Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice – specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice MJ, zastupane po braniteljici Zlatki Kreber, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 162. stavka 1. podstavka 3. i stavka 3. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 8. rujna 2022., broj: 17. Pp-2020/2022, na sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.,

p r e s u d i o j e :

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenice MJ te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona (NN 107/07,39/13,157/13,110/15,70/17,118/18), okrivljenica je obvezana naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura), u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, okrivljenica je proglašena krivom i oslobođena od kazne, zbog prekršaja iz članka 162. stavka 1. podstavka 3. i stavka 3. Zakona o gradnji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kn.

3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenica je pravodobno, putem braniteljice, podnijela žalbu iz svih žalbenih razloga, navodeći u bitnom da sud na temelju nedokazanih tvrdnji donosi presudu, dok s druge strane odbacuje dokaz o tome da se radilo u skladu s projektnom dokumentacijom tj. da nije učinjen prekršaj. Naime, da se desila situacija koju opisuje sud u obrazloženju tj. da je okrivljenica u svojstvu investitura izvela djelomičnu zaštitu građevne jame protivno odobrenoj projektnoj dokumentaciji, a koja je dokumentacija sastavni dio građevinske dozvole, odnosno da je doista uslijed izvođenja zemljanih radova u svrhu izgradnje stambene građevine izvršila nedozvoljeni veliki nagib odrona bi ista samo trebala sanirati štetu nastalu građenjem protivno građevinskoj dozvoli, a ne ishoditi izmjenu i dopunu građevinske dozvole, a kojom izmjenom je izvršena dopuna glavnog projekta. Glavni projekt koji je sastavni dio građevinske dozvole bio je manjkav, te je zbog gradnje sukladno prvotnoj projektnoj dokumentaciji koja je bila manjkava nastala šteta. Osiguravajuća kuća kojoj sigurno nije u financijskom interesu isplatiti štetu je nakon analize istu isplatila jer nije našla osnove za otklon štete. Izvođenje radova prema projektnoj dokumentaciji treba shvaćati kao i ne činjenje prekršaja po čl. 163. st. 3. u svezi čl. 163. st. 1. toč. 34. ZOG-a. Okrivljenica ističe da u predmetnom članku ZOG piše da je investitor odgovoran ako ne gradi u skladu s građevinskom dozvolom, tj. potrebno je utvrditi koji su postupci investitora doveli do toga da se navodno ne radi u skladu s dozvolom, tj. koja je tu odgovornost investitora. Naime, da je sagrađen kat više bilo bi očigledno da su postupanja investitora u prekršaju. Ovdje se radi o tehnologiji izvođenja i potpuno je iracionalno da investitor određuje kut iskopa (samim time što je sud investitora okvalificirao kao nestručnu osobu). Investitor ne može biti automatski odgovoran za sve što se dogodi na gradilištu, te ovdje sud uvodi opasan presedan. Prema ZOG-u investitor je samo jedan od sudionika gradnje (najmanje stručan) uz projektanta, izvođača, nadzor, revidenta i ostale. Sud ne uzima u obzir da i ostali sudionici imaju svoje odgovornosti i prekršajne odredbe slične kao i investitor, te je potrebno utvrditi zašto su postupci investitora doveli do navodnog prekršaja. Sud također ne uzima u obzir da su uvijek moguće i nepredviđene okolnosti više sile.

Nejasno je također koji bi bio interes investitora da ometa izvođača dajući instrukcije da se kopa u većem nagibu i da sam sebi stvara materijalnu štetu i štetu ugledu. Za navode povrede članka 106. stavka 1. ZOG-a u optužnom prijedlogu nije uspostavljena uzročno posljedična veza između postupka okrivljenika i navodnih povreda, niti ista veza postoji.

4. Žaliteljica predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je neosnovana.

6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski prekršajnog sud u Zagrebu točno utvrdio činjenično stanje i na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno pravno označio djelo.

7. Naime, prvostupanjski sud je na temelju obrane okrivljenice, iskaza svjedoka BJ, građevinskog inspektora, te uvida u priloženu dokumentaciju, imao valjane osnove za utvrditi da su se u ponašanju okrivljenice ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz 162. stavka 1. podstavka 3. i stavka 3. Zakona o gradnji.

8. Neosnovano žaliteljica poriče počinjenje prekršaja, smatrajući da projekta dokumentacija nije dobra, te da ista ne bi bila odgovorna u konkretnom slučaju, jer je samo jedan od sudionika gradnje (najmanje stručan) uz projektanta, izvođača, nadzor, revidenta i ostale.

9. Naime, u postupku je utvrđeno, na temelju iskaza svjedoka BJ, građevinskog inspektora, da izrađeni nagib nije bio u skladu s projektnom dokumentacijom te je naknadno isti usklađen, a prema rješenju Državnog inspektorata RH, a na temelju iskaza svjedoka BJ, građevinskog inspektora, utvrđeno da je upravo zbog većeg nagiba jame došlo do urušavanja, pa neosnovano navodi žaliteljica da je do toga došlo zbog nepredviđenih okolnosti narušavanja pokosa.

10. Nadalje, kako je okrivljenica u konkretnom slučaju investitor, to ista odgovora za građenje koje nije u skladu s građevinskom dozvolom, čime čini prekršaj iz članka 162. stavka 1. točke 3. i stavka 3. Zakona o gradnji, jer cit. odredba izričito propisuje odgovornost investitora za svaku gradnju koja nije u skladu s građevinskom dozvolom, te takva odgovornost investitora nije uvjetovana radnjama izvođača ili drugih sudionika gradnje.

11. Također, postupanje osiguravajuće društva u odnosu na isplatu štete nije nikakav dokaz u konkretnom slučaju za utvrđivanje prekršajne odgovornosti okrivljenice za prekršaj iz članka 162. stavka 1. točke 3. i stavka 3. Zakona o gradnji.

12. Imajući u vidu pravnu oznaku djela, ovaj sud je našao da je prilikom odluke o prekršajnopravnoj sankciji, za okrivljenicu donesena najpovoljnija odluka jer je ista oslobođena od kazne.

13. Kako je odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, to je na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezana okrivljenica na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.

14. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu okrivljenice odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.

U Zagrebu 27. svibnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Diana Pavlečić v.r.

Mario Soljačić v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.