Poslovni broj: Usž-4048/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Kristine Senjak Krunić, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice JL, [adresa], koju zastupa opunomoćenik Dragan Jurjević, odvjetnik iz Zadra, Hrvoja Vukčića Hrvatinića 8, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ĐL, [adresa], radi građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužiteljice, zastupane po istom opunomoćeniku, protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-699/23-8 od 11. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-699/23-8 od 11. lipnja 2024.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-03/22-02/525, URBROJ: 531-07-1-3-1/3-23-3 od 13. veljače 2023., te se odbija zahtjev tužiteljice za naknadom troška ovog upravnog spora. Navedenim rješenjem tuženika odbija se žalba tužiteljice izjavljena protiv građevinske dozvole Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, KLASA: UP/I-361-03/22-01/000048, URBROJ: 2198-07-05-01/3-22-0020 od 14. listopada 2022., kojom se investitoru ĐL, ovdje zainteresiranoj osobi, dozvoljava građenje stambene građevine s tri stambene jedinice i pomoćne građevine (konoba i ljetna kuhinja), na postojećoj građevnoj čestici oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve na način i pod uvjetima iz te dozvole, sastavni dio koje je glavni projekt zajedničke oznake ZOP AP-7/21.
2. Tužiteljica je protiv osporene presude izjavila žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede odredaba postupka. Drži da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka jer presuda nema razloge o odlučnim činjenicama, postoji proturječnost između izreke i obrazloženja, te je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Upire na obrazloženje prvostupanjske presude prema kojem su neosnovani tužbeni prigovori u smislu koeficijenta izgrađenosti i minimalne udaljenosti od međe, jer da je to sve u skladu s prostorno-provedbenim planom Općine Bibinje, te da suglasnost tužiteljice nije potrebna, kao i da činjenica što nije utvrđena međa između tužiteljice i investitora nije važna za ovaj postupak. Smatra da ovakvo obrazloženje nije na zakonu osnovano i da je u konkretnom slučaju uvjet gradnje objekta njegova udaljenost najmanje 3,00 m od postojeće međe tužiteljice te da izgrađenost ne smije prelaziti 30% površine građevinske parcele, da građevinska parcela zapravo nije niti formirana, jer se ona može formirati samo na temelju odgovarajućeg rješenja o utvrđivanju građevne čestice, sukladno odredbi članka 160. Zakona o prostornom uređenju, što ovdje nedostaje. Osim toga, ističe da je zk vlasnica č.z. 1889/5 k. o. [katastarska općina] te da stoga ima pravnog interesa sudjelovati u postupku parcelacije. Dalje navodi kako u postupku izdavanja građevinske dozvole nisu priloženi svi propisani dokumenti prema članku 110. stavku 1. Zakona o gradnji te da predmetna izgradnja, zbog blizine kojom se planira graditi predmetni objekt, narušava vrijednost njezine kuće, čime joj se izravno vrijeđa i ustavno pravo jamstva jednakosti svih pred zakonom. Slijedom svega navedenog, tužiteljica predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu, ukinuti osporenu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Zainteresirana osoba, u odgovoru na žalbu, ističe kako tužiteljica u žalbi iznosi niz netočnih i neistinitih navoda, jer udaljenost od međe 3 m i koeficijent izgrađenosti od 30%, na koje upire u žalbi, nisu utemeljeni na članku 46. PPU-a Općine Bibinje, prema kojem je koeficijent izgrađenosti 40%, a minimalna udaljenost od međe 1 m. U odnosu na prigovore vezane za među, ističe da, osim što ne poštuje prostorni plan, tužiteljica ne poštuje niti pravomoćne sudske presude, pri čemu u prilogu dostavlja pravomoćnu presudu Općinskog suda u Zadru od 7. svibnja 2021., temeljem koje je presuđeno da je zainteresirana osoba vlasnik dijela čestice 1889/5 površine 213 m[2] , te je jasno definirana međa, a to je betonski zid kojeg je izgradio pokojni muž tužiteljice prije 16 godina. Upire na činjenicu da je i kuća tužiteljice izgrađena na manje od metra udaljenosti od međe zainteresirane osobe te, slijedom svega, predlaže ovom Sudu žalbu odbiti kao neosnovanu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. ovdje mjerodavnog Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. - dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, te da time nije povrijedio zakon na njezinu štetu.
7. Naime, prema odredbi članka 66. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.
8. Suprotno žalbenim navodima, ovaj Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužiteljica upire u žalbi. To stoga jer bitna povreda pravila sudskog postupka postoji kada upravni sud u tijeku spora nije primijenio ili je nepravilno primijenio odredbe ZUS-a, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude (članak 66. stavak 2.), čemu ovdje nije udovoljeno, jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama citiranog Zakona, a osporena presuda sadrži sve propisano odredbom članka 60. ZUS-a, osobito u pogledu stavka 4. iste odredbe, koji propisuje što sve mora sadržavati obrazloženje presude, a koje je potpuno i jasno te u korelaciji s izrekom presude.
9. Nadalje, iz podataka sveza spisa proizlazi da je osporena presuda utemeljena na dokazima i činjenicama koji su u postupku pravilno i u potpunosti utvrđeni, a iz kojih proizlazi da su u konkretnom slučaju za izdavanje predmetne građevinske dozvole ispunjeni uvjeti propisani relevantnim odredbama Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) i Prostornog plana uređenja Općine Bibinje ("Službeni glasnik Zadarske županije", broj: 10/08., 3/11., 1/13., 2/13., 6/13., 2/14., 5/14., 4/16., 5/16. i 1/18., "Službeni glasnik Općine Bibinje", broj: 1/18. - pročišćeni tekst i 5/20. - dalje u tekstu: PPU) na koje odredbe su se osnovano pozvala i javnopravna tijela u svojim odlukama.
10. Tužiteljica ni svojim žalbenim navodima nije dovela u sumnju takvo utvrđenje prvostupanjskog suda jer i u žalbi ponavlja prigovore istaknute u tužbi, koje je prvostupanjski sud osnovano otklonio, ocjenjujući pravilnim stajališta iznesena u osporenom rješenju i građevinskoj dozvoli, a u kojima su već javnopravna tijela dala jasne i argumentirano obrazložene razloge temeljem kojih, i po ocjeni ovoga Suda, proizlazi da je predmetna građevinska dozvola izdana uz uvažavanje svih zakonom i prostornim planom propisanih parametara.
11. S obzirom na navedeno, neosnovano tužiteljica i u žalbi inzistira na udaljenosti od međe od 3 m i koeficijentu izgrađenosti od 30%, kraj činjenice da je odredbom članka 46. PPU-a na predmetnoj lokaciji (gusto izgrađeni dio naselja - substandardna izgradnja) dozvoljena gradnja samostojeće građevine na minimalnoj udaljenosti od susjedne međe 1,0 m i koeficijentom izgrađenosti 0,4 (40%), a kojim uvjetima je u konkretnom slučaju udovoljeno.
12. Neosnovano tužiteljica upire i na postupak parcelacije, smatrajući da u istom ima pravo sudjelovati, jer je o provedbi geodetskog elaborata kojim je formirana predmetna građevinska čestica, a koji čini sastavni dio glavnog projekta, ovlašteno odlučivati nadležno katastarsko tijelo, slijedom čega se prigovori u tom pravcu ne mogu s uspjehom isticati u ovom postupku, kako to osnovano navodi već i tuženik u osporenom rješenju.
13. Nisu pravno odlučni niti paušalni, ničim obrazloženi žalbeni prigovori usmjereni na propust zainteresirane osobe da u postupku izdavanja građevinske dozvole priloži sve dokumente propisane u članku 110. stavku 1. Zakona o gradnji, jer pritom tužiteljica ne navodi koje to konkretno dokumente zainteresirana osoba nije priložila, a propisani su citiranom zakonskom odredbom kao uvjet za izdavanje građevinske dozvole.
14. Na kraju, tužiteljica neosnovano ukazuje i na potrebu pribavljanja njezine suglasnosti za predmetnu gradnju i na narušenu vrijednost njezinog objekta zbog blizine gradnje odobrenog objekta, jer navedeni razlozi nisu ujedno i materijalnim pravom propisani razlozi koji bi činili zapreku izdavanju građevinske dozvole, a koja je u konkretnom slučaju izdana sukladno mjerodavnim zakonskim i prostorno-planskim odredbama.
15. Kako, dakle, tužiteljica svojim žalbenim navodima nije dovela u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
16. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu, 27. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća
Kristina Senjak Krunić
