Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1685/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene DEH, kao fizičke osobe-obrtnika, zbog prekršaja iz članka 296. stavka 3. u vezi stavka 1. točke 16. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, broj: 111 / 2021), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pp-9466/2024, od 13. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba okrivljenice DEH, odbija se kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
II. Okrivljenica je dužna platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, pod prijetnjom izvršenja.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu okrivljenica je proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 133,00 eura, zbog prekršaja iz članka 296. stavka 1. točke 16. i stavka 3. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, činjenično opisan u izreci pobijane presude.
1.1. Istom presudom okrivljenica je obveza nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 14,00 eura.
2. Protiv navedene presude okrivljenica je pravodobno izjavila žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povredi odredbi postupka, povrede Zakona, odluke o kazni i troškovima postupka navodeći da sud poklanja vjeru iskazu svjedoka DE službene osobe koja je navodno u vremenu od 9:20 do 9:25 sati dana 16. siječnja 2024. u reg , eg utvrdio da je u svom frizerskom salonu priopćavala autorska djela koristeći uređaj sa zvučnikom a bez odobrenja Hrvatskog društva skladatelja. Službena osoba nije pokazala iskaznicu niti nalog za obavljanje bilo kakve službene radnje, a niti je sačinila bilo kakav zapisnik u frizerskom salonu, a pogotovu nije ga ostavio u salonu. Dakle, u vremenu samo u 5 minuta se legitimirao, sačinio zapisnik i ostavio ga u frizerskom salonu i napustio salon. Sve navedeno ne odgovara istini, ona u frizerskom salonu nema nikakav uređaj sa zvučnicima, te nije niti mogla priopćavati bilo kakva autorska glazbena djela. Zbog troškova koje bi iziskivalo njeno putovanje na sud, nije se sudu odazvala te se nije mogla saslušati na navedene okolnosti i suočiti sa imenovanim pa predlaže u slučaju ukidanja presude da se sasluša pred zamolbenim sudom.
2.2. Žalitelj predlaže da se žalba, iz razloga koji su u njoj navedeni, prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), uz ocjenu navoda žalbe okrivljenika, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, postupajući po službenoj dužnosti, nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, kao i da na štetu okrivljenika nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Žaleći se zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenica u žalbi iznosi tvrdnju da u frizerskom salonu nema nikakav uređaj sa zvučnicima, te nije niti mogla priopćavati bilo kakva autorska glazbena djela kritičnog dana kako je utvrdio svjedok.
6. Međutim, suprotno navodima žalbe, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica.
7. Prema stanju spisa predmeta, u ovom prekršajnom postupku okrivljenica pozvana na ročište 5. rujna 2024. na uredno primljeni poziv se nije odazvala, niti svoj izostanak opravdala. Ponovo pozvana na ročište 26. rujna 2024. na uredno primljeni poziv okrivljenica se nije odazvala, niti svoj izostanak opravdala te je sud sukladno ovlaštenju iz članka 167. stavak 3. Prekršajnog zakona održao ročište bez nazočnosti okrivljenice na kojem je ispitao svjedoka referenta HDS-a DE.
8. Iz sadržaja pobijane presude razvidno je da je zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenice temeljen na iskazu svjedoka referenta HDS-a DE, koji je detaljno opisao svoja zapažanja u predmetnom frizerskom salonu gdje je utvrdio da se putem radio prijemnika izvodila strana glazba. Prvostupanjski sud je ocijenio iskaz svjedoka uvjerljivim, logičnim i određenim, osobito jer je jasno i sa sigurnošću opisao sve okolnosti vezane za prekršaj koji se okrivljenici stavlja na tret o čemu je sastavio zapisnik. Kada se imaju u vidu izneseni razlozi iz pobijane presude, karakter i kvaliteta iskaza svjedoka koji je teretio okrivljenicu kao i materijalni dokazi, zapisnik o izvršenoj kontroli i dopis Hrvatskog društva skladatelja od 26. srpnja 2024. kojim je potvrđeno da okrivljenica predmetnog dana nije posjedovala odobrenje za javno priopćavanje autorskih glazbenih djela, koje nije ni naknadno ishodila to je po ocjeni ovog drugostupanjskog suda u konkretnom slučaju, činjenično stanje u postupku pravilno i u potpunosti utvrđeno.
9. U odnosu na zapisnik o izvršenoj kontroli treba istaknuti kako nije posebno propisan postupak obavljanja kontrole javnog priopćavanja autorskih glazbenih djela od strane ovlaštene udruge za kolektivno ostvarivanje prava svih domaćih i stranih autora glazbenih djela, već se radi o internoj odluci ovlaštene udruge HDS-a o načinu provođenja kontrole te angažiranju referenata HDS-a koji će takve kontrole obavljati, to niti za zapisnik koji se sastavlja prilikom kontrole nisu propisana posebna pravila, pa niti da isti mora biti potpisan od strane okrivljenika ili djelatnika niti dostavljen okrivljenicima, te u vezi s time neutemeljeno ističe žalitelj da zapisnik nije ostavljen u salonu.
10. Razloge prvostupanjske odluke u cijelosti prihvaća i ovaj sud, pa kako okrivljenica u smislu članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona nije navela nikakve nove, niti uvjerljive razloge kojima bi potkrijepila svoje osporavanje odgovornosti za prekršaj koji joj se pobijanom presudom stavlja na teret, nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda.
11. Iz navedenih razloga nije osnovana žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
12. Imajući u vidu pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i pravne oznake djela, ovaj sud je našao da je izrečena novčana kazna okrivljenici za navedeno djelo u granicama zakona i da je primjerena težini djela, stupnju odgovornosti okrivljenice i u skladu s ostalim okolnostima odlučnim za odmjeravanje kazne, te ista nije prestroga, time više što je novčana kazna izrečena primjenom odredbi o ublažavanju u iznosu neznatno većem od zakonom propisane minimalne kazne.
13. Ispitujući povodom žalbe okrivljenice odluku o dosuđenim joj troškovima prekršajnog postupka, ovaj Sud je utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito, temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezao istu na platež troškova u paušalnom iznosu, a koji troškovi su predviđeni odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona, te se mogu odrediti u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (13,27 eura do 663,61) sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/2013). Troškovi u paušalnom iznosu od 14,00 eura su određeni u nešto većem iznosu od minimalnog iznosa u kojem se mogu izreći sukladno trajanju i složenosti postupka, kao i imovnom stanju okrivljenice, te ih u smislu gore citirane odredbe snosi okrivljenik kojeg sud proglasi krivim.
14. Budući da je ovaj sud, postupajući po žalbi okrivljenice, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena njezina prekršajna odgovornost, to je za nju temeljem članka 139. stavka 5., u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3.c) Prekršajnog zakona, nastala i obveza podmirivanja paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka koji su nastali u povodu žalbe okrivljenice na ovom sudu, s time da je visina paušalnog iznosa određena sukladno složenosti i trajanju prekršajnog postupka.
15. Zbog navedenih razloga žalbu okrivljenice valjalo je kao neosnovanu odbiti i odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 27. svibnja 2025.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 4 otpravaka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.