REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-4560/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ČO, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 20. prosinca 2023., broj 29 Pp-2566/2023-8, u sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
U povodu žalbe okr. ČO, a po službenoj dužnosti te prihvaćanjem žalbe okr. ČO, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu od 20. prosinca 2023., broj 29 Pp-2566/2023-8 proglašen je krivim okr. ČO zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u osuđujućem dijelu izreke pobijane presude, te je okrivljeniku na temelju istog propisa izrečena novčana kazna 260,00 eura, u koju se, na temelju čl. 40. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uračunava lišenje slobode od 30. do 31. listopada 2023. kao 79,64 eura, tako da je okrivljeniku ostala za platiti novčana kazna 180,36 eura, uz pogodnost plaćanja dvotrećinskog iznosa novčane kazne u roku 15 dana, u kojem slučaju će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cjelini. Obvezan je i na naknadu troškova prekršajnog postupka 20,00 eura.
1.1. Istom presudom, na temelju čl. 16. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja sestre CO na udaljenost ne manju od tri metra u obiteljskoj kući na adresi u [adresa] te na udaljenost ne manju od deset metara na svakoj javnoj površini gdje se istovremeno zateknu u trajanju tri mjeseca.
2. Nadalje je pobijanom presudom protiv okrivljenika odbijena optužba da je, na način činjenično opisanog u odbijajućem dijelu izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
3. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik po branitelju iz svih žalbenih osnova. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je po službenoj dužnosti utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, budući da je optužni prijedlog prekoračen.
5.1. Naime, optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Ogulin broj 211-07/23-5/30491 od 31. listopadom 2023., okrivljeniku je bilo stavljeno na teret da je, na način činjenično opisan u optužnom prijedlogu, počinio jedan prekršaj, onaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dok je prvostupanjski sud donio dvije odluke – jednu kojom okrivljenika proglašava krivom i drugu kojom odbija optužbu protiv okrivljenika. Takvim postupanjem prvostupanjski sud je prekoračio optužbu, s obzirom da je donio odluku o dva prekršaja, iako je okrivljeniku bio stavljen na teret samo jedan prekršaj.
5.2. Iz obrazloženja pobijane odluke je vidljivo da prvostupanjski sud za jedan dio optužbe - onaj o fizičkom nasilju, smatra da nije prekršaj, pa je u odnosu na taj dio, odbio optužbu protiv okrivljenika. Takav pristup prvostupanjskog suda je pogrešan, jer dovodi do prekoračenja optužbe. Ispravan pristup bi bio da prvostupanjski sud, u činjeničnom opisu prekršaja, samo izvrši preciziranje protupravnih radnji za koje okrivljenika proglašava krivim, dakle, ispusti iz činjeničnog opisa onaj dio radnji za koji smatra da nije prekršaj, ne donoseći posebnu presudu. Također ovdje valja napomenuti da se, u slučaju da određeno djelo nije prekršaj, ne donosi odbijajuća presuda, već oslobađajuća presuda (čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona).
5.3. Prema tome, na opisani način ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenik ističe da prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude nije dao razloge zbog kojih nije prihvaćen dokazni prijedlog obrane da se provede medicinsko vještačenje na okolnost dinamike nastanka fizičke ozljede.
6.1. Naime, okrivljenik je kategorički poricao počinjenje prekršaja, kako psihičko, tako i fizičko nasilje te je iznio detaljnu obranu. Žrtva nasilja u obitelji, njegova sestra CO teretila je okrivljenika za počinjenje prekršaja, pa tako i da ju je udario nekoliko puta po licu zbog čega je zatražila i hitnu pomoć te je u postupku dostavila nalaz s hitnog prijema. Okrivljenik je, radi utvrđenja činjeničnog stanja, predložio da se provede medicinsko vještačenje na okolnost dinamike nastanka fizičke ozljede.
6.2. Prvostupanjski sud nije prihvatio navedeni dokazni prijedlog, a nije obrazložio zbog čega ga je odbio.
6.3. Odredbom čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisano je:
„(7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“
6.4. Slijedom citirane zakonske odredbe jasna je i izričita obaveza suda da u obrazloženju svoje presude navede razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine dokazne prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, što u ovom predmetu prvostupanjski sud nije učinio, kako se to pravilno i osnovano ističe u žalbi.
7. Slijedom svega navedenog, počinjene su bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. i 11. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
8. Prvostupanjskom sudu se ukazuje na to kako u ponovnom postupku, u slučaju donošenja osuđujuće presude, treba ispustiti dio o počinjenom fizičkom nasilju, kako ne bi došlo do povrede načela zabrane preinačenja na gore, budući da je žalba podnesena samo od strane okrivljenika.
9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te iznova, na zakonit način, provesti do sada izvedene dokaze, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, koju će pritom valjano obrazložiti.
10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 27. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
