Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-190/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gordani Držaić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Zvjezdani Drašner, odvjetnici u Daruvaru, Stjepana Radića 24, protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, Područni ured Virovitica, OIB: 84397956623, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-550/2024-7 od 28. ožujka 2025., 27. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-550/2024-7 od 28. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda utvrđeno je postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i pok. HZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koja izvanbračna zajednica je trajala neprekidno od 2000. godine do dana smrti HZ **.**.2024.

2. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu je podnijela protustranka zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. u vezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", broj 59/23 – dalje: ZIP) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. U predmetnom postupku predlagateljica traži, radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu, da sud utvrdi da je bila u izvanbračnoj zajednici s pokojnim UZ, na temelju čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZMO) prema kojem se članom obitelji osiguranika smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.

6. Protustranka, iako u žalbi navodi da istu podnosi zbog svih žalbenih razloga, dakle i zbog bitne povrede odredaba postupka ovaj žalbeni navod ne obrazlaže, a ispitujući prvostupanjsko rješenje po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud u provedenom postupku na osnovi izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno čl. 8. ZPP utvrdio sve odlučne činjenice od kojih zavisi zakonitost odlučivanja u ovoj pravnoj stvari.

8. Prvostupanjski je sud utvrdio, da je prijedlog osnovan, te je svoju odluku utemeljio na iskazima predlagateljice te svjedokinja ĐZ i ŽZ, kao i materijalne dokumentacije priležeće spisu, odnosno uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i pokojnog HZ te rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Mladena Čopa sa sjedištem u [adresa] poslovni broj O-1600/2024, UPP-OS-O- 30/2024-2 od 2. listopada 2024.

9. Iz iskaza predlagateljice i svjedokinja sud je utvrdio da su se predlagateljica i pokojni HZ razveli 1998., da su nakon razvoda braka nastavili zajedno živjeti, da su 2000. obnovili emocionalnu vezu i zajednicu, odnosno da su živjeli kao partneri, da su radili zajedno, da su predlagateljicu i pokojnog HZ svjedoci doživljavali kao supružnike te da je predlagateljica zajedno sa zajedničkom djecom organizirala posljednji ispraćaj pokojnika.

10. S obzirom na takve iskaze predlagateljice i svjedokinja osnovan je zaključak prvostupanjskog suda da su predlagateljica i pokojni HZ živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2000. do njegove smrti 16. srpnja 2024.

11. Protustranka navedeni zaključak osporava na način da osporava vjerodostojnost iskaza svjedokinja uz obrazloženje da su sve rodbinski i kumstvom povezane, odnosno susjede te svaka ima svoje viđenje odnosno određeni interes, a i da nije odlučna činjenica da je predlagateljica navedena u rješenju o nasljeđivanju kao izvanbračna supruga i nasljednica, jer se u ostavinskom postupku ne utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice, već ostavinska imovina i rodoslovlje, pa se isto ne može uzeti kao dokaz.

12. Za svoj zaključak da je između predlagateljice i pokojnog HZ dugi niz godina postojala zajednica života (ekonomska i emotivna), da je predlagateljica brinula o pokojnom HZ kada je obolio i da su stranke bile sposobne za izvanbračnu zajednicu, prvostupanjski sud je dao jasne i logične razloge, a tako obrazloženi zaključak suda ne može se s uspjehom pobijati preocjenom dokaza od strane protustranke na način koji to njoj odgovara i koji nema podlogu u provedenim dokazima.

13. Za napomenuti je da je točno da se za potrebe ostvarivanja prava na mirovinu umrlog izvanbračnog druga status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku u kojem je na strani protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a ne u ostavinskom postupku, no prvostupanjski sud svoju odluku ne temelji isključivo na rješenju o nasljeđivanju iza umrlog HZ, već je isto pravilno ocijenio u sklopu ostalih provedenih dokaza te na nedvojben način utvrdio postojanje izvanbračne zajednice predlagateljice i pokojnog HZ u trajanju duljem od tri godine.

14. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenjeno materijalno pravo iz čl. 22. st. 1. toč. 1. ZMO kojim je propisano da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac te st. 3. istog članka kojim je određeno da se pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.

15. Obzirom na izloženo valjalo je žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsko rješenje potvrditi na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP i riješiti kao u izreci.

U Zagrebu 27. svibnja 2025.

Sutkinja

Gordana Držaić