Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-1823/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Jadranki Matić, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja HĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tomislav Bulić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Stefanović, Krvavica, Bulić i Pletikosa d.o.o. u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja Naša težnja d.o.o., Zagreb, Planinska ulica 13, OIB: 56786516468, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Orehovec, odvjetnik u Zagrebu, radi osiguranja, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr- 2357/2023-52 od 5. prosinca 2024., dana 27. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice osiguranja HĆ iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2357/2023-52 od 5. prosinca 2024. te se odbija zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troška žalbe kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za osiguranje podnesen prvostupanjskom sudu 21. lipnja 2022., uređen podneskom od 18. listopada 2023. kao neosnovan (točka II. izreke) i naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskoga suda brisanje založnog prava i brisanje zabilježbe ovršivosti tražbine broj Z-36723/22=Ovr-1888/22 na nekretnini protivnika osiguranja upisanoj u zemljišnoj knjizi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjela Zagreb, k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], po pravomoćnosti tog rješenja (točka II. izreke).

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnijela predlagateljica osiguranja pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu i preinači prvostupanjsko rješenje na način da odredi zatraženu mjeru osiguranja i zahtjeva naknadu troška nastalog podnošenjem žalbe.

3. Odgovorom na žalbu protivnik osiguranja osporava osnovanost žalbe i predlaže da žalbeni sud potvrdi pobijano rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Sud prvoga stupnja odlučio je kao u izreci prvostupanjskog rješenje pozivom na čl. čl. 54. st. 1. Zakona o javno bilježništvu (78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16., 57/22., dalje: ZJB), čl. 12. st. 3. Javnobilježničkog poslovnika (Nar. nov. broj 38/94., 82/194., 37/96., 151/05., 115/12., 120/14., 99/21., ) i čl. 426. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov. broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 18/23, 130/23). U bitnom obrazlaže:

- da TĆ nije bio ovlaštena osoba za sklapanje Ugovora o međusobnim pravima i obvezama Osnivača i direktora tvrtke Moja Težnja d.o.o. (mendažerski ugovor) od 17. rujna 2021., a time niti za davanje izjave obveznika koju taj Ugovor sadrži u čl. 10. točka 8., a u smislu čl. 54. ZJB-a,

- da isti nije bio ovlaštena osoba za zastupanje tuženika niti prilikom solemnizacije tog Ugovora,

- uz što da štambilj solemnizacije nije sačinjen u skladu s čl. 12. st. 3. JbP-a, jer ne sadrži naziv/ tvrtku protivnika osiguranja, s adresom sjedišta, a niti svojstvo osobe koja je ispravu potpisala u korist protivnika osiguranja,

- iz čega da proizlazi da je ispravu TĆ potpisao u osobno ime,

- zbog čega da u odnosu na protivnika osiguranja predmetna ovršna isprava ne sadrži ni obvezu na činidbu, niti njegovu izjavu da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze neposredno provesti prisilna ovrha,

- odnosno da se ne radi o ovršnoj ispravi u odnosu na protivnika osiguranja.

6. Ispitujući tu odluku ovaj je sud ocijeni da ista nema nedostataka zbog kojih ju se ne bi moglo ispitati u skladu s čl. 354. st. 2. točka 11 ZPP-a, a u postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene ni ostale povrede iz te odredbe na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti u skladu s čl. 365. st. 2. tog Zakona.

7. Neosnovano se navodima žalbe ukazuje i na ostale žalbene razloge.

8. Naime, nije sporno:

- da je Ugovor o međusobnim pravima i obvezama Osnivača i direktora tvrtke Moja Težnja d.o.o. (mendažerski ugovor) potpisan od strane TĆ u svojstvu osnivača protivnika osiguranja i ovdje tužiteljice 17. rujna 2021. (Moja Težnja d.o.o. prednik je protivnika osiguranja),

- da potvrda (solemnizacija) te privatne isprave nosi datum 15. prosinca 2021.,

- da je upis prednika protivnika osiguranja, Moja Težnja d.o.o., izvršen na temelju rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj Tt-18/39764-2 od 7. studenog 2018. i da je u tom trenutku kao jedini osnivač i ovlaštena osoba za zastupanje bio upisan TĆ,

- da je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj Tt-21/35399-2 od 4. kolovoza 2021. u registar upisana promjena članova uprave na način da je umjesto TĆ, kao direktor i osoba ovlaštena za zastupanje upisana ovdje predlagateljica osiguranja, HĆ.

- da je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj Tt-21/42289-2 od 27. rujna 2021. izvršen upis promjene tvrtke, promjene jedinog člana društva s ograničenom odgovornošću i promjene odredbi izjave o osnivanju, na način da naziv tvrtke glasi Naša Težnja d.o.o. i da je kao jedini osnivač/ član tog društva upisan AĆ,

- da iz očitovanja javne bilježnice Zorke Čavjada od 9. ožujka 2023. (list 85 spisa) proizlazi da je ona, na zahtjev predlagateljice osiguranja, 20. rujna 2021. podnijela Ugovor o međusobnim pravima i obvezama Osnivača i direktora tvrtke Moja Težnja d.o.o. (mendažerski ugovor) od 17. rujna 2021., na vanjskom uredovanju, EĆ na potpis i solemnizaciju te da su tom prilikom EĆ pojašnjene sve pravne posljedice potpisa predmetnog ugovora, nakon čega da je ugovor potpisan i potpisan je zapisnik o vanjskom uredovanju i da je u trenutku potpisa ugovora TĆ bio osoba ovlaštena za zastupanje protivnika osiguranja, ali da je formalna potvrda (solemnizacija) tog pravnog posla odgođena na traženje predlagateljice osiguranja i da je napravljena tek 15. prosinca 2021. kada su to od nje zatražili predlagateljica osiguranja i TĆ, u kojem trenu TĆ, nesporno, nije imao nikakvih prava u odnosu na protivnika osiguranja.

9. Iz navedenog time proizlazi da je TĆ u trenutku sklapanja predmetnog Ugovora s predlagateljicom osiguranja (17. rujna 2021. kao datum naveden na Ugovoru) bio upisan kao osnivač društva (član društva), a tužiteljica je u tom trenutku bila upisana kao jedina osoba ovlaštena za zastupanje tuženika (točka 8. ovog obrazloženja).

9.1. U takvoj situaciji, s obzirom da predlagateljica osiguranja kao jedini član uprave i time zastupnica tuženika po zakonu nije imala pravo sklopiti predmetni Ugovor sama sa sobom (čl. 41. st. 1. i 3. u vezi s čl. 49. ZTD-a), to je takav Ugovor pravilno, na strani protivnika osiguranja, potpisan od strane TĆ, kao jedinog člana društva i to jer je upravo on imao ovlaštenje imenovati upravu (čl. 423. ZTD-a). Taj je pravni posao kao privatna isprava stoga valjan i proizvodi pravne učinke u odnosu na protivnika osiguranja.

10. Međutim, da bi ta privatna isprava, kao javnobilježnički akt – ovršna isprava, proizvodila pravne učinke prema protivniku osiguranja, javnobilježničku potvrdu trebali su zatražiti svi ili neki od sudionika pravnog posla (čl. 59. st. 1. ZJB-a). Navedeno znači, da javnobilježničku potvrdu privatne isprave, ako je stranka pravna osoba, može zatražiti u ime pravne osobe osoba koja ju je ovlaštena zastupati (čl. 41. st. 1. ZTD-a) u trenutku kada je potvrda zatražena (čl. 78. ZJB-a) ili koja ima ovlaštenje zakonskog zastupnika da to učini, a u svakom slučaju, čak i da je solemnizaciju zatražila samo predlagateljica osiguranja, javni bilježnik je bio dužan navesti od kuda proizlazi ovlaštenje TĆ za traženje javnobilježničke potvrde predmetnog Ugovora u trenutku kada je ta potvrda faktično i napravljena.

11. TĆ u vrijeme kada je solemnizacija predmetne privatne isprave napravljena, 15. prosinca 2021., nije imao nikakva zakonska prava glede zastupanja protivnika osiguranja (rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj Tt- 21/42289-2 od 27. rujna 2021.). U trenutku kada je predmetni Ugovor podnesena na solemnizaciju javnoj biljženici, NĆ nije ima ni članska ni upravljačka prava nad protivnikom osiguranja. U takvoj situaciji, potvrdu su mogli zatražiti osoba koja je upisana kao osoba ovlaštena za zastupanje protivnika osiguranja u trenutku kada je potvrda zatražena sa ili bez predlagateljice, ili pak samo predlagateljica osiguranja, ali uz obvezu dokazivanja da za to postoji suglasnost novog zakonskog zastupnika protivnika osiguranja, a što je svakako bila dužna provjeriti i javna bilježnica prije same potvrde ugovora i na to stranke upozoriti (čl. 34. st. 2. ZJB-a), što je sve u konkretnom slučaju izostalu, unatoč svijesti i znanju javne bilježnice za nedostatak u zastupanju na strani TĆ.

12. Nadalje, kako sud pravilno utvrđuje, u javnobilježničkoj potvrdi predmetne privatne isprave nisu sadržani niti točni podaci o sudionicima predmetnog pravnog posla, a to su stranke ovog postupka (predlagateljica osiguranja kao fizička osoba i protivnik osiguranja kao pravna osoba). U toj potvrdi su sadržani podaci o predlagateljici osiguranja i TĆ kao fizičkoj osobi. Međutim, TĆ nije potpisao predmetni Ugovor kao sudionik tog pravnog posla, već kao tada jedini član društva i time osoba ovlaštena da u ime i za račun protivnika osiguranja sastavi ugovor kakav je predmetni, sve s obzirom na zabranu da predlagateljica osiguranja, kao tada jedina osoba ovlaštena osoba za zastupanje protivnika osiguranja, sklopi takav Ugovor sama sa sobom. Stoga, očito svjesna navedenog i znanja da TĆ u trenutku kada joj je isparava podnesena na solemnizaciju nema zakonsko pravo zastupanja protivnika osiguranja (čl. 41. st. 1. ZTD-a i očitovanje javne bilježnice od 9. ožujka 2023.) u potvrdi solemnizacije javna bilježnica nije niti naznačila da je potvrda sačinjena na traženje protivnika osiguranja, a niti je naznačeno ikakvo svojstvo TĆ u odnosu na protivnika osiguranja kao stranku ugovora (čl. 42. JbP u vezi s čl. 59. i čl. 69. ZJB-a).

13. Slijedom navedenog, takav javnobilježnički akt nema snagu javne isprave, jer sama potvrda javne ispravi sadrži neistinite podatke o sudionicima/ ovlaštenim osobama za zastupanje, a posljedica toga je u konkretnom slučaju upravo ona na koju je ukazao i sud prvog stupnja, da predmetni javnobilježnički akt nije ovršna isprava u odnosu na ovdje protivnika osiguranja (čl. 70. st. 1. i 2. ZJB-a u vezi s čl. 50. st. 1. Ovršnog zakona, Nar. nov. broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.) pa stoga ni po shvaćanju ovog suda nije bilo mjesta za drugačiju odluku od one kakva je donesena. Odnosno, tužiteljica ima valjanu privatnu ispravu, koja nije stekla svojstvo ovršne isprave, slijedom čega ne može s uspjehom u ovom postupku tražiti donošenje mjere koju je predložila donijeti.

14. Zbog navedenog je, na temelju čl. 380. točka 2. ZPP-a, odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

15. Trošak žalbe žaliteljici nije priznat jer sa žalbom nije uspjela (čl. 166. st. 1. u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 27. svibnja 2025.

Sudac:

Jadranka Matić