću u [adresa] i koliko mu je poznato kuća je dovršena i oni su se tamo preselili i oni tamo žive, a što mu je poznato po pričama njegovog sina GJ koji mu je bio kolega na poslu a i viđao ih je ispred kuće jer je često putovao. Iskazao je da mu nije poznato da bi tužitelj imao ikakve veze sa predmetnim stanom, ali mu je poznato da je u zadnje vrijeme "trčao" oko pok. ĆJ. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li je posljednih 10 godina išao u zgradu gdje ŠJ i TJ imaju stan odgovara da nije i da ne može pouzdano reći da ne žive na Montovjerni nego u [adresa].

    5.15. Svjedokinja ŽJ iskazala je da poznaje ŽJ i FČ jer su živjeli u njezinom susjedstvu, u istoj zgradi samo ulaz do i isto imaju stan na drugom katu kao što imam i ona i da je puno puta bila kod ŽJ na kavi i razgovoru još dok je ŠJ navegavao, a također i kasnije a to je bilo negdje uoči Domovinskog rata i iza Domovinskog rata a zadnji put je bila u tom stanu prije nekih 5 do 10 godina, u međuvremenu se razbolila tako da više ne idem kod nikog od susjeda zbog zdravstvenog stanja. Također je iskazala da joj je poznato da je taj stan bio od njezine mame i sestre ali da je to njoj majka darovala kao kćeri, s tim da joj nije poznato je li darovala samo ŽJ ili i njezinoj sestri. Iskazala je i da joj je poznato da oni sada misli povremeno žive u [adresa] jer su tamo nešto radili, ali viđa ih još uvijek i na Montovjerni, da su s njima živjela i njihova dva sina, a JJ i danas živi na Montovjerni, ali u stanu do koji je njegov stan, ali nije joj poznato tko mu je kupio taj stan i da su svi bili i ostali divni i krasni susjedi. Nadalje je iskazala da joj je prije nekih 5 do 8 godina jedna susjeda ispričala da ŽJ majka hoće oduzeti stan, ali kako je i sama bolesna, ima bolesnoga sina o kojem brine tako da općenito slabo izlazi vani, skoro nikako a ta susjeda joj nije znala reći iz kojeg razloga joj majka želi uzeti stan, a ta susjeda je stara isto kao ona i samo je rekla da je čula da se priča u susjedstvu. Nadalje je iskazala da majka od ŽJ nikad nije živjela u tom stanu i niti je ikad itko drugi osim ŽJ i FJ i njihove djece živio u tom stanu.

    5.16. Nadalje, svjedok ŠČ je iskazao da otkad zna za sebe zna da su ŠJ i TJ zajedno sa svojom djecom živjeli u stanu u zgradi koja se nalazi preko puta njegove kuće, da se njihov stan nalazi poviše stana JČ i da se nalazi na drugome katu. Također mu je poznato da u istoj zgradi imaju još jedan stan ali mu nije poznato kako su stekli vlasništvo navedenih stanova jer ne zabada nos u tuđa posla. Misli da sada TJ i ŠJ žive u [adresa] a da su do rata živjeli stalno na Montovjerni kao i iza rata sve dok SJ nije umro, a da su nakon toga počeli graditi nešto u [adresa] ali ne može se izjasniti da li tamo žive stalno i otkada, a mislim da JJ živi na Montvjerni u stanu gdje su oni živjeli, odnosno gdje JJ živi od rođenja dok nikad nije vidio niti upoznao majku od TJ. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li je u predmetnom stanju ŠJ izvodio kakve radove i koje, iskazao je da misli da je kao i svi zatvorio balkon i da je napravio garažu i spremište u prizemlju.

    5.17. Svjedok SJ je iskazao da u predmetnoj zgradi na adresi [adresa] živi od svog rođenja, da se doselio s roditeljima kad je imao 6 mjeseci i zna da su TJ i ŠJ tu živjeli sa svojim sinovima pok. SJ i JJ i to u stanu na trećem katu, a također mu je poznato da su kupili u istoj zgradi naknadno i drugi stan i to od ĆČ. Na pitanje da li je ikada upoznao majku od VČ iskazao je da misli da ju je viđao ponekad ali jako davno s tim da je sam zaključio da bi to mogla biti majka od TJ jer mu je nitko nije predstavio ali od toga ima i preko 30 godina dok u zgradi još uvijek viđa i TJ i FJ i JJ i njegovu suprugu i dijete, s tim da se ne može točno izjasniti gdje tko od njih živi jer cirkuliraju između oba stana iz čega zaključuje da oba stana koriste za stanovanje. Nadalje je iskazao da nije nikada od nikoga čuo da im stan u kojem žive otkad on zna za sebe ne pripada, da iako TJ zna dobro da ju nikad nije pitao na koji je način stekla stan u kojem su živjeli i iako je TJ dolazila kod njegove majke na kavu nikad je nije ispitivao vezano za išta, ali je po pričama skontao da ima nešto u [adresa] ali nije mu poznato točno što i čije je. Na poseban upit punomoćnika tuženika iskazao je da s obzirom da postoje garaže koje su naknadno napravljene i legalizirane, da je teško reći što je na kojem katu, ali stan u kojem su oni živjeli otpočetka je zapravo na 2. katu, a stan koji su kupili naknadno bi bio na 1. i po katu, odnosno drugom katu. Nadalje je iskazao da je ŠJ izvodio radove na predmetnom stanu kao i svi drugi koji stanuju tu 50 godina, a također je i zatvorio balkon, nije mu poznato koji su točno radovi vršeni, ali zna da je bilo radova u stanu.

    5.18. Svjedokinja ČJ iskazala je da je TJ u miraz dobila stan na Montovjerni, kao poklon, na adresi [adresa] na drugome katu i tamo su oni živjeli zajedno sa djecom, a ona bi tamo često dolazila iz škole, na ručkove, tamo bi i prespavala a tamo su im se i rodila djeca dok su naknadno kupili stan koji je Matijin i u kojem JJ danas živi. Nadalje je iskazala da Nadina majka nikad nije živjela u navedenom stanu, ali je dolazila dok su djeca bila mala pa bi djecu povela sa sobom dok nikad nije od nikoga čula da im ne bi pripadalo pravo na navedeni stan. Nadalje je iskazala da ŠJ živi u [adresa], a koji preko ljeta iznajmljuju, pa TJ bude tamo preko ljeta kako bi pomogla oko gostiju dok su predmetni stan renovirali i ulagali u njega i da osim njih u predmetnom stanju nitko drugi nikada nije živio. Također je iskazala da se sa Nadinom majkom nije moglo razgovarati tako da nikad nisu razgovarali ništa vezano za predmetni stan. Iskazala je i da joj nije poznato tko je ZJ ali da joj je poznato da je majka od TJ raspolagala svojom imovinom za života, a koju je naslijedila od pok. muža.

    5.19. Svjedok HJ iskazao je da od rođenja živi u stanu koji je predmet ovoga spora odnosno da bi ljeti bili na [adresa], vikendima također dok bi kad bi išli u školu živjeli u gradu na adresi [adresa]. Koliko je njemu poznato majka je cijeli život radila na [adresa] i temeljem rada na [adresa] su stečena oba stana a drugi stan mu je majka darovala. Nadalje je iskazao da otac živi u [adresa], a majka živi u spornome stanu, i da u spornome stanu nitko drugi nije živio osim njih, a niti je itko drugi ikada pa ni baka za života govorila da im odnosno njegovim roditeljima ne pripada pravo na navedenom stanu i otprilike godinu dana prije nonine smrti tužitelj je pokušao provaliti u stan odnosno promijenio je bravu tek kad je on došao bila je druga brava na vratima te su oni promijenili i stavili njihovu bravu da bi naknadno tužitelj došao sa nonom i htio ući u stan međutim rekao im je da napuste stan, a kojom prigodom nisu htjeli reći zašto žele ući u stan. Poznato mu je da je nona raspolagala imovinom za života i tko je upisan kao vlasnik stana u kojem je živio sa mojim roditeljima i u kojem stanu njegova majka još živi i misli da njegovi roditelji nisu pokretali nikakve postupke vezano za sređivanje zemljišno knjižnog stanja i nije mu poznato tko je sada upisan kao vlasnik predmetnog stana. Iskazao je i da je njegov otac renovirao stan jer su u stanu živjeli, da su zatvorili balkone i sl a da njegova none prije pokušaja provale nije nikad svojatala predmetni stan, da su svi živjeli kao velika složna obitelj i nikad se nije vodilo o tome računa, odnosno nije se smatralo da bi se trebalo i da u predmetnom stanu osim njega i njegove obitelji nikad nitko drugi nije živio, pa ni none ni nono za svoga života.

    5.20. Iz iskaza svjedoka NJ proizlazi da poznaje TJ i FČ i poznato mu je da gospođa TJ živi na Montovjerni dok je ŠJ više u [adresa], odnosno u zadnje vrijeme non stop u [adresa] s tim da TJ preko ljeta obično dođe u [adresa] na ispomoć oko apartmana. Nadalje proizlazi da živi u [adresa] te mu je poznato po pričama njegovoga oca da su ŠJ i TJ negdje oko 73. ili 74. kupili novi stan na Kineskom zidu jer njegov rođak živi u ulici ispod njih, a sjeća se kad je bio manji da je ŠJ vozio bijeloga Pasata te da bi svaki dan s njime dolazio u [adresa] raditi te bi se nakon toga vraćao u grad. Nije mu poznato da li u navedenoj zgradi imaju još koji stan. Poznato mi je da je taj stan u zgradi na Kineskom zidu.

    5.21. Svjedokinja MJ iskazala je da živi u istoj zgradi gdje TJ i ŠJ imaju stan, da je stan kupila 1981. i to na 4. katu zgrade dok su TJ i ŠJ živjeli 2 kata ispod nje, sretala ih je u stubištu a kako je naplaćivala vodu tako je dolazila i u njih naplaćivati vodu i cijelo vrijeme otkad je kupila stan živi u njemu. Nadalje je iskazala da joj je poznato da njihov sin također ima stan u istoj zgradi i to odmah kad se uđe lijevo, odnosno 2 kata ispod njih, da joj nije poznato kad ga je on kupio, a niti joj je poznato tko je tu živio 1981. odnosno ne može se sjetiti kao i da nije nikada sa TJ i FJ pričala o tome na koji način su stekli predmetnu nekretninu. Iskazala je da koliko joj je poznato da sada žive u [adresa] i da povremeno dolaze u stan na Montovjerni i misli da nitko drugi osim njih nije živio u navedenom stanu i da je onkološki bolesnik te se malo slabije prisjeća. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li viđa VČ u stanu na Montovjerni, odgovorila je da nije viđala otkad se vratila iz bolnice u 06. mjesecu, ali da je onda išla na selo, pa nije bila na Montovjerni.

    5.22. Svjedok KJ iskazao je da TJ i ŠJ žive u zgradi iznad njegove kuće na adresi [adresa] na 2. katu i to otkad on zna za sebe, zna tu cijelu zgradu i zna da u prizemlju živi AJ, na 1. katu Zvone, a da su oni na drugom katu gdje su živjeli sa svojom djecom, da je vršnjak sa njihovim pok. sinom SJ, da je išao s njime u osnovnu i srednju školu kao i da mu je poznato da imaju još jedan stan u zgradi koji se nalazi odmah do tog stana, a gdje živi njihov drugi sin sa obitelji i mislim da su taj drugi stan kupili negdje u ratu, a tu je prije stala obitelj OJ. Nadalje je iskazao da ne poznajem tužitelja a niti je poznavao majku od TJ a niti mu je poznato da bi itko drugi živio i koristio stanove u kojima oni žive a niti je ikada čuo za osobu ĆJ i koliko zna TJ i ŠJ i dalje žive gore poviše, ali mu je poznato da imaju kuću u [adresa].

    5.23. Nadalje, svjedok BJ iskazao je da TJ i ŠJ žive u zgradi do njegove i to u stanu na 2. katu otkad i on od neke 74. ili 75. otkad je zgrada napravljena, da su u navedenom stanu živjeli TJ, muž i djeca dakle cijela obitelj, a ne pamti da je itko drugi ikad živio u navedenom stanu dok mu je poznato da je TJ sinu kupila stan do u istoj zgradi, gdje je prije živjela obitelj OJ. Iskazao je i da TJ još uvijek živi u predmetnom stanu i da povremeno pođe u [adresa] gdje ŠJ već dugi niz godina uređuje kuću koja je stradala u ratu pa mu ona tamo pođe pomoć ali da nikad nije s njima razgovarao o načinu na koji su stekli predmetnu nekretninu. Također je iskazao da ne poznaje osobe ZJ i ĆJ.

    5.24. Svjedok PJ iskazao je da mu je poznato da su TJ i ŠJ živjeli na Montovjerni u stanu, da je bio više puta kod njih doma, a koji stan se nalazi na 2. katu i da je kao dijete negdje 75. ili 76. bio na njihovoj svadbi i da su već tada živjeli u tom stanu. Iskazao je nadalje da mu je po pričama poznato da je predmetni stan TJ regalala njezina majka, ali nikad ih nisam pitao vlasnički list da bi znao tko je vlasnik stana. Iskazao je i da zimi momentalno TJ živi u [adresa], dok je često u gradu, da je ŠJ gradio kuću u [adresa] negdje između 70. -ih i 80-ih a koja kuća je u ratu devastirana te ju je nakon rata pomalo počeo obnavljati a da je on tad bio već mladić pa je često čekao FJ da završi radove na kući kako bi s njime pošao u grad jer su živjeli u gradu i nigdje drugdje nisu imali za stati. Nadalje je iskazao da ne zna je li imaju ikakav drugi stan u predmetnoj zgradi, da njihov sin JJ radi na [adresa] te da tamo živi kao podstanar, ali nije mu poznato da li ima negdje stan i da li živi negdje drugdje. Poznavao je ĆJ koja je živjela na [adresa] u kući koja se nalazila poviše hotela i GJ koji je umro dosta prije, dok ne poznaje osobu ZJ a niti mu je išta poznato o odnosu između ĆJ te TJ i FČ.

    5.25. Iz iskaza svjedoka EJ proizlazi da mu je poznato da su TJ i ŠJ živjeli u stanu na Montovjerni, na Kineskom zidu otkad zna za sebe i da se radi o njihovom stanu, a da su također s njima živjela i njihova djeca. Nadalje je iskazao da nikad nije bio kod njih, ali se sjeća da je ŠJ vozio Pasata te je isti bio parkiran negdje kraj Gorenja po sredini Montovjerne i da su prije rata počeli graditi kuću u [adresa] i da je pred rat kuća bila pred završetkom međutim u ratu je sve popljačkano i cijela je bila devastirana te su ponovo krajem 90-ih počeli renovirati kuću, da su živjeli uvijek u gradu u predmetnom stanu te su povremeno dolazili u [adresa], a i danas žive dijelom u [adresa] a dijelom u gradu. Također je iskazao da do prije par minuta nije ni znao da imaju još jedan stan na Montovjerni, a koji stan je od njihovoga sina dok mu je u odnosu na osobu ZJ poznato po pričama već neko duže vrijeme da je on naslijedio imovinu na [adresa] dok mu nije ništa poznato u odnosu između VČ i njezine majke.

    5.26. Svjedokinja DJ je iskazala da je u dogovoru sa cijelom njihovom obitelji kupljen krajem 1974. stan na Montovjerni za TJ da joj bude poklon kad se vjenča i otac je bio izričit u tome da se stan na Montovjerni kupi za TJ jer je TJ radila i sve im pomagala i pomagala da sve stvore i cijeli život je radila, a također i njezin muž i dvoje djece, nisu je školovali, niti su joj uplaćivali radni staž tako da nema niti penziju niti ništa, dakle taj stan je bio poklon izričito za TJ i u kojem stanu su TJ i ŠJ živjeli sa svojom djecom, a u koji stan su se uselili odmah nakon vjenčanja te njihovi roditelji niti itko drugi osim TJ i FJ nisu živjeli u tom stanu, svi bi oni kad bi dolazili u grad svratili kod TJ i FJ, ali nitko od njih nije živio u tom stanu. Nadalje je iskazala da je njezina školska kolegica radila u Dubcu i ona je javila da Dubac prodaje taj stan tako da su na taj način saznali i kupljen je taj stan za TJ. TJ i ŠJ su živjeli u gradu i djeca su im u gradu išla u školu, ŠJ je navegavao i kad su njihovi susjedi, obitelj OJ koji žive na među katu prodavali taj stan da su se oni dogovorili i kupili 1984. stan od porodice OJ a u tom stanu danas živi njihov sin J sa ženom i sinom, TJ i dalje živi na Montovjerni, dok ŠJ povremeno živi na Montovjerni, a povremeno u [adresa] gdje ima obiteljsku kuću. Iskazala je i da je čula za ZJ, da ga ne poznaje, ali da zna da ima slastičarnu na [adresa] i poznato joj je da je njihova majka raspolagala svojom imovinom u njegovu korist dok joj nije poznato da je ZJ za života njihove majke dolazio sa njihovom majkom u stan u kojem živi TJ odnosno u kojem su živjeli oduvijek TJ, ŠJ i njihova djeca. Nadalje je iskazala da su i ona i TJ od rođenja jako puno radili za njihovu obitelj, TJ pogotovo, da su njihovi roditelji imali baštinu, imali su ovce, išli su na ribanje, krpali su mreže i kad je 1960. počeo turizam na [adresa] tada su izdavali dvije sobe gostima i spavali su na hodniku da bi naknadno kad bi skupili malo novaca od tog iznajmljivanja sagradili još dvije sobe koje su također izdavali turistima, i s obzirom da su jedini kuhali za turiste koji su dolazili kod njih jesti imali su jako puno gostiju na večeri, bilo bi po 70 ljudi na večeri, pa ne bi imali dovoljno pjata, pa bi oni čekali u redovima da ovi drugi pojedu da se pjati operu a prali su sve na dvoru jer nisu imali vode, dakle jako su puno radili i jako su lijepo zarađivali, bili su jako lijepo složni i poslušni i sve je išlo naprijed, otac je također imao barku te bi prevozio goste do Trstenog i Brsečina a TJ bi išla s njime i sve bi mu pomagala. Također su svaki vikend TJ i ŠJ dolazili na [adresa] sa djecom, pomagali roditeljima sve što je trebalo, ŠJ je dosta toga znao, oni su vodili brigu o svemu što god je trebalo napraviti i popraviti, ona se udala krajem 1973. i bila je jako sretna što se oni brinu za njihove roditelje jer su bili jako složna obitelj, a ona bi preko ljeta dolazila i pomagala im jer se preko ljeta jako puno radilo, a i zarađivalo od čega je majka i kupila 2 stana u gradu a također su napravili novu kuću na [adresa], i za novu kuću svu pržinu i kamenje su TJ i ŠJ donijeli, a i njihova djeca su im pomagala, a majka je također dobila i kuću od žene koju je pričuvala s tim da je TJ provodila noći s tom ženom da se ne bi nešto dogodilo i donosila joj hranu. Iskazala je i da je bila jako sretna zbog TJ i FJ na način na koji su brinuli o njezinim roditeljima jer su već bili u godinama, a otac je bio stariji od majke 14 godina i jako je puno radio i bio vrijedan, i vozio brod do grada i hotelski brod također i nabavljao hranu za hotel, a tako i nabavljao hranu i za njih. Na poseban upit punomoćnika tuženika sjeća li se kako se zvala žena od koje su dobili kuću, odgovara DČ, da su navedenu kuću renovirali, da je imala 6 soba koje su također iznajmljivali i koji su ljudi također dolazili u nju jesti, a da su također i iznajmljivali i tu novu kuću iz koje su također ljudi dolazili jesti i to smo sve sami radili, nismo imali pomoć, ona, majka i TJ te njihov otac koji je bio stup svega. Na poseban upit punomoćnika tužitelja kad je otac umro, jesu li što naslijedili od njega, odgovorila je da su se svega odrekli u korist majke, što je ovdje običaj da se djeca odreknu u korist svojih roditelja dok su živi, da njihov otac koliko joj je poznato nije ostavio oporuku dok se i njezin sin nakon smrti njezinog supruga također odrekao u njezinu korist. Nadalje je iskazala da joj za života roditelji nisu ostavili nikakvu nekretninu jer su je školovali a ona nije niti tražila već je bila jako zahvalna što su je školovali a i što TJ i ŠJ vode brigu o njima, da joj majka što za života na [adresa] nije ništa darovala a niti da je imala išta darovati jer ona nije niti imala išta, a kad je došla na [adresa] služila je jednu gospođu, dok je kuću na [adresa] na obali ona kupila zajedno sa svojim suprugom od ljudi iz [adresa] u doba Domovinskog rata, da joj je jedna žena javila da ti ljudi iz [adresa] prodavaju kuću, da su im trebali novci, a da nisu više mogli dolaziti pa je ona stupila s njima u kontaktu u [adresa] i na taj način kupila kuću. Na poseban upit punomoćnika tuženika je li njihova majka imala mirovinu, odgovorila je da je majka naslijedila mirovinu od njihovog oca nakon njegove smrti kao i sve novce koje su zaradili tijekom godina a i prodavajući baštinu od njihovoga pok. djeda, oca njihovog oca, također je prodala i barku i žalosno je da su sve to doživjeli od svoje majke i misli da se radi o čistoj prevari i lopovluku. Na daljnje pitanje je li joj poznato koliko je majka imala novca, odgovorila je da je majka htjela biti vlasnik svega da se nije s njome moglo razgovarati kao i sa ocem i da je njezina opsesija bila biti vlasnik svega. Nadodala je i da su TJ i majka bili u odličnim odnosima dok se nisu počeli miješati drugi faktori, odnosno da je njihova majka kasnije upoznala nekog čovjeka sa kojim je počela da živi i da su one u početku bile sa time sretne, da ih je ona hvalila da ima super kćeri da brinu o njoj, međutim on je nju kasnije nagovorio da bira ili da bude sa njime ili sa svojim kćerima i onda ih je njihova majka nakon toga počela izbjegavati te je čak odbila primiti njezinog sina sa svojom ženom i njezinim unucima, odnosno praunucima njezine majke a između ostalog, prije toga su doživjeli veliku nesreću u obitelji, TJ i ŠJ su izgubili sina za vrijeme dok je on boravio na [adresa]. Iskazala je i da je njezina majka bila odličnog zdravlja i vrlo dobrog financijskog stanja te je doživjela velike godine kao i njezina pok. majka.

    6. Sukladno odredbi čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – u daljnjem tekstu ZV) vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

    6.1. Odredbom članka 162. ZV-a propisano je da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu dok je člankom 163.st.1. ZV-a propisano da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

    7. U postupku nije sporno da je tužitelj upisan kao vlasnik predmetne nekretnine temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 29.listopada 2020. sklopljenim u formi javnobilježničkog akta između ĆJ kao primateljice uzdržavanja i ZJ kao davatelja uzdržavanja i da se tuženici nalaze u posjedu iste.

    7.1. U postupku je sporno jesu li tuženici dužni tužitelju predati u posjed predmetnu nekretninu, odnosno jesu li 1.tuženica stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine.

    8. Dakle, u postupku je nesporno utvrđeno da je tužitelj upisan kao vlasnik predmetne nekretnine temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 29.listopada 2020. sklopljenim u formi javnobilježničkog akta između ĆJ kao primateljice uzdržavanja i tužitelja ZJ kao davatelja uzdržavanja, a koja ĆJ je u trenutku sklapanja predmetnog ugovora imala 92 godine kao i da između primateljice uzdržavanja i njezinih kćeri u trenutku sklapanja navedenog ugovora nije bilo toplih obiteljskih odnosa. Također je utvrđeno da su ranije odnosi u obitelji bili skladni i da su svi, kako majka i otac 1.tuženice, tako i 1.tuženica te njezina sestra a kasnije i obitelj 1.tuženice, njezin suprug, sada 2.tuženik i njihova zajednička djeca zajedničkim radom doprinosili stvaranju materijalnih vrijednosti. Nadalje, pregledom kupoprodajnog ugovora od 24.prosinca 1984. utvrđeno je da je isti sklopljen između OJ s jedne strane kao prodavatelja i TJ kao kupca i da je predmet navedenog ugovora dvosobni stan u zgradi tipa 1 broj 5, stan br. 9, a tipa G površine 40,60 m2 koji se nalazi u stambenoj zgradi u [adresa] u stambenom naselju Montovjerna sjever koji stan je prodavatelj kupio kupoprodajnim ugovorom od 14.siječnja 1974. od G.P. Dubac u Dubrovniku a koji se nalazi u čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dok je pregledom kupoprodajnog ugovora 338 od 5.svibnja 1973. utvrđeno da je isti sklopljen između GP Dubac iz Dubrovnika s jedne strane kao prodavatelja i GJ i ĆJ kao kupaca i da je predmet navedenog ugovora bio dvosobni stan u stambenom naselju Montovjerna sjever koji će se izvesti prema skici i opisu koji su sastavni dio ugovor, dvosobni stan u objektu tipa 1, zgrada broj 5, stan br. 10, a tipa I površine 42,80 m2 s rokom za predaju stana do 1.ožujka 1974. koji se nalazi u stambenoj zgradi u [adresa] u stambenom naselju Montovjerna sjever koji stan je prodavatelj kupio kupoprodajnim ugovorom od 14.siječnja 1974. od F u [adresa] a koji se nalazi u čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz iskaza saslušanih tuženika proizlazi da su se vjenčali 1974. i da su kao dar od roditelja 1.tuženice dobili stan koji je predmet ovoga postupka dok iz iskaza saslušanih svjedoka UJ proizlazi da živi u istoj zgradi gdje i tuženici u stanu u prizemlju, da se u navedeni stan doselio 1989. i da su tuženici tu živjeli sa svojom djecom u stanu na drugom katu, svjedoka IJ proizlazi da mu je poznato da je navedeni stan TJ dobila od majke kao poklon za vjenčanje a što mu je poznato cijeli život, CJ proizlazi da je 1977. radio sa pok. TČ te je išao s njime na Montovjernu u stan koji se nalazi u zgradi u kojoj je viđao TJ, FJ, pok. SJ i GJ, svjedokinje ŽJ proizlazi da poznaje ŽJ i FČ jer su živjeli u njezinom susjedstvu, u istoj zgradi samo ulaz do i isto imaju stan na drugom katu, svjedoka ĐJ, rođenog 1975. proizlazi da otkad zna za sebe zna da su ŠJ i TJ zajedno sa svojom djecom živjeli u stanu u zgradi koja se nalazi preko puta njegove kuće, da se njihov stan nalazi poviše stana JČ i da se nalazi na drugome katu, svjedoka SJ proizlazi da u predmetnoj zgradi na adresi [adresa] živi od svog rođenja, a rođen je 1974. da se doselio s roditeljima kad je imao 6 mjeseci i zna da su TJ i ŠJ tu živjeli sa svojim sinovima pok. SJ i JJ i to u stanu na trećem katu, a također mu je poznato da su kupili u istoj zgradi naknadno i drugi stan i to od ĆČ , svjedokinje ČJ proizlazi da je TJ u miraz dobila stan na Montovjerni, kao poklon, na adresi [adresa] na drugome katu i tamo su oni živjeli zajedno sa djecom, a ona bi tamo često dolazila iz škole, na ručkove, tamo bi i prespavala a tamo su im se i rodila djeca dok su naknadno kupili stan koji je Matijin i u kojem JJ danas živi, svjedoka NJ proizlazi da mu je poznato po pričama njegovoga oca da su ŠJ i TJ negdje oko 73. ili 74. kupili novi stan na Kineskom zidu jer njegov rođak živi u ulici ispod njih, svjedokinje MJ proizlazi da živi u istoj zgradi gdje TJ i ŠJ imaju stan, da je stan kupila 1981. i to na 4. katu zgrade dok su TJ i ŠJ živjeli 2 kata ispod nje, svjedoka KJ proizlazi da TJ i ŠJ žive u zgradi iznad njegove kuće na adresi [adresa] na 2. katu i to otkad on zna za sebe, a rođen je1976. zna tu cijelu zgradu i zna da u prizemlju živi UJ, na 1. katu Zvone, a da su oni na drugom katu gdje su živjeli sa svojom djecom, svjedoka BJ proizlazi da TJ i ŠJ žive u zgradi do njegove i to u stanu na 2. katu otkad i on od neke 74. ili 75. otkad je zgrada napravljena, da su u navedenom stanu živjeli TJ, muž i djeca dakle cijela obitelj, svjedoka PJ proizlazi da su TJ i ŠJ živjeli na Montovjerni u stanu, da je bio više puta kod njih doma, a koji stan se nalazi na 2. katu i da je kao dijete negdje 75. ili 76. bio na njihovoj svadbi i da su već tada živjeli u tom stanu, svjedoka EJ proizlazi da mu je poznato da su TJ i ŠJ živjeli u stanu na Montovjerni, na Kineskom zidu otkad zna za sebe i da se radi o njihovom stanu, a da su također s njima živjela i njihova djeca, a rođen je 1974. dok iz iskaza svjedokinje DJ proizlazi da je predmetni stan na Montovjerni u dogovoru sa cijelom njihovom obitelji kupljen krajem 1974. stan za TJ da joj bude poklon, u bitnome jednako proizlazi da su tuženici živjeli sa svojom djecom u predmetnom stanu na Montovjerni zasigurno od najkasnije 1976. obzirom da su se kako to proizlazi iz iskaza svjedoka TJ i ŠJ već tada bili vjenčali a TJ je kupila drugi stan ugovorom iz 1984. od ĆČ, dakle naknadno, nakon što je već godinama živjela sa svojom obitelji u predmetnom stanu na Montovjerni dok iz iskaza svjedoka IJ, ŽJ, ČJ, PJ i DJ proizlazi da je ŽJ stan koji je premet ovog postupka dobila na dar kao vjenčani poklon od svoji roditelja, a koje iskaze svjedoka je sud cijenio istinitim, vjerodostojnim, uvjerljivim i životnim uzimajući u obzir da su u bitnome jednako iskazivali i isti su većinom neposredni susjedi tuženika i imaju neposredna saznanja te im je najbolje poznato tko je i od kada živio u stanu u njihovoj zgradi koji je predmet ovoga postupka dok je tužitelj iskazivao da se doselio 1999. na [adresa] a da se sa majkom tuženice zbližio 2018. te nema neposrednih saznanja o predmetu spora.

    9. Čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 dalje: ZV) propisano je da se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

    9.1. Prema odredbi čl. 28. st. 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list broj 6/80, 36/90, Narodne novine broj 53/91, 92/94, dalje: ZOVO) za stjecanje prava vlasništva dosjelošću poštenom posjedniku potrebno je dvadeset godina, s time da se poštenje pretpostavlja (čl. 72. st. 3. ZOVO-a), a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme koje su prednici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao pošteni posjednici (čl. 30. st. 3. ZOVO-a). Prema načelnom mišljenju XXIII. zajedničke sjednice broj 6/83 ZOVO se primjenjuje na rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegovog stupanja na snagu ako do tog trenutka nisu istekli, s time da, kada ZOVO propisuje kraći rok, a nakon stupanja na snagu ZOVO-a preostalo vrijeme kraće od onog koji propisuje ZOVO, rok istječe nakon proteka vremena određenog ranijim zakonom, a ako je preostalo vrijeme duže, rok istječe protekom vremena koje propisuje ZOVO.

    10. Slijedom svega gore navedenog proizlazi da je 1.tuženica-1.protutužiteljica neprekidno uživala predmetnu nekretninu kao samostalna poštena posjednica više od dvadeset godina, najkasnije od 1976., zajedno sa svojom obitelji a što proizlazi i iz iskaza svjedokinje ŽJ iz kojeg proizlazi da majka od ŽJ nikad nije živjela u tom stanu i niti je ikad itko drugi osim ŽJ i FJ i njihove djece živio u tom stanu, svjedoka GČ iz kojeg proizlazi da nije nikada od nikoga čuo da stan u kojem žive ŽJ i ŠJ otkad on zna za sebe da im ne pripada, svjedokinje ČJ iz kojeg proizlazi da Nadina majka nikad nije živjela u navedenom stanu, ali je dolazila dok su djeca bila mala pa bi djecu povela sa sobom dok nikad nije od nikoga čula da im ne bi pripadalo pravo na navedeni stan i da osim njih u predmetnom stanju nitko drugi nikada nije živio, svjedoka KJ iz kojeg proizlazi da mu nije poznato da bi itko drugi živio i koristio stanove u kojima oni žive i iskaza svjedokinje DJ iz kojeg proizlazi da su se u stan uselili odmah nakon vjenčanja te njihovi roditelji niti itko drugi osim ŽJ i FJ nisu živjeli u tom stanu, i da tužiteljici nitko nikada nije osporavao pravo na posjed i vlasništvo tih nekretnina, do 2021. što je prethodilo pokretanju ovoga postupka, koje iskaze je sud cijenio životnim, istinitim i uvjerljivim, što tijekom postupka nije osporavano niti drugim dokazima dovedeno u sumnju, a uzimajući u obzir i da je na ime sina tuženika HJ doneseno rješenje o komunalnom doprinosu od 28.veljače 2020. i to za rekonstrukciju stanova broj 4 na prvom katu i broj osam na drugom katu te garažu u suterenu a sve temeljem rješenja o izvedenom stanju klasa UP/I-361-03/13-08/3439, urbroj:2117/01-15-15-16 od 14.kolovoza 2015. koje je postalo pravomoćno 15.rujna 2015. iz čega proizlazi da su tuženici vršili ulaganja u predmetnu nekretninu smatrajući istu svojim vlasništvo, te slijedom svega navedenoga sud smatra da je 1.tuženica-1.protutužiteljica, na temelju odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO-a u vezi s čl. 388. st. 2. ZV-a, dosjelošću stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini najkasnije 1996. prije nego što je majka 1.tuženice-1.protutužiteljice ugovorom o dosmrtnom raspolaganju od 29.listopada 2020. raspolagala predmetnim stanom u korist ovdje tužitelja-protutuženika, stoga uzimajući u obzir da nitko ne može na drugoga prenijeti više nego što mu pripada valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika na predaju u posjed predmetne nekretnine i prihvatiti protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja te je riješeno kao u točkama I. i II. izreke.

    11. U odnosu na troškove parničnog postupka odlučeno je na temelju odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a. Na ročištu od 9. travnja 2025. punomoćnik tuženika- protutužitelja zatražio je nadoknadu parničnih troškova i to trošak sastava odgovora na tužbu (tbr. 7. t. 1. u vezi s tbr. 42. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj 142/12, dalje: OT), te zastupanja na ročištima održanim 25.siječnja 2023., 19.travnja 2023., 14.rujna 2023., 5.prosinca 2023., 13.veljače 2024., 29.kolovoza 2024., 30.listopada 2024., 6.veljače 2025. i 9. travnja 2025. (tbr. 9. t. 5), te za sastav podnesaka od 5.prosinca 2023. i 3.srpnja 2024. i 13.veljače 2025. sve uvećano za PDV 25% koje je sud našao osnovanim u iznosu od 2.525,00 EUR uvećano za 25% PDV u ukupnom iznosu od 3.156,25 EUR, a sukladno vrijednosti predmeta spora označenih u tužbi i podnesku od 13.veljače 2025. za protutužbu te tbr. 40. Tarife. (točka III. izreke presude).

    Dubrovnik, 27. svibnja 2025.

    Sutkinja

    Ines Bračanov Čuljat

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    DN-a:

    - punomoćniku tužitelja-protutuženika

    - punomoćniku tuženika-protutužitelja

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.