Poslovni broj: Usž-1099/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d. o. o., sa sjedištem u Puli, Dalmatinova 4, OIB: 78955904634, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1118/2024-7 od 3. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1118/2024-7 od 3. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog upravnog suda, odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24- 02/414, URBROJ: 443-02-01-12-24-8 od 12. lipnja 2024. (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).

2. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju, kao investitoru, da u roku od 15 dana ukloni građevinu tlocrta 3,00 x 2,20 m, na jugoistočnom dijelu ograđenog zemljišta, jedne nadzemne etaže; građevinu tlocrta 2,00 x 3,00 m, jedne nadzemne etaže na sjeveroistočnom dijelu ograđenog zemljišta; građevinu tlocrta 2,00 x 1,80, jedne nadzemne etaže, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, te je određeno da je potrebno izvršiti poravnanje terena, uz popratna utvrđenja pod točkama 2. do 7. osporavanog rješenja.

3. Tužitelj pravovremeno podnesenom žalbom pobija osporavanu presudu zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom, smatra da presudom prvostupanjskog suda nije obrazloženo na osnovi koje dokumentacije je prvostupanjski sud utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan te da je na taj način, kao i odbijanjem provođenja dokaznih prijedloga koje je predložio tužitelj, došlo do bitne povrede odredaba upravnog spora. Smatra da su izreka i obrazloženje pobijane presude u opreci te da je obrazloženje nerazumljivo. Navodi da zbog nedostatnog utvrđivanja dokaza sud nije mogao u dovoljnoj mjeri utvrditi koje bi to bile odlučne činjenice koje bi rezultirale donošenjem pobijane presude. Slijedom navedenog, predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet na ponovni postupak te ujedno obvezati tuženika na naknadu svih troškova tužitelju.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije podnio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući osporavanu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

7. Prvostupanjski upravni sud je svoju odluku utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela i tijekom upravnog spora, nakon čega je, ispravnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava u sporu, pravilno ocijenio zakonitim osporavano rješenje tuženika, kojim je utvrđeno da je predmetnom gradnjom, bez odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, povrijeđen članak 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19., dalje: ZoG), koju povredu je građevinski inspektor dužan spriječiti i sankcionirati sukladno članku 103. stavku 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18., 117/21. i 67/23., dalje ZDI).

8. Osporavano rješenje tuženika temelji se na rezultatima inspekcijskog nadzora koji je, dana 10. travnja 2024. i 14. travnja 2024., proveden na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], o čemu su sastavljeni zapisnici, KLASA: UP/I-362-02/24-02/414, URBROJ: 443-02- 01-12-24-1 od 10. travnja 2024. i KLASA: UP/I-362-02/24-02/414, URBROJ: 443-02- 01-12-24-3 od 14. travnja 2024., iz kojih proizlazi da se radi o gradnji na zemljištu izvan građevinskog područja naselja Seget, Umag, u posjedovnici opisano kao oranica, sukladno Prostornom planu uređenja Općine Umag označeno kao „ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište“, za koju gradnju nije ishođena građevinska dozvola. Iz zapisnika od 14. travnja 2024. i službene bilješke od 12. travnja 2024. proizlazi da je 12. travnja 2024. na građevini ostavljen poziv na očevid, kojem se nitko od suvlasnika nije odazvao.

9. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je zapisnik o inspekcijskom nadzoru suvlasnicima dostavljen na očitovanje, na koji se tužitelj očitovao da je najmoprimac predmetne nekretnine, a ujedno i investitor spornih građevina za koje, prema mišljenju tužitelja, nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.

10. Kako iz utvrđenog činjeničnog stanja nesporno proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o gradnji na poljoprivrednom zemljištu bez prethodno ishođene građevinske dozvole, pravilna je ocjena građevinskog inspektora da je takvim postupanjem tužitelj počinio povredu odredbe članka 106. stavka 1. ZoG-a, dok prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na drukčiju odluku ovog suda.

11. Budući tužitelj prigovara da je sud propustio provesti predložene dokaze, valja istaknuti da tužitelj, osim uvida u dokumentaciju spisa tuženika i održavanja rasprave, nije predlagao nikakve druge dokaze, a raspravi održanoj 27. siječnja 2025., na koju je bio uredno pozvan, nije prisustvovao. Pored navedenog, tužitelj nije argumentirao koje bi to druge činjenice eventualnim provođenjem dodatnih dokaza trebalo utvrditi te na koji način bi bile od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari.

12. Prostorni plan uređenja Općine Umag („Službene novine Grada Umaga“, broj: 3/04., 9/04.-ispravak, 6/06., 8/08.-pročišćeni tekst, 5/10., 5/11., 5/12., 21/14., 10/15., 11/15.-pročišćeni tekst, 19/15., 2/16. -pročišćeni tekst, 12/17., 18/17. -pročišćeni tekst, 12/21., 13/21., dalje: PPUO), u dijelu 2.3.1. propisuje uvjete gradnje na poljoprivrednim površinama, međutim, za takvu gradnju je potrebno zadovoljiti uvjete propisane PPUO- om te ishoditi odgovarajuće odobrenje za gradnju, koje tužitelj nesporno nije ishodio, niti je ičime potkrijepio svoje navode da se radi o poljoprivrednim građevinama.

13. Ovaj Sud je ocijenio neosnovanim i prigovor tužitelja u pogledu manjkavosti obrazloženja prvostupanjske presude, koje tužitelj paušalno ističe, budući da je po ocjeni ovog Suda prvostupanjski sud dao dostatne razloge za svoju odluku, dok tužitelj ničime ne argumentira po kojoj pravnoj osnovi smatra da bi odluka u predmetnoj upravnoj stvari mogla biti drugačija.

14. Slijedom svega navedenog, po ocjeni ovog Suda, ispravno je prvostupanjski sud, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, pregledom dokumentacije priložene spisu tuženika te relevantnih odredaba ZoG-a i ZDI-a, ocijenio da se osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim.

15. Kako tužitelj ni u predmetnoj žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore kojima bi doveo u sumnju zakonitost osporavanog rješenja tuženika i koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe protiv presude iz žalbenih razloga na koje upire tužitelj.

16. Slijedom svega navedenog, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 27. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić