Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2751/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Gordane Držaić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Ardene Bajlo, OIB [osobni identifikacijski broj] iz Zadra, Put Klementa 12, zastupane po punomoćniku Miji Kladariću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv 1. tuženika ZZ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], i 2. tuženika Općine Vir, OIB [osobni identifikacijski broj] iz Vira, Trg Sv. Juraja 1, oboje zastupani po punomoćniku Danu Marinoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Marinović i partneri j.t.d. iz Zadra, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Pn-69/2022 od 5. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 27. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba 1. i 2. tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Pn-69/2022 od 5. travnja 2023., u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke.

II. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje ista prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod toč. II. izreke.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se ista prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod toč. III. i IV. izreke i predmet u pobijanom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka nastalim povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je naloženo 1. i 2. tuženicima isplatiti tužiteljici s osnova neimovinske štete iznos od 4.000,00 EUR/30.136,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. studenog 2018. do isplate (toč. I. izreke). Odbijen je preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice u iznosu od 11.926,74 EUR/89.856,06 kn sa zateznom kamatom tekućom od 7. studenog 2018. do isplate (toč. II. izreke). Naloženo je 1. i 2. tuženicima da u roku od 3 dana od pravomoćnosti presude o svome trošku objave u cijelosti i bez komentara pravomoćnu presudu donesenu u ovom postupku (toč. III. izreke). Odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka (toč. IV. izreke).

2. Protiv dijela prvostupanjske presude pod toč. I., III. i dijela toč. IV. izreke kojim nije prihvaćen njihov zahtjev za naknadu parničnog troška žalbu su podnijeli tuženici iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19 i 80/22- dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda u tom dijelu preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti uz naknadu parničnog troška, ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traže trošak žalbe.

3. Tužiteljica istu presudu pobija u odbijajućem dijelu pod toč. II. izreke i dijelu toč. IV. izreke kojim nije prihvaćen njezin zahtjev za naknadu parničnog troška iz svih žalbenih razloga. Predlaže preinačenje presude u tom pobijanom dijelu uz naknadu parničnog troška i troškova žalbe.

4. U odgovoru na žalbu tuženici osporavaju osnovanost žalbenih navoda tužiteljice i predlažu njezinu žalbu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troškova toga odgovora.

5. Žalba tužiteljice je neosnovana, dok je žalba tuženika djelomično osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske štete zbog povrede privatnog i profesionalnog digniteta tužiteljice uzrokovanih objavom informacijama koje je 1. tuženik, kao načelnik 2. tuženika Općine Vir iznio na tiskovnim konferencijama 29. lipnja 2018. i 21. kolovoza 2018., i u priopćenjima za javnost od 25. kolovoza 2018., 5. rujna 2018. i 13. rujna 2018., za koje tužiteljica tvrdi da su neistinite, te zahtjev za objavu pravomoćne presude.

7. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, utvrđeno je da izuzev u dijelu pod toč. III. izreke, u preostalom dijelu nisu počinjene bitne povrede odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koje u žalbi ukazuje tuženik, jer presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenica i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika. Jednako tako, osim u toč. III. izreke, u preostalom dijelu nisu počinjene niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

8. Nije počinjena niti relativno bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., u vezi čl. 4. ZPP, na koju sadržajno ukazuju tuženici, niti je u postupku povrijeđeno načelo neposrednosti, jer prvostupanjski sud svoju odluku nije temeljio na nepravomoćnoj presudi kojom je 1. tuženik u kaznenom postupku poslovni broj K- 650/2018 oglašen krivim zbog kaznenog djela klevete, već na rezultatima cjelokupnog dokaznog postupka.

9. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredni čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje. Nije stoga u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., u vezi čl. 8. ZPP na koju ukazuje tuženik.

10. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je 1. tuženik ZZ kao načelnik [adresa] na tiskovnim konferencijama održanim 29.6.2018. i 21.8.2018., iznio tendenciozne informacije o najvećem pravosudnom nepotizmu u Republici Hrvatskoj i skandaloznim detaljima vezanim za gradnju benzinske pumpe na otoku [adresa], navodeći da je riječ o teškom i organiziranom kriminalu i privatizaciji Trgovačkog suda u Zadru od strane tužiteljice kao predsjednice toga suda u obiteljske svrhe i omogućavanje svome bratu BZ i sinu OZ, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Kotlar, Vidov i partneri iz Zadra da kao punomoćnici trgovačkog društva Tri Bartola d.o.o., u postupku koji je to društvo pokrenulo kod Trgovačkog suda u Zadru kao predlagatelj osiguranja protiv Općine Vir i drugih protivnika osiguranja, u predmetu R1-38/2018 ishode u roku od 24 sata donošenje predložene privremene mjere. Nadalje je 1. tuženik iznio da je „cijeli cirkus oko benzinske pumpe na [adresa] sumrak pravne države, i da je privremena mjera donesena u roku kraćem od 24 sata s krajnjim ciljem konzumiranja nezakonite građevinske dozvole investitora Tri Bartola d.o.o., kojega zastupa odvjetničko društvo Kotlar, Bajlo & Partneri, kojeg vodi brat predsjednice Trgovačkog suda u Zadru, te da prema podacima u e-spisu u čak 183 predmeta sudjeluje odvjetničko društvo Kotlar, Bajlo & partneri i da stoga nije riječ o Trgovačkom, već o Obiteljskom sudu Kotlar, Bajlo i partneri. Nadalje je 1. tuženik iznio da je neznanje pravosuđa opće poznato, da je sve to katastrofa pravne države i da tko može imati povjerenja u takvu državu, da svaka država ima svoju mafiju, a da kod nas mafija ima državu, da se čitav jedan sud pokušava staviti u funkciju organiziranog kriminala i to na tako bezobziran način da brat od sestre i sin od majke traži zaštitu kriminala da bi ostvario svoj privatni interes, te da se ne bi tako grčevito branili da nisu uzeli tešku lovu.

11. Iz sadržaja priopćenja za medije od 23.8.219. i 5.9.2018., koja su objavili Virski i Zadarski list, a napisao i potpisao 1. tuženik kao načelnik 2. tuženika Općine Vir, u kojima ističe da je krajnji cilj predložene privremene mjere bio da se omogućiti konzumiranje nezakonite građevinske dozvole investitoru Tri Bartola d.o.o. mogućom zloupotrebom položaja i ovlasti pred sudom koji nije nadležan za odlučivanje o upravnim predmetnima od strane predsjednice Trgovačkog suda u Zadru Ardene Bajlo kako bi svome sinu i bratu kao punomoćnicima predlagatelja osiguranja Tri Bartola d.o.o omogućila donošenje privremene mjere, te zadnje priopćenje za medije od 13.9.2018. koje je objavio Zadarski list i Kalelarga info., u kojem 1. tuženik navodi da unatoč povoljnom ishodu za njihove interese drže da taj sud, obzirom na obiteljsko- poslovne interese nikako ne može obavljati svoju funkciju i da je njihov zahtjev za izuzeće toga suda na drugi sud koji nije kontaminiran obiteljsko-poslovnom stegom klana Z trebao biti bez odgađanja prihvaćen kako ne bi ostao u okviru zadarskog suda i u rukama sudaca koji su u otvorenom sukobu interesa obiteljsko- poslovnog odnosa s jednom od stranka u postupku, također su utvrđena neistinitim, a prijedlog tuženika za izuzećem toga suda bio je odbijen.

12. Provedenim dokazima u postupku je utvrđeno da tužiteljica kao predsjednica Trgovačkog suda u Zadru nije sudjelovala u dodjeljivanju u rad predmeta poslovni broj R1-38/2018, već je predmet automatskom dodjelom dodijeljen u rad sutkinji Ani Markač, koja je pravomoćnim rješenjem odbila prigovor protivnika osiguranja Općine Vir i dr. o stvarnoj nenadležnosti Trgovačkog suda u Zadru utvrdivši da je taj sud stvarno nadležan za postupanje, nakon čega je odbila prijedlog predlagatelja Tri Bartola d.o.o. za određivanje privremene mjere kao neosnovan, koje rješenje je potvrđeno od strane višeg suda. Neistinitim su utvrđene i daljnje tvrdnje tuženika da je privremena mjera u predmetnom postupku bila donesena u roku od 24 sata (prijedlog je podnesen 20.6.2018.), jer iako je bila riječ o postupku koji je hitan, odluka o privremenoj mjeri donesena je 3. rujna 2018. i nije bila donesena u korist predlagatelja osiguranja, kako su to tvrdili tuženici. Nadalje vezano za navode 1. tuženika da je Odvjetničko društvo Kotlar, Bajlo i partneri ustvari „Obiteljski sud Kotlar, Bajlo o partneri“ i da je gadljivo i amoralno da brat i sestra privatiziraju sud“, prvostupanjski sud je nakon provedenog testa razmjernosti ocijenio vrijednosnim sudom 1. tuženika koji prelazi dopuštenu granicu kritike.

13. Ocijenivši da su sporne neistinite informacije koje je 1. tuženik kao tadašnji načelnik 2. tuženika Općine Vir iznio o tužiteljici kao tadašnjoj predsjednici Trgovačkog suda u Zadru na tiskovnim konferencijama i u pisanom priopćenjima za javnost bile podobne da povrijede čast, ugled i dostojanstvo tužiteljice, jer ju u javnosti prikazuju kao predsjednicu Trgovačkog suda u Zadru koja je u sprezi sa sinom i bratom, čije odvjetničko društvo vodi brojne postupke na tom sudu namještala rješavanje predmete njihovu u korist članova svoje obitelji, prvostupanjski sud je pozivom na odredbe čl. 1045. i 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23 – dalje: ZOO), djelomično prihvatio tužbeni zahtjev i obvezao 1. i 2. tuženike da tužiteljici s osnova neimovinske štete zbog povrede časti i ugleda isplate iznos od 4.000,00 EUR, dok je preostali zahtijevani iznos kao neosnovan odbio. Ujedno je naloženo tuženicima da u roku od 3 dana od pravomoćnosti presude istu objave o svom trošku u cijelosti i bez komentara.

14. Suprotno žalbenim navodima tuženika pravilno je sud prvog stupnja utvrdio njihovu pasivnu legitimaciju u ovom postupku, jer je sporne neistinite informacije o tužiteljici na tiskovnim konferencijama i u priopćenjima za medije iznio 1. tuženik kao tadašnji načelnik i zakonski zastupnik 2. tuženika Općine Vir vezano za postupak koji je vođen kod Trgovačkog suda u Zadru pod poslovnim broje R1-38/2018 u kojemu je Općine Vir bila stranka u postupku, no pritom je tendenciozno i krajnje neprimjereno i neistinito u svoje ime iznosio informacije o tužiteljici, njezinoj obitelji, načinu vođenja suda i pravosuđu u cjelini prelazeći pritom granice općeprihvaćenih načina komunikacije, što je kao načelnik jedne općine svakako znao, a od kojih izjava se 2. tuženik Općina Vir nije ogradila.

15. Pogrešno 1. tuženik smatra da mu svojstvo načelnika Općine Vir daje imunitet za svaku izgovorenu riječ, kritiku i vrijednosni sud, jer pravo slobode izražavanja nije apsolutno pravo, jer mu se suprostavlja pravo na poštovanje osobnog života drugih. Naime, čl. 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao niti članak 38. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 5/14.) ne jamči neograničenu slobodu izražavanja, već se ograničenje prava na slobodu izražavanja mora razmatrati u kontekstu slučaja u cjelini, uključujući sadržaj izjava i kontekst u kojem su one dane. Stoga pravilno zaključuje sud prvog stupnja da tijela javne vlasti i dužnosnici, dakle i suci i predsjednici sudova, te pravosuđe u cjelini, svakako mogu biti predmet osobnih kritika i to šire nego kada je riječ o privatnim osobama, jer radnje ili propusti tijela javne vlasti podliježu strogoj kontroli kako zakonodavnoj, tako i kritici javnog mnijenja. Međutim, u konkretnom slučaju 1. tuženik je, istupajući kao načelnik Općine osobno prekoračio granice dopuštene kritike iznošenjem neistinitih informacija o tužiteljici i sudu koji ona vodi, povezujući nju i članove njezine obitelji s najvećim pravosudnim nepotizmom, tvrdeći da je obiteljskim privatiziranjem suda i zloupotrebom položaja i ovlasti namještala predmete pri dodjeli i odlučivanju u postupcima koje pred njezinim sudom vodi odvjetničko društvo njezina brata i sina, te navodio da je zaštitnica mafije i kriminala. Ujedno je vrijeđao pravosuđe u cjelini (ukazujući na općepoznato neznanje pravosuđa), čime je prekoračio svaku razumnu granicu kritike.

16. Rad tužiteljice kao predsjednice Trgovačkog suda u Zadru svakako je bio podložan kritici, kako to pravilno i zaključuje sud prvog stupnja, ali ta kritika nikako se ne može temeljiti na namjernom i tendencioznom iznošenju neistinitih informacija o tužiteljici i njezinu radu, koje su kod tužiteljice izazvale veliku nelagodu, uznemirenost i stres kako u radnoj sredini, tako i u okruženju u kojem živi. Okolnost da su tuženici osporavali valjanost pravomoćne građevinske dozvole koju je nadležno upravno tijelo donijelo u korist investitora društva Tri Bartola d.o.o. za izgradnju benzinske pumpe na otoku [adresa], zbog čega je to društvo i predložilo određivanje privremene mjere, nikako ne opravdava niz javnih istupa tuženika na konferencijama na novinare i u priopćenjima za javnost, u kojima su kroz duže vremensko razdoblje uporno tendenciozno i neistinito iznosili neistinite informacije o tužiteljici, koje po svome sadržaju i načinu prezentiranja javnosti prelaze svaku mjeru razumne društvene prihvatljivosti.

17. Neutemeljeni su žalbeni navodi tuženika da tužiteljica sukladno Zakonu o medijima („Narodne novine“, broj 59/04., 84/11., 81/13., 114/22.) nije zahtijevala objavu demantija, jer tužiteljica naknadu štete ne potražuje po odredbama Zakona o medijima, već po općim odredbama obveznog prava (čl. 1045. ZOO).

18. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da su prednje navedene neistinite informacije koje su tuženici opetovano iznosili na tiskovnim konferencijama i pisanim priopćenjima za medije o tužiteljici kao predsjednici Trgovačkog suda u Zadru, a koje su objavili brojni mediji, i za koje informacije je postojao interes javnosti, bile podobne da povrijede profesionalni i osobni ugled tužiteljice, te je imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja kao i jačinu povredom izazvanih duševnih boli, pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. u vezi čl. 19. ZOO dosudio tužiteljici pravičnu novčanu naknadu s osnovan neimovinske štete u iznosu od 4.000,00 EUR, dok je preostali zahtijevani iznos pravilno odbijen kao previsoko postavljen.

19. Kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete pravilno je dosuđena od dana podnošenja tužbe do isplate, temeljem odredbe čl. 1103. ZOO, te toj odluci tuženici u žalbi neutemeljeno prigovaraju.

20. Materijalno pravo pravilno je primijenjeno i u pobijanom odbijajućem dijelu prvostupanjske presude pod toč. II. izreke, te toj odluci tužiteljica žalbom neutemeljeno prigovara. Naime, i prema ocjeni ovoga suda dosuđeni iznos neimovinske štete predstavlja primjerenu pravičnu novčanu naknadu za štetu koju je objavom spornih neistinitih informacija pretrpjela. Na navode žaliteljice da je šteta bila vrlo intenzivna i da je trajala dugi vremenski period (od 29.6. do13.9.2018.) i da se sukcesivno ponavljala u četiri navrata, valja navesti da su tuženici u pretežnom dijelu ponavljali neistinite navode koje su iznijeli na prvoj tiskovnoj konferenciji.

21. Međutim, odlučujući o dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na objavu prvostupanjske presude po njezinoj pravomoćnosti (toč. III. izreke) pobijana presuda ne sadrži baš nikakve razloge, te presudu u tom dijelu nije moguće ispitati, čime je u tom pobijanom dijelu počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

22. Zbog iznijetih razloga, valjalo je prvostupanjsku presudu djelomično potvrditi u pobijanim dijelovima pod toč. I. i II. izreke temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, a djelomično ukinuti u pobijanom dijelu pod toč. III. izreke temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. S tim u vezi ukinuta je i odluka o troškovima postupka sadržana u toč. IV. izreke, jer ona zavisi o konačnom uspjehu stranaka u sporu.

23. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredba parničnog postupka na koju mu je ukazano u ovoj odluci, te će primjenom relevantnih odredbi materijalnog prava ponovno odlučiti o dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na objavu presude, dajući za svoja utvrđenja jasne i valjane razloge.

24. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će odlučiti i o troškovima postupka (čl. 166. st. 2. ZPP), a pritom će imati u vidu da su zahtjev za objavu presude i zahtjev za naknadu štete dva odvojena zahtjeva.

U Zagrebu, 27. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš