Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-1997/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, uz sudjelovanje zapisničarke Jane Puškarić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene odgovorne osobe ZŽ, zbog prekršaja iz članka 149. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 21. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 19/22., dalje: Zakon o zaštiti potrošača), pokrenutom optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, KLASA: UP/I-336-02/22-01/253, URBROJ: 443-02-02-01-25-9 od 14. svibnja 2025., na temelju članka 161. stavka 5. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22. dalje: Prekršajni zakon), 27. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Protiv okrivljenika ZŽ, rođenog **.**.1978. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], kao odgovorne osobe u (sada brisanoj) pravnoj osobi Završni unutarnji radovi Bruno j.d.o.o.,

o p t u ž b a s e o d b i j a

da je

inspekcijskim nadzorom izvršenim 2. studenoga 2022. nad poslovanjem trgovačkog društva Završni unutarnji radovi Bruno j.d.o.o. sa sjedištem u [adresa], u službenim prostorijama Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, u Rijeci, Osječka 50, utvrđeno da kao odgovorna osoba trgovačkog društva nije vratio potrošaču ČŽ uplaćeni predujam uvećan za zakonske zatezne kamate, što je moguće prije, a najkasnije u roku od sedam dana od dana raskida ugovora, unatoč tome što je postupio protivno članku 47. stavku 1. i članku 48. stavku 1. Zakona o zaštiti potrošača i nije ispunio ugovor sklopljen usmenim putem 25. lipnja 2022. u ugovorenom roku od 10 dana, odnosno nije izvršio keramičarske i zidarske radove, a za koje radove i potrebe materijala mu je potrošač uplatio predujam u iznosu od 530,89 eura (4.000,00 kuna), da trgovac nije ispunio ugovor niti nakon što mu je potrošač dao naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora po pisanom prigovoru upućenom 21. srpnja 2022. na adresu elektroničke pošte [adresa elektroničke pošte], a niti nakon inspekcijskog nadzora,

dakle, nije potrošaču vratio iznos uplaćenog predujma uvećanog za zakonske zatezne kamate, računajući od dana primitka predujma do dana isplate, što je moguće prije, a najkasnije u roku od sedam dana od dana raskida ugovora (članak 14. stavak 2.),

pa da je time okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi počinio prekršaj iz članka 149. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 21. Zakona o zaštiti potrošača.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, podnijela je ovome sudu optužni prijedlog KLASA: UP/I-336-02/22-01/253, URBROJ: 443-02-02-01-25-9 od 14. svibnja 2025., protiv okrivljenika ZŽ, kao odgovorne osobe u (sada brisanoj) pravnoj osobi Završni unutarnji radovi Bruno j.d.o.o., zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci.

2. Odredbom članka 161. stavka 5. točke 2. Prekršajnog zakona određeno je da će sud ispitujući optužni prijedlog donijeti presudu kojom se optužba odbija ako postoje okolnosti koje isključuju prekršajni progon.

1. Prema članku 10. Prekršajnog zakona, ako je protiv počinitelja prekršaja započeo kazneni postupak zbog kaznenog djela kojim je obuhvaćen i prekršaj, ne može se za taj prekršaj pokrenuti prekršajni postupak, a ako je postupak pokrenut ne može se dalje voditi.

2. Nadalje, Ustav Republike Hrvatske u odredbi iz članka 31. stavak 2. propisuje da se nikome ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti za djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom.

3. Osim toga, prema članku 4. stavku 1. Protokola broj 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, broj 18/97., 6/99. i 8/99.), nikome se ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku iste države za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom i kaznenim postupkom te države.

3. Ispitujući optužni akt u ovom predmetu, utvrđeno je da je okrivljenik ZŽ pravomoćno osuđen za djelo koje mu se stavlja na teret predmetnim optužnim prijedlogom.

4. Naime, kaznenim nalogom Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj K-1168/2022-2 od 18. siječnja 2023., koji je 22. veljače 2023. postao pravomoćan, okrivljenik ZŽ je proglašen krivim „što je u vremenu od 25. lipnja 2022. do 5. srpnja 2022. u Vrbovskom, u nakani da se nepripadno materijalno okoristi sa SŽ usmeno ugovorio da će joj izvršiti keramičarske i zidarske radove u njenoj vikendici na adresi [adresa], bez stvarne nakane da isto učini, pa je tako dana 29. lipnja 2022. došao u vikendicu kako bi tobože započeo radove gdje se kratko zadržao, te pod izlikom nabavke materijala od SŽ zatražio novčani iznos od 4.000,00 kuna, koje novce mu je ona i dala, međutim u nastavnom vremenu radove nije izvršio navodeći razne izgovore za isto, da bi naposljetku 5. srpnja 2022. ponudio SŽ da odustane od posla i da joj vrati predujam, na što je ona pristala, međutim on novce nije vratio, okoristivši se na opisani način na štetu SŽ za novčani iznos od 4.000,00 kn“, dakle, s ciljem da sebi pribavi protupravno imovinsku korist doveo nekog lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini, čime je počinio kazneno djelo protiv imovine - prijevarom, opisano i kažnjivo po članku 236. stavku 1. Kaznenog zakona. Okrivljenik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, uz izricanje uvjetne osude kojom je određeno da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

5. Istom je odlukom, u točki II. izreke, oštećenici ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dosuđen imovinskopravni zahtjev u iznosu od 530,90 (petsto trideset eura i devedeset centi) eura / 4.000,00 (četiri tisuće) kuna, i naloženo je okrivljeniku da naknadi oštećenici izrečeni iznos u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

4. Iz citiranog pravomoćnog kaznenog naloga nedvojbeno proizlazi da je njime okrivljenik ZŽ pravomoćno osuđen za kazneno djelo kojim je obuhvaćen i prekršaj koji mu se stavlja na teret predmetnim optužnim prijedlogom. Radi se, naime, o djelu koje proizlazi iz istih činjenica, budući da je riječ o činjenično istim događajima, istom razdoblju, istom mjestu počinjenja prekršaja, istom oštećeniku te istim radnjama okrivljenika za koje je osuđen pravomoćnim kaznenim nalogom od 18. siječnja 2023.

6. Analizom parametara ustanovljenih praksom Europskog suda za ljudska prava u primjeni načela ne bis in idem (Sergey Zolotukhin protiv Rusije, zahtjev br. 14939/03, presuda od 10. veljače 2009.; Maresti protiv Hrvatske, zahtjev br. 55759/07, presuda od 25. lipnja 2009.; A i B protiv Norveške, zahtjev br. 24130/11 i 29758/11, presuda od 15. studenoga 2016., i dr.), koju praksu prihvaća i Ustavni sud Republike Hrvatske, utvrđeno je da bi vođenjem predmetnog prekršajnog postupka protiv okrivljenika nedvojbeno došlo do povrede načela ne bis in idem i ranije citiranih zakonskih, ustavnih i konvencijskih odredbi na štetu okrivljenika.

7. Kao prvo, predmetni prekršajni postupak je nedvojbeno kaznene naravi, što proizlazi iz tzv. Engelovih mjerila, i to kako po naravi djela, tako i težine kazne kojoj je okrivljenik moguće izložen (novčana kazna od 10.000 do 15.000 kuna), a koja je propisana kao sredstvo kažnjavanja, a ne samo odvraćanja.

8. Kao drugo, usporedbom činjeničnog opisa djela za koje je okrivljenik osuđen i opisa djela koje mu se stavlja na teret u ovom postupku, utvrđeno je da se doista radi o istim djelima (idem) jer su konkretne činjenične okolnosti neraskidivo povezane u vremenu i prostoru, uključuju istog okrivljenika i istu oštećenicu, a i zaštićeno dobro kod kaznenog djela prijevare je imovina, a kod predmetnog prekršaja iz Zakona o zaštiti potrošača, štite se ekonomski interesi potrošača.

9. Kao treće, prekršajni postupak je pokrenut više od dvije godine nakon što je kazneni postupak već pravomoćno okončan. Dakle, u vrijeme podnošenja predmetnog optužnog prijedloga, kazneni nalog kojim je okrivljenik osuđen za kazneno djelo prijevare već je bio pravomoćan, a osim toga, po ocjeni suda, u kaznenom je postupku u potpunosti ostvarena svrha kažnjavanja i u retributivnom i u preventivnom, pa i u restitutivnom smislu (imovinskopravni zahtjev) pa između već provedenog kaznenog i ovog prekršajnog postupka nema uske povezanosti u naravi i vremenu na način da bi se u ovom postupku ostvarivala svrha koja se nije mogla ostvariti kaznenim postupkom, dakle postupci nisu komplementarni u smislu uvjeta utvrđenih u presudi A. i B. protiv Norveške.

5. Uzgred se napominje da bi, u slučaju da u konkretnom slučaju nije utvrđena predmetna procesna zapreka za vođenje ovog postupka, sud na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona donio oslobađajuću presudu jer djelo, kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, nije prekršaj, budući da ne sadrži vrijeme počinjenja kao bitno obilježje terećenog prekršaja.

10. Naime, prema članku 149. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 21. Zakona o zaštiti potrošača, kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi – trgovcu ako nije potrošaču vratio iznos uplaćenog predujma uvećanog za zakonske zatezne kamate, računajući od dana primitka predujma do dana isplate, što je moguće prije, a najkasnije u roku od sedam dana od dana raskida ugovora (članak 14. stavak 2.). Dakle, jedno od bitnih obilježja toga djela je i rok u kojem je trgovac dužan potrošaču vratiti iznos uplaćenog predujma, a koji rok teče od dana raskida ugovora. Međutim, u opisu djela iz predmetnog optužnog prijedloga, nije navedeno kada je konkretan ugovor raskinut, a time niti kada je istekao rok u kojem je okrivljenik bio dužan oštećenici vratiti iznos predujma.

11. S obzirom da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice, uključujući konkretiziranu radnju počinjenja, nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

6. Slijedom ranije navedenog, budući da je sud ispitujući optužni prijedlog utvrdio da je okrivljenik već pravomoćno osuđen za djelo koje obuhvaća prekršaj koji mu se ovdje stavlja na teret, te se radi o presuđenoj stvari, odnosno o okolnosti koja, sukladno načelu ne bis in idem, isključuje prekršajni progon, to je, na temelju odredbe članka 161. stavka 5. točke 2. Prekršajnog zakona valjalo izreći presudu kojom se odbija optužba protiv okrivljenika za djelo opisano u izreci presude.

7. Budući da je odbijena optužbe protiv okrivljenika, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Rijeci 27. svibnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Jana Puškarić, v. r.

Josipa Jambrešić-Mattel, v. r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. U spis