REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-5238/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Jasminka Vukić Šimičević, odvjetnica u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž Zk-351/2020-2 od 28. listopada 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu broj P-1728/2018-16 od 17. siječnja 2020., u sjednici održanoj 27. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv Županijskog suda u Varaždinu broj Gž Zk-351/2020-2 od 28. listopada 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu broj P-1728/2018-16 od 17. siječnja 2020.

2. Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem broj Revd-735/2021-2 od 23. ožujka 2021. odbacio je prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja.

3. Ta odluka revizijskog suda ukinuta je od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske odlukom broj U-III-2804/2021 od 13. studenoga 2024. te je predmet vraćen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak.

4. Ustavni sud Republike Hrvatske gore navedenom odlukom U-III-2804/2021 od 13. studenoga 2024. u toč. 7. naveo je da je podnositelj u prijedlogu za dopuštenje revizije naveo određena pravna pitanja za koja je smatrao da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava. Također da je naveo jednako kao i u ustavnoj tužbi, da su u činjenično istim pravnim stvarima ranije donesene drukčije presude u istoj činjeničnoj i pravnoj stvari te na temelju istih dokaza i isprava, da se radi o osobama koje su u bliskom srodstvu podnositelja, koje imaju istog pravnog prednika i čije nekretnine su nastale od iste matične nekretnine, te su nekretnine susjedne (međusobno graniče jedna s drugom), slijedom čega se radi o slučaju ugroze pravne sigurnosti kao i bitno narušenog javnog mijenja u pravosuđe.

5. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za ispravak upisa Republike Hrvatske kao vlasnice na nekretninama kčbr. [katastarska čestica] površine 1482 m2 u naravi šuma upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] ceste i putevi sa 144 m2 ceste i putevi sa 140 m2, šuma sa 11767 m2 šuma sa 1121 m2 i šuma sa 1779 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji upis je proveden u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

5.1. Činjenično tužitelj tužbeni zahtjev temelji da je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem oca ZO pok. OO te diobe sa braćom DO, FO, ĐO i UO dok ih je njegov otac stekao nasljeđivanjem oca OO pok. Č a on dijelom kupoprodajom od zemljišnoknjižnog vlasnika a dijelom dosjelošću i to prije 1900. od kad su u mirnom nesmetanom posjedu obitelji OO.

5.2. Na temelju provedenog dokaznog postupka sudovi su utvrdili:

- da je kčbr. [katastarska čestica] nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] upisanog vlasništva Republike Hrvatske, a kčbr. [katastarska čestica] od dijela čest. zem. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] upisanog vlasništva GO;

- da je čest. zem. [katastarska čestica] "[adresa] šuma od 99447 m2 bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; pod brojem Z-603/48 upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao i druge čestice u istom zk.ul., a u koji su ranije bile upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i to temeljem posjedovnih listova 80 i 195 te čl. 5. Uredbe o uknjižbi prava vlasništva na državnoj nepokretnoj imovini; pod brojem Z-863/49 upisan je organ upravljanja MNO Poljica; pod Z-1611/70 upisana je zk. ul. [broj ZK uloška] iste k.o. gdje se upisuje kao društveno vlasništvo s pravom korištenja šumskog gospodarstva u Zadru, pod Z-3186/89 upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] uz prijenos društvenog vlasništva s nositeljem prava korištenja Šumarije Zadar te pod Z- 7437/03 temeljem čl. 16. st.1. Zakona o šumama te čl. 129. i 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vlasnikom se upisuje Republika Hrvatska,

- da je čest. zem. [katastarska čestica] od osnutka zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] i to prvo vlasništvom ŠO pok. ZO, 1912. vlasništvo je preneseno na GO pok. ŠO za cijelo, da je pod Z-321/96 parcelirana čest. zem. [katastarska čestica] zgrada i dvor 500 m2, šuma 153200 m2 te su uspostavljene još čest. zem. [katastarska čestica] šuma sa 152850 m2, 906/2 zgrada od 152 m2 dvor od 500 m2 neplodno od 348 m2 te čest. zem. [katastarska čestica] šuma od 350 m2; pod Z-3030/94 od čest. zem. [katastarska čestica] parcelacijom je uspostavljena čest. zem. [katastarska čestica] neplodno sa 587 m2, a čest. zem. [katastarska čestica] postaje pašnjak površine 152263 m2 dok se pod Z-3939/98 uspostavlja čest. zem. [katastarska čestica] kuća od 177 m2, dvor od 500 m2, pašnjak od 5146 m2, dok je čest. zem. [katastarska čestica] sada pašnjak površine 146440 m2;

- da je prema povijesti posjedovanja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana posjedom Općine Poljica od 1883. do I revizije 1955. kada je evidentirana općenarodnom imovinom, a 1971. temeljem rješenja poslovni broj Z-1611/10 posjednikom je upisano šumsko gospodarstvo Zadar, sada Hrvatske šume;

- da je prema povijesti posjedovanja s prilozima čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je 1996. uspostavljena čest. zem. [katastarska čestica] također bila upisana posjedom Općine Poljica od 1883. do I revizije 1955. kada je evidentirana općenarodnom imovinom a 1971. temeljem rješenja broj Z-1611/70 posjednikom je upisano šumsko gospodarstvo Zadar, pri II reviziji k.o. Poljica 1986. posjednicima čest. zem. [katastarska čestica] evidentirani su ZO (otac tužitelja), ČO (tužitelj), ĆO (pok. RO), ĐO (brat tužitelja), EO ud. RO, NO, BO sin RO, RO pok. ŠO, SO sin RO i javno dobro – putevi te šumsko gospodarstvo Zadar, danas Hrvatske šume, da je 1988. i 1994. temeljem urbanističkih ureda i prijavnih listova izvršena dioba čest. zem. [katastarska čestica] kad su ČO (tužitelj) i NO svoje površine odvojili u nove čest. zem. [katastarska čestica] a uspostavljena je i čest. zem. [katastarska čestica] a posjednicima upisani ĐO kuća i dvorište površine 500 m2, ZO sin OO oranica od 500 m 2, ĆO sin RO od 177 m2 i druge fizičke osobe te Hrvatske šume za 111763 m2, javno dobro ceste Zadar 5000 m2;

- da je ugovorom o kupoprodaji iz 1996. OO kupio od JO više čestica, među kojima i 1/5 čest. zem. [katastarska čestica] zk. tijelo 21 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] no dopuštena je uknjižba svih nekretnina iz tog ugovora osim čest. zem. [katastarska čestica] uz obrazloženje da čestica ne postoji;

- da je zahtjevom za priznanjem vlasništva uzurpiranog zemljišta OO sa pok. Č sa članovima obitelji, sinom JO, kćeri Z, nevjestom O, unucima FO, ĐO i D te ženom F zatražio priznanje vlasništva u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navodeći da su te nekretnine zauzete od strane njegovih prednika prije 150 godina;

- da je rješenjem o nasljeđivanju iza ZO njegovom ostavinom prema posjedovnom listu br. 90 k. o. [katastarska općina] utvrđen dio kčbr. [katastarska čestica], a nasljednicima su proglašeni FO, ĐO, ČO, UO, DO za po 1/5 dijela, dok čest. zem. [katastarska čestica] nije utvrđena ostavinom;

- da je pravomoćnom presudom prvostupanjskog suda posl. br. P-1570/16 utvrđeno da je DO pok. ZO stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz obrazloženja kojeg proizlazi da odgovaraju dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz presude posl.br. P-471/18 u pravnoj stvari tužitelja ĐO. ZO da je taj tužitelj utvrđen vlasnikom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Nižestupanjski sudovi su odbili tužbeni zahtjev tužitelja ocijenivši da su iskazi svjedoka FO tužiteljevog brata, IO, daljnjeg rođaka tužitelja i samog tužitelja međusobno suprotni, a iskaz svjedoka FO o stjecanju nekretnine kčbr. [katastarska čestica] kupnjom djeda i bake od VO najkasnije 1910. suprotan sa činjeničnim navodima tužbe i iskazu tužitelja, te stoga na temelju ocjene provedenih dokaza sudovi nisu sa sigurnošću mogli utvrditi da bi prednici tužitelja djed i baka posjedovali zemljište današnje oznake kčbr. [katastarska čestica] koja je nastala od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje je izvorno državno vlasništvo, a niti da bi njegov otac bio u samostalnom poštenom posjedu te nekretnine tijekom 40 godina. Isto tako da tužitelj nije dokazao svoje pravo vlasništva današnje kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] budući da nije dokazao niti posjed prednika na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] niti posjed u pogledu dijela čest. zem. [katastarska čestica] od kojih je nastala.

6.1. Predmetne nekretnine nisu identificirane očevidom na licu mjesta po geodetskom vještaku, niti je taj dokaz tužitelj predložio tako da sudovi nisu bili u mogućnosti utvrditi istinitost činjeničnih navoda tužbe da je predmetno zemljište koje je sada u zemljišnim knjigama evidentirano kao kčbr. [katastarska čestica] i kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedu tužitelja i njegovih prednika preko 200 godina, odnosno da su ih njegovi prednici stekli na temelju kupoprodajnog ugovora koji prilaže uz tužbu, a dio dosjelošću još prije 1900.

7. Valja također napomenuti da odredba čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP) propisuje da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili

- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije - trebalo preispitati sudsku praksu.

7.1. Pitanja kako ih je postavio tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku o ovom sporu. Naime, odgovor na prvo pitanje dan je u mnogobrojnoj sudskoj praksi te predmetni tužbeni zahtjev nije odbijen s obrazloženjem da tužitelj nije bio evidentiran kao posjednik. Drugo pitanje koje tužitelj postavlja je preopćenito, te ovisi o svakom pojedinom slučaju. U predmetnom postupku prvostupanjski sud je proveo dokaz saslušanjem mnogih svjedoka kao i uvidom u obimnu dokumentaciju te su nižestupanjski sudovi primjenom odredbe čl. 8. i 221.a. ZPP utvrdili da tužbeni zahtjev nije osnovan. Treće pitanje nije važno za odluku o sporu obzirom da tužbeni zahtjev sudovi nisu odbili uz obrazloženje da tužitelj nije dokazao da je on ili njegovi prednici pošten posjednik predmetnih nekretnina, već iz nižestupanjskih odluka proizlazi zaključak sudova da iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da je tužitelj zajedno sa svojim prednicima uopće u posjedu upravo sadašnje kčbr. [katastarska čestica].

8. Odluke pak koje tužitelj navodi kao razloge važnosti svojih pitanja odnose se na predmete sa drugačijim činjeničnim utvrđenjima pa se stoga ne može govoriti da je pobijana odluka suprotna odlukama koje je tužitelj naveo u svom prijedlogu.

9. Slijedom toga kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 27. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug