Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-660/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Gordane Držaić, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice KK OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], i 2. tužiteljice NK OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], obje zastupane po punomoćnicima Zvonimiru Stiperski i Berislavu Balenoviću, odvjetnicima u zajedničkom odvjetničkom uredu u Sisku, protiv tuženika DK, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], EK, [adresa], zastupanog po punomoćnici Darki Lovrić, odvjetnici u Petrinji, radi utvrđenja ništetnosti oporuke, odlučujući o žalbi tužiteljica protiv presude Općinskog suda u Kutini, poslovni broj P-157/2023-9 od 3. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 27. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Kutini, poslovni broj P-157/2023-9 od 3. siječnja 2025., i predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, time da će se postupak provesti pred drugim sucem pojedincem.

II Odluka o troškovima postupka nastalih povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljica koji glasi:

„Utvrđuje se ništetnom usmena oporuka o kojoj je sastavljena pisana izjava od 3. rujna 2018. godine potpisana od strane IK, [adresa], i RK, [adresa], kao svjedoka, koja je proglašena u ostavinskom postupku iza pokojne ĐK, rođene **.**.1943., umrle **.**.2018., OIB: [osobni identifikacijski broj], broj: O-2219/18 na zapisniku javnog bilježnika Ivana Markovića od 3. listopada 2018. godine i stoga ista ne proizvodi nikakve pravne učinke.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljica koji glasi:

Poništava se usmena oporuka o kojoj je sastavljena pisana izjava od 3. rujna 2018. godine potpisana od strane IK, [adresa], i RK, [adresa], kao svjedoka, koja je proglašena u ostavinskom postupku iza pokojne ĐK, rođene **.**.1943., umrle **.**.2018., OIB: [osobni identifikacijski broj], broj: O-2219/18 na zapisniku javnog bilježnika Ivana Markovića od 3. listopada 2018. godine i stoga ista ne proizvodi nikakve pravne učinke.

III. Nalaže se tužiteljicama: 1. KK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. NK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da solidarno nadoknade tuženiku ŽK iz [adresa], EK [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prouzročene parnične troškove u iznosu od 598,19 eura u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude žalbu su podnijele tužiteljice iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev usvoji uz naknadu parničnog troška i troškova žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljica za utvrđenje ništetnosti usmene oporuke koja je proglašena iza pok. ĐK i eventualno kumulitani tužbeni zahtjev za poništenje iste usmene oporuke. Svoj zahtjev tužiteljice temelje na tvrdnji da je usmena oporuka zaključena protivno čl. 37. Zakona o nasljeđivanju (“Narodne novine”, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 – dalje: ZN), jer nisu postojale izvanredne okolnosti zbog kojih ostaviteljica ne bi bila u mogućnosti sastaviti pisanu oporuku.

5. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

- da je u ostavinskom postupku iza pok. ĐK, koji je vođen kod javnog bilježnika Ivana Markovića iz [adresa] tuženik predao izjavu od 3. rujna 2018. o usmenoj oporuci ostaviteljice;

- da su IK i RK sačinile pisanu izjavu od 3. rujna 2018. ovjerenu kod javnog bilježnika Sanje Čubelić pod brojem OV-3807/2018 3. rujna 2018., u kojoj je navedeno da je pok. ĐK pred njima usmeno oporučno ostavila svu svoju imovinu tuženiku.

- da je usmena oporuka proglašena na ročištu 3. listopada 2018. i da je 1. tužitljica kao jedna od zakonskih nasljednica ostaviteljice osporila valjanost usmene oporuke, te je rješenjem prvostupanjskog suda, broj O-2219/2018-5 od 11. siječnja 2019. upućena u parnicu temeljem odredbe čl. 222. st. 1. ZN;

- da je sud uvidom u liječničku dokumentacije pok. ĐK utvrdio da je ista bila srčani bolesnik s dilatativnom kadiomiopatijom, implantiranim CRT uređajem, šećernom bolesti, fibrilacijom atrija i arterisjkom hipertenzijom i da je zbog zdravstvenog stanja više puta hospitalizirana;

- da je zadnji puta hospitalizirana u razdoblju od 22. srpnja 2018. do 17. kolovoza 2018., kada je i preminula;

- da su svjedokinje IK i ĆK iskazale da je pokojna usmeno očitovala svoju posljednju volju za vrijeme hospitalizacije u bolnici u [adresa] u njihovoj nazočnosti na način da svoju imovinu ostavlja tuženiku, da je bila u svjesnom stanju i i da je jasno izrazila svoju posljednju volju usmenom oporukom;

- da tužiteljice nisu dokazale da ostaviteljica nije bila nesposobna za rasuđivanje u vrijeme davanja usmene oporuke i da su odustale od provođenja medicinskog vještačenja na te okolnosti.

6. Na temelju tih i tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev pozivom na odredbe čl. 37. - 40. ZN, te je odlučio kao u izreci pobijane presude.

7. Osnovano u žalbi ukazuju tužiteljice da pobijana presuda nema jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i da postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zaspisnika i samih tih isprava i zapisnika, zbog čega presudu nije moguće ispitati.

8. Žaliteljice osporavaju zaključak prvostupanjskog suda da su svjedokinje IK i VK sačinile pismenu izjavu od 3. listopada 2018., jer je tuženik u svom iskazu izjavio da je on sastavljač te izjave, što je potvrdila i svjedokinja VK, dok svjedokinja IK tvrdi da je ona napisala predmetnu izjavu. Navode da je sud kroničnu bolest ostaviteljice (teški srčani bolesnik) zbog koje je zadnjih godina života više puta bila hospitalizorana ocijenio izvanrednom okolnošću zbog koje ona prilikom zadnje hospitalizacije nije bila u stanju oporučiti niti u jednom drugom valjanom obliku, premda je ostaviteljica u takvim okolnostima živjela više godina.

9. Osim toga žaliteljice ističu da svjedokinje IK i VK u svojim iskazima nisu iskazivale o nastupu nikakvih izvanrednih okolnosti zbog kojih ostaviteljica tijekom zadnje hospitalizacije ne bi bila u stanju sastaviti neku drugu oporuku, niti iz njihovih iskaza proizlazi da su bile istodobno nazočne kada je ostaviteljica davala svoju posljednju volju.

10. Prema odredbi čl. 37. st. 1. ZN oporučitelj može očitovati svoju posljednju volju usmeno pred dva istodobno nazočna svjedoka samo u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije u stanju oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku.

11. Usmena oporuka je izvanredan oblik oporuke, koja je valjana ako su ispunjene pretpostavke: 1.) da je oporučitelj svoju volju očitovao usmeno, 2.) da su tom očitovanju bila nazočna najmanje dva svjedoka koja su sposobna da budu svjedoci usmene oporuke (prema odredbi čl. 38. ZN sposobni da budu svjedoci usmene oporuke su oni koji su apsolutno i relativno sposobni i za svjedoke javne oporuke, s tim da svjedoci usmene oporuke mogu biti i oni koji ne znaju, ili ne mogu čitati i pisati), 3.) da se pritom oporučitelj nalazio u takvim izvanrednim okolnostima zbog kojih nije mogao valjano oporučiti niti u jednom drugom obliku, te 4.) da ovaj oblik oporuke nije izgubio valjanost protekom vremena.

12. Izvanrednu okolnost predstavlja iznenadni događaj, neovisan o volji ostavitelja, koji je takvog intenziteta da dovodi u pitanje njegovo preživljavanje, u kojoj situaciji on nema mogućnosti ili vremena sačiniti bilo kakvu drugu oporuku osim usmene.

13. Prvostupanjski sud ocijenio je da su u konretnom slučaju postojale izvanredne okolnosti (loše zdravstveno stanje) koje su ostaviteljicu onemogućile da sastavi bilo koju drugu oporuku, s obrazloženjem da je kao teški srčani bolesnik predosjećala skoru smrt i da je u isčekivanju smrti dala usmenu izjavu svoje posljednje volje. Međutim, nejasni su razlozi prvostupanjske presude na temelju kojih činjenica je sud utvrdio da su kod ostaviteljice nastupile izvanredne okolnosti zbog kojih nije bila sposobna oporučiti niti u jednom drugom zakonom propisanom obliku, obzirom da svjedokinje nisu iskazivale o nagloj fizičkoj slabosti ili pogoršanju njezine bolesti. Isto tako, nejasni su i protivni stanju spisa razlozi kojima prvostupanjski sud obrazlaže da je ostaviteljica izričitom izjavom u pristunosti dviju svjedokinja rasporedila svoju imovinu za slučaj smrti i da se radilo o njezinoj posljednoj volji.

14. Nadalje, tužiteljice su uz glavni tužbeni zahtjev postavile i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev iz čl. 188. st. 2. ZPP za poništenje usmene oporuke, o kojemu pobijana presuda ne sadrži nikave razloge.

15. Kako navedene proturječnosti i nedostaci onemogućuju da se ispita praivlnost i zakonitost pobijane presude, a i činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava je ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, valjalo je temeljem odredbi čl. 369. st. 1. i 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, time da će se nova glavna rasprava provesti pred drugim sucem pojedincem u smislu odredbe čl. 371. ZPP. Ukinuta je i odluka o troškovima sadržana u toč. III. izreke, jer ona ovisi o uspjehu stranaka u postupku.

16. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog posutpka na koju mu je ukazano ovim rješenjem, te će upotpuniti činjenično stanje u skladu s prednje iznijetim i potom pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužiteljica.

17. Novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud će odlučiti i o troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).

U Zagrebu, 27. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš