REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-428/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB 80572192786 i drugotužitelja HŽ Cargo d.o.o. za prijevoz tereta, Zagreb, Trg kralja Tomislava 11/I, OIB 08720210702, koje oboje zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Smolčić i Partneri u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3173/2019-6 od 28. prosinca 2021., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru broj Pn-641/2015-51 od 14. siječnja 2019., u sjednici održanoj 27. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Revizija se prihvaća i ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž- 3173/2019-6 od 28. prosinca 2021. u dijelu pod točkama I., III. i IV. izreke, a predmet se u ukinutim dijelovima vraća drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
II. Odluka o trošku povodom revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da solidarno plati prvotužitelju i drugotužitelju 132.530,94 kn, sa zateznom kamatom od 7. siječnja 2010. do isplate (toč. I. izreke) te da im naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 34.375,00 kn sa zateznom kamatom od 14. siječnja 2019. do isplate (toč. II. izreke).
2. Drugostupanjskom je presudom potvrđena prvostupanjska u toč. I. izreke kojim je naložena solidarna isplata 48.696,76 kune sa zateznim kamatama od 7. siječnja 2010 do isplate (toč. I. izreke drugostupanjske presude), preinačena je prvostupanjska presuda u preostalom dijelu toč. I. izreke za iznos 83.834,18 kn i u tom je dijelu odbijen tužbeni zahtjev (toč. II. izreke drugostupanjske presude), preinačena je odluka o trošku postupka te su odbijeni tužitelji za solidarnu naknadu parničnog troška za iznos 34.378,00 kuna (toč. III. izreke) te je odlučeno do svaka stranka snosi svoj trošak postupka (toč. IV. izreke).
3. Protiv drugostupanjske presude, u dijelu u kojem nije uspio u sporu, tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije te je rješenjem ovog suda poslovni broj Revd- 3049/2022-2 od 28. prosinca 2022. dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog sljedećih pitanja:
"1. Je li obračun štete koji je izvršen u skladu s Pravilnikom o izvanrednim događajima u željezničkom prometu valjan dokaz o postojanju i visini štete zbog izmakle koristi koju potražuje prijevoznik u željezničkom prometu od osiguratelja štetnika po pravilima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu?,
2. Može li sud utvrđivati štetu zbog zastoja u prometu i izgubljene zarade neposrednom primjenom Pravilnika o izvanrednim događajima u željezničkom prometu (Narodne novine broj 64/2009) i je li odluka drugostupanjskog suda u protivnosti sa izraženim, ustaljenim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske o tome da obračun štete izvršen u skladu s Pravilnikom o izvanrednim događajima u željezničkom prometu ne predstavlja valjan dokaz o postojanju predmetne štete iz odluka Rev-461/2010, Rev-x-257/2016, Rev-x-750/2013, Rev- 1220/2008, Rev-1222/2008, Rev-x-100/2017, Rev-299/2017, Rev-2080/2017 i Revd- 2813/2020 od 25.11.2020.?".
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija je osnovana.
6. Predmet ovog postupka je zahtjev za naknadu štete nastale zbog zastoja u prometu i izgubljene zarade a sve zbog toga što je 16. rujna 2009. na željezničkoj pruzi došlo do naleta motornog vlaka na osobno vozilo osigurano kod tuženika, pri čemu nije sporna pasivna legitimacija i odgovornost tuženika niti da je tuženik 2. veljače 2010. podmirio tužiteljima imovinsku štetu za popravak lokomotive u visini 18.433,96 kn. Sporno je (pravno pitanje) je li se šteta koja je predmet ovog spora može utvrđivati neposrednom primjenom Pravilnika o izvanrednim događajima u željezničkom prometu ("Narodne novine", broj 64/09 - dalje: Pravilnik), a kako to smatra sud u pobijanoj odluci pri čemu je trošak zastoja utvrdio na temelju podataka iz prijave o izvanrednom događaju koja sadrži podatak o ukupnoj (i pojedinačnoj) minutaži zastoja svih vlakova koji su u vrijeme očevida i raščišćavanja pruge prometovali na spornoj relaciji, množenjem minuta zastoja s procjenom štete sukladno čl. 12. st. 3. toč. b, al.
3. Pravilnika - ili se trebaju utvrditi sve pretpostavke za štetu određene Zakonom o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11 - dalje: ZOO), kako to smatra tuženik.
7. Prilikom davanja odgovora na pravna pitanja u predmetu dostatno podudarnom sa ovopredmetnim i to okviru vremenskih razdoblja koje obuhvaća upravo ovdje sporni Pravilnik (iz 2009. godine), revizijski je sud već izrazio pravno shvaćanje u odluci poslovnog broja Rev-567/2023-2 od 10. listopada 2023. i ono glasi:
"11. Osnovano revident postavljenim pitanjima ukazuje na pogrešan pravni pristup drugostupanjskog suda, jer se pitanje nastanka štete s osnove izmakle koristi i zastoja u prometu ne može u odnosu na tuženika (treću osobu) utvrđivati na temelju Pravilnika, već se zaključak o postojanju i visini štete može temeljiti samo na valjanim dokazima o postojanju i visini štete, a štetniku se može naložiti popravljanje samo one štete koja je stvarno i nastala, kako u pogledu onoga u čemu se ista sastoji tako i u pogledu visine u kojoj je nastala (tako i ovaj sud u odluci broj Rev-3464/2019 od 22. studenoga 2022.).
Pri tome valja poći od odredbe čl. 1089. st. 1. ZOO-a prema kojoj oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, kao i odredbe st. 3. istoga članka koja propisuje da se pri ocjeni visine izmakle koristi uzima u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnom okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.".
8. Ovom odlukom revizijski sud reafirmira prethodno citirano pravno shvaćanje pa ocjenjuje da, zbog pogrešnog pravnog pristupa (smatrajući da se predmetna šteta može utvrđivati na temelju Pravilnika), drugostupanjski sud nije ocjenjivao ostale žalbene navode i da nisu uzeti u obzir i ostali dokazi koji su provedeni tijekom postupka, koji potencijalno mogu (ako to sud ocjeni, no o čemu mora dati dostatne razloge) utjecati na odluku u sporu (u koju ocjenu revizijski sud, u ovom stadiju postupka, ne može ulaziti već to mora prepustiti nižestupanjskom sudu), pa je valjalo, na temelju čl. 395. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), prihvatiti reviziju tuženika i ukinuti drugostupanjsku presudu u dosuđujućem dijelu.
9. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).
Zagreb, 27. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
