Poslovni broj: Usž-1367/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

Ž

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice LD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju opunomoćenici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d. o. o. sa sjedištem u Puli, Dalmatinova 4, OIB: 78955904634, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1313/2024-7 od 19. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1313/2024-7 od 19. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog upravnog suda, odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/489, URBROJ: 443-02-01-12-24-16 od 12. srpnja 2024. (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).

2. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužiteljima, kao investitorima, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja uklone drvenu nadstrešnicu tlocrta 18,00 x 4,50 m, s dograđenom građevinom metalne konstrukcije sa sjeverne strane tlocrta 2,20 x 14,00 m jedne nadzemne etaže; nadstrešnicu tlocrta 5,00 x 5,00 m drvene konstrukcije; građevinu tlocrta 6,50 x 10,00 m + 1,00 x 1,00 m, jedne nadzemne etaže, drvene konstrukcije; građevinu tlocrta 1,50 x 2,00 m, jedne nadzemne etaže, namjene sanitarni čvor; građevinu tlocrta 3,00 x 3,60 m, jedne nadzemne etaže sanitarni čvor; građevinu nepravilnog tlocrta max. dimenzija 4,00 x 3,00 m jedne nadzemne etaže, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, na tlu oznake ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, te je određeno da je potrebno izvršiti poravnanje terena, uz popratna utvrđenja pod točkama

2. do 7. osporavanog rješenja.

3. Tužitelji pravovremeno podnesenom žalbom pobijaju osporavanu presudu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom, smatraju da presudom prvostupanjskog suda nije obrazloženo na osnovi koje dokumentacije je prvostupanjski sud utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan te da je na taj način, kao i odbijanjem provođenja dokaznih prijedloga koje su predložili tužitelji, došlo do bitne povrede odredaba upravnog spora. Smatraju da su izreka i obrazloženje pobijane presude u opreci te da je obrazloženje nerazumljivo. Navode da zbog nedostatnog utvrđivanja dokaza sud nije mogao u dovoljnoj mjeri utvrditi koje bi to bile odlučne činjenice koje bi rezultirale donošenjem pobijane presude. Ističu da su slovenski državljani koji ne razumiju hrvatski jezik pa da im je povrijeđeno pravo na uporabu materinjeg jezika. Slijedom navedenog, predlažu poništiti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet na ponovni postupak te ujedno obvezati tuženika na naknadu svih troškova tužiteljima.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije podnio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući osporavanu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

7. Prvostupanjski upravni sud je svoju odluku utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela i tijekom upravnog spora, nakon čega je, ispravnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava u sporu, pravilno ocijenio zakonitim osporavano rješenje tuženika, kojim je utvrđeno da je predmetnom gradnjom bez odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, povrijeđen članak 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19., dalje: ZoG), koju povredu je građevinski inspektor dužan spriječiti i sankcionirati sukladno članku 103. stavku 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18., 117/21. i 67/23., dalje ZDI).

8. Osporavano rješenje tuženika temelji se rezultatima inspekcijskog nadzora koji je, dana 10. travnja 2024. i 14. travnja 2024., proveden na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], o čemu su sastavljeni zapisnici, KLASA: UP/I-362-02/24-02/489, URBROJ: 443-02-01- 12-24-1 od 10. travnja 2024. i KLASA: UP/I-362-02/24-02/489, URBROJ: 443-02-01- 12-24-3 od 14. travnja 2024., iz kojih proizlazi da se radi o gradnji na zemljištu izvan građevinskog područja naselja Seget, Umag, u posjedovnici opisano kao oranica, sukladno Prostornom planu uređenja Općine Umag označeno kao „ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište“, za koju gradnju nije ishođena građevinska dozvola. Iz zapisnika od 14. travnja 2024. i službene bilješke od 12. travnja 2024. proizlazi da je 12. travnja 2024. na građevini ostavljen poziv na očevid, kojem se nitko od suvlasnika nije odazvao.

9. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je zapisnik o inspekcijskom nadzoru tužiteljima dostavljen na očitovanje, te da su se tužitelji putem opunomoćenika očitovali na predmetni zapisnik.

10. Kako iz utvrđenog činjeničnog stanja nesporno proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o gradnji na poljoprivrednom zemljištu bez prethodno ishođene građevinske dozvole, pravilna je ocjena građevinskog inspektora da su takvim postupanjem tužitelji počinili povredu odredbe članka 106. stavka 1. ZoG-a, dok prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na drukčiju odluku ovog suda.

11. U odnosu na prigovor da je sud propustio provesti predložene dokaze, valja istaknuti da, sukladno odredbi članka 49. stavka 4. ZUS-a, stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima. Po ocjeni ovog Suda, prvostupanjski sud je pravilno svoju odluku donio na temelju uvida u dokumentaciju spisa predmeta upravnog postupka i upravnog spora, bez provođenja dodatnih dokaza, budući da iz priloženih dokaza nedvojbeno proizlazi da se ovdje radi o gradnji bez ishođenog odobrenja za gradnju izvan građevinskog područja. Pored navedenog, tužitelji nisu argumentirali koje bi to druge činjenice eventualnim provođenjem dodatnih dokaza trebalo utvrditi te na koji način bi bile od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari, s tim da raspravi, koju je sud na prijedlog tužitelja održao 17. veljače 2025., tužitelj nije pristupio.

12. Prostorni plan uređenja Općine Umag („Službene novine Grada Umaga“, broj: 3/04., 9/04.-ispravak, 6/06., 8/08.-pročišćeni tekst, 5/10., 5/11., 5/12., 21/14., 10/15., 11/15.-pročišćeni tekst, 19/15., 2/16. -pročišćeni tekst, 12/17., 18/17. -pročišćeni tekst, 12/21., 13/21., dalje: PPUO), u dijelu 2.3.1. propisuje uvjete gradnje na poljoprivrednim površinama, međutim, za takvu gradnju je potrebno zadovoljiti uvjete propisane PPUO- om te ishoditi odgovarajuće odobrenje za gradnju, koje tužitelji nesporno nisu ishodili.

13. Ovaj Sud je ocijenio neosnovanim i prigovor tužitelja u pogledu manjkavosti obrazloženja prvostupanjske presude, koje paušalno ističu, jer je, upravo suprotno, prvostupanjski sud dao dostatne, pravno odlučne razloge za svoju odluku, dok tužitelji ničime ne argumentiraju po kojoj pravnoj osnovi smatraju da bi odluka u predmetnoj upravnoj stvari mogla biti drugačija.

14. Sukladno odredbi članka 14. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09., 110/21.), postupak se vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, stoga neosnovano tužitelji, koje zastupaju ovlašteni opunomoćenici odvjetnici, prigovaraju da im je povrijeđeno pravo na uporabu materinjeg slovenskog jezika.

15. Slijedom svega navedenog, po ocjeni ovog Suda, ispravno je prvostupanjski sud, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, pregledom dokumentacije priložene spisu tuženika te relevantnih odredaba ZoG-a i ZDI-a, ocijenio da se osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim.

16. Kako tužitelji ni u predmetnoj žalbi ne iznose pravno relevantne prigovore kojima bi doveli u sumnju zakonitost osporavanog rješenja tuženika i koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe protiv presude iz žalbenih razloga na koje upiru tužitelji.

17. Slijedom svega navedenog, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 27. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić