Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-410/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u pravnoj stvari tužitelja: 1) ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2) ĆH, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupani po punomoćnici Roberti Gottwald, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženika BH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Danijeli Božić, odvjetnici iz [adresa], radi opravdanosti isključenja iz oporuke,, odlučujući o žalbi tužitelja pod 1) i 2) protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 2334/2023-9 (sui generis Ovr-2433/2024) od 24. ožujka 2025., ispravljenog rješenjem istog suda poslovni broj P-2334/2023-9 (sui generis Ovr-2433/2024) od 24. ožujka 2025., 27. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba tužitelja pod 1) ŽH i 2) ĆH, preinačuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2334/2023- 9 (sui generis Ovr-2433/2024) od 24. ožujka 2025. ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj P-2334/2023-9 (sui generis Ovr-2433/2024) od 24. ožujka 2025. i rješava tako da se prijedlog tuženika BH za određivanjem privremene mjere odbacuje kao nedopušten.

II Nalaže se tuženiku BH da tužiteljima pod 1) ŽH i 2) ĆH naknadi trošak na ime sastava žalbe u visini od 93,75 eura u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadom parničnog troška po ovoj osnovi odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I Zabranjuje se protivniku osiguranja ŽH, [adresa], 10 [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i GH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] raspolagati nekretninom upisanom u k. č. [katastarska čestica] zk.ul zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] opisane kao obiteljska stambena zgrada [adresa] i dvorište ukupne površine 1100 m2, uz zabranu izmjene podataka upisanih u zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] do okončanja ovog postupka.

II Nalaže se protivniku osiguranja omogućiti prolazak i pristup na pristup na nekretnine opisane kao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisane u zk. ul. [broj ZK uloška].

III Ako protivnik osiguranja ne ispuni navedenu obvezu na nečinjenje protivniku osiguranja na temelju čl. 342.st.1. u vezi sa čl. 263. st.2. Ovršnog zakona i čl.16 Ovršnog zakona zaprječuje novčanu kaznu u iznosu od 2.000,00 EUR, a koja novčana kazna će se opetovano izricati protivniku osiguranja sve dok ista ne postupi po ovoj privremenoj mjeri.

IV Ovlašćuje se predlagatelja BH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na pristup i prolazak preko nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u suvlasništu Protivnika osiguranja.

V. Privremena mjera ostaje na snazi do proteka roka od 30 dana od dana donošenja pravomoćne odluke u ostavinskom postupku iza pokojnog KH koji se vodi na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pod poslovnim brojem O- 401/2021 koji se vodi na Općinskom sudu u Crikvenici, Stalna služba u Rabu.

VI Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda upis zabilježbe zabrane i zabilježbe ovlaštenja u zemljišnu knjigu."

2. Rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj P-2334/2023-9 (Sui generis Ovr- 2433/2024) od 24. ožujka 2025. riješeno je:

"Ispravlja se rješenje ovoga suda od 24. ožujka 2025. godine poslovni broj gornji na način da u uvodu rješenja, red pet, iza riječi „zastupanog po“ ispravno ima stajati: „punomoćniku Tomislavu Skerlevu, odvjetniku“ umjesto pogrešno napisanog: „punomoćnici Danijeli Božić“."

3. Protiv navedenog rješenja žalbu su izjavili tužitelji pod 1) i 2) – protivnici osiguranja (dalje: tužitelji) zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači, podredno, da se isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3.1. U žalbi ističu da je privremena mjera donijeta u parničnom postupku koji su pokrenuli protivnici osiguranja u svojstvu tužitelja protiv predlagatelja osiguranja u svojstvu tuženika. To znači da predlagatelj nije ovlašten predlagati privremenu mjeru jer nije tužitelj nego tuženik a mjera nije donijeta niti u okviru ostavinskog postupka na koji se sud poziva prilikom određivanja trajanja mjere. Iz toč. V izreke pobijanog rješenja vidljivo je da se radi o potpuno nezakonitoj odluci jer iz iste nije jasno niti razvidno gdje se vodi ostavinski postupak iza pok. KH čime je ujedno ostvarena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Pobijana prvostupanjska odluka temelji se na tvrdnji da postoji više sudskih postupaka koji po mišljenju prvostupanjskog suda ugrožavaju vlasništvo predlagatelja osiguranja dok iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da su svi postupci, osim parničnog postupka pod poslovnim brojem P-2334/2023, prekinuti. Pobijano rješenje protivno je odredbi čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona jer predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine pri čemu se ističe da je on tuženik, a njegova tražbina ne postoji, barem ne u postupku u kojem je privremena mjera donijeta. Čak i da je ovlašten predložiti privremenu mjeru prvostupanjski sud nije utvrdio vjerojatnost osnovanosti potraživanja predlagatelja osiguranja jer nije izvršio uvid u niti od jedan predmeta na koje se poziva u razlozima pobijanog rješenja niti opasnost da bi bez predložene mjere ostvarenje bilo koje nenovčane tražbine pok. KH bilo znatno otežano ili onemogućeno. Rješenje se temelji na predmetima koji su u prekidu P-11659/2008 i P-1128/2019, kao i na ovom konkretnom predmet u kojem predlagatelj osiguranja nije tužitelj nego tuženik. Pozivanje tuženika na upravni postupak parcelacije nije niti najmanje relevantantno za donošenje odluke o privremenoj mjeri niti je sud u ovom postupku nadležan za odlučivanje o privremenoj mjeri koja je vezana za ishod upravnog postupka. Stoga da prvostupanjski sud bez konkretnog dokaza o opasnosti donosi mjeru isključivo temeljem postojanja drugih postupaka o kojima je zaključio uvidom u zemljišnoknjižni izvadak koji sadrži zabilježbe svih relevantnih sporova što dodatno upućuje na zaključak da nema opravdanja za predloženu privremenu mjeru. Nadalje, mjera se odnosi na pravo služnosti što spada u uređenje stvarnih odnosa, a ne osiguranje tražbine te se na taj način predlagatelju omogućuje privremeno pravo prolaza bez dokaza i bez prethodnog priznanja tog prava. Mjera koja ograničava raspolaganje nekretninom i nameće pravo služnosti prelazi okvire razmjernosti pa je na taj način počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku. Predlažu da im se obistini trošak sastava žalbe.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba je osnovana.

6. Suprotno navodima žalitelja prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11

– pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP) time što je privremenu mjeru donio prije nego što je omogućio tužiteljima da se o istoj očituju i to stoga što je institut privremene mjere reguliran odredbama Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 70/20, 114/22 i 6/24 - dalje OZ) te u odredbama čl. 340. do čl. 343. OZ nije propisana obveza prvostupanjskog suda da prije donošenja rješenja o privremenoj mjeri suprotnoj strani omogući da se o istoj izjasni.

7. S pravom žalba ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP stoga što pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer o odlučnim činjenicama nisu navedeni jasni i razumljivi razlozi te je izreka prvostupanjskog rješenja nejasna.

7.1. Ovo stoga što u ovoj fazi postupka nije sporno da je ostavinski postupak iza pok. KH prekinut pa je stoga nejasno zašto prvostupanjski sud trajanje privremene mjere vezuje uz pravomoćnu odluku u ostavinskom postupku iza prednika stranaka iako je privremena mjera predložena i određena u okviru parničnog postupka pod poslovnim brojem P-2334/2023.

7.2. Nadalje, nejasno je zašto se prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja poziva na postupke koji su započeti pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem P-11659/2008 i P-1128/2019, a koji su u prekidu što znači da se u tim postupcima ne mogu poduzimati nikakve radnje dok traje prekid.

8. Međutim, bez obzira na činjenicu što je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. u svezi s čl. 381. ZPP, ovaj drugostupanjski sud se u konkretnom slučaju poslužio svojim ovlaštenjem iz čl. 373.a u svezi s čl. 381. ZPP.

9. Dakle, jedini parnični predmet koji je u tijeku između parničnih stranaka je ovaj konkretni predmet pod poslovnim brojem P-2334/2023 u pravnoj stvari tužitelja pod 1) ŽH i 2) ĆH protiv tuženika BH radi opravdanosti isključenja iz oporuke.

9.1. U okviru ovog parničnog postupka podnesen je prijedlog za određivanje privremene mjere što nadalje znači da je predlagatelj osiguranja takav prijedlog podnio u parničnom postupku u kojem je u poziciji tuženika.

9.2. Postupak u kojem tuženik zahtijeva određivanje privremene mjere kao predlagatelj osiguranja pokrenut je po tužbi tužitelja pa slijedom toga tuženik nije ovlašten predložiti određivanje privremene mjere budući da istu mogu kao predlagatelji osiguranja zahtijevati samo tužitelji koji su tužbom pokrenuli ovaj postupak, a ne i tuženik koji u postupku ima procesnu poziciju dužnika (osobe prema kojoj tužitelji ističu svoje potraživanje) i to stoga jer je i predlagatelj osiguranja osoba koja je pokrenula postupak radi osiguranja neke tražbine.

10. Kako predlagatelj osiguranja (tuženik) nije ovlašten podnijeti prijedlog za određivanje privremene mjere to je valjalo temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

11. U odnosu na odluku o troškovima postupka tužiteljima je na ime zastupanja po punomoćniku iz redova odvjetnika priznato sukladno Tbr. 7. toč. 1. u svezi s Tbr. 10. toč. 4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23 - dalje Tarifa) 37,50 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54. Tarife i pripadajući PDV sveukupno iznosi 93,75 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev za naknadom troška na ime sastava žalbe odbijen kao neosnovan budući da je riječ o privremenoj mjeri koja je predložena i donesena u okviru parničnog a ne ovršnog postupka pa se stoga ne primjenjuje Tbr. 13. Tarife.

12. Prvostupanjsko rješenje od 24. ožujka 2025. ostaje neizmijenjeno jer nije pobijano žalbom.

Zadar, 27. svibnja 2025.

Sutkinja

Sanja Prosenica