Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Šibenik, S. Radića 81

Gž Zk-26/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ivani Čačić Brčić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice ŽG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Maja Vukelić Brčić, odvjetnica u Rijeci, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu broj Z-18336/2023 od 2. siječnja 2025., dana 26. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu broj Z-18336/2023 od 2. siječnja 2025. i nalaže prvostupanjskom sudu brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke djelomično je usvojen prigovor predlagateljice i preinačeno rješenje toga suda broj Z-15088/2023 od 24. svibnja 2023. u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dopuštena uknjižba prava vlasništva u korist predlagateljice za cijelo. Pod točkom II. izreke u preostalom dijelu odbijen je kao neosnovan prigovor predlagateljice i potvrđeno navedeno rješenje broj Z-15088/2023 od 24. svibnja 2023. Pod točkom III. izreke naložena je provedba rješenja iz točke I. izreke te brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga nakon pravomoćnosti rješenja, a pod točkom IV. određena je zabilježba odbijenog prigovora iz točke II. tog rješenja.

2. Protiv navedenog rješenja u dijelu pod točkom II. izreke žali se predlagateljica zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži i pobijano rješenje preinači na način da se dopusti traženi upis.

3. Žalba nije osnovana.

4. U konkretnom slučaju iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prijedlog odbijen u odnosu na tamo navedene čestice iz razloga što je u ugovoru naznačeno da se prodaju u točno određenoj površini, dok je uvidom u zemljišnoknjižne uloške u kojima su upisane predmetne nekretnine utvrđeno da su upisane bez prijavljene površine. U odnosu na čest. 138/20 i 138/23, obje k. o. [katastarska općina] prijedlog je odbačen jer prodavatelj nije upisan ni kao vlasnik niti kao suvlasnik istih, pa prvostupanjski sud zaključuje da je u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] prijedlog temeljem članka 45. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine" broj 63/19, 128/22 dalje: ZZK) trebao biti odbijen, a ne odbačen, ali da je u svakom slučaju negativno rješenje valjalo potvrditi. Također zaključuje da navođenje površine nije nužno za definiranje površine zemlje, međutim, da po odredbi članka 109. stavka 4. ZZK iz prijedloga za upis treba biti vidljivo koje bi se pravo tim upisom steklo, ograničilo, opteretilo ili ukinulo, pa kako je prodavatelj na čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] upisan kao suvlasnik za 2/6 dijela, a u ugovoru je navedena površina koja se prodaje, to da ostaje nejasno da li je predmetom ugovora realna, točno određena površina pojedinih čestica ili suvlasnički udio, pa da je stoga u odnosu na ove nekretnine pravilno prijedlog odbačen.

5. Prvostupanjski sud dao je za svoje pravne stavove jasno obrazloženje, koje nije u suprotnosti s izrekom, pa prilikom donošenja pobijanog rješenja nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) na koju ukazuje žaliteljica, a nisu počinjene ni bitne povrede na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP u vezi s člankom 381. ZPP i člankom 99. stavkom 2. ZZK.

6. Neosnovani su i žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Naime, odredbom članka 45. ZZK propisano je da su upisi u zemljišnu knjigu dopušteni samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava, glede kojega se upis zahtijeva, ili koja bar istodobno bude kao takva uknjižena ili predbilježena.

8. Prema ocjeni ovog suda pravilan je zaključak prvostupanjskog suda prema kojem postoji zapreka upisa uknjižbe prava vlasništva predlagateljice na nekretninama na kojima prodavatelj nije upisan ni kao vlasnik niti kao suvlasnik istih, zbog nepostojanja materijalne pretpostavke za upis – knjižnog prednika.

9. U odnosu na žalbene navode da je prodavatelj u trenutku sklapanja aneksa ugovora bio jedini, stvarni i isključivi izvanknjižni vlasnik svih predmetnih nekretnina, navesti je da zemljišnoknjižni sud o osnovanosti prijedloga za upis odlučuje prema stanju u trenutku kada je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu (članak 116. ZZK). O prijedlogu za upis zemljišnoknjižni sud odlučuje po pravilima izvanparničnog postupka bez rasprave i saslušanja stranaka, te bez izvođenja nekih drugih dokaza. Za sve što je zemljišnoknjižni sud dužan ispitati pri odlučivanju o upisu mjerodavno je ono što je sadržano u zemljišnoj knjizi, prijedlogu i njegovim prilozima, pri čemu brisovno očitovanje na koje se predlagateljica poziva u žalbi predstavlja novu činjenicu i dokaz, koji se sukladno odredbi čanka 143. stavak 4. ZZK ne mogu iznositi u prigovoru i žalbi, te sud odlučuje o prigovoru i žalbi samo na temelju činjeničnog i pravnog stanja kakvo je bilo u času kada je zemljišnoknjižni prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu.

10. Što se pak tiče prigovora žaliteljice da sama činjenica da su nekretnine upisane u zemljišnim knjigama bez naznačenih površina nije sama po sebi prepreka udovoljenju prijedloga s obzirom da je razvidno o kojim se nekretninama radi, navesti je da suprotno žalbenim tvrdnjama, u situaciji kao što je predmetna, tj. kada je prodavatelj upisan kao suvlasnik za 2/6 dijela na nekretninama koje su u zemljišnoj knjizi upisane bez oznake površine, a u ugovoru je navedena površina koja se prodaje, to i po ocjeni ovog suda, uknjižbu nije bilo moguće dopustiti, jer nije udovoljeno uvjetima iz odredbe članka 117. stavak 1. točka c ZZK, te je pravilnom primjenom materijalnog prava prijedlog predlagateljice trebalo odbiti.

10.1. Okolnost da je prijedlog trebalo odbiti, a ne odbaciti u konačnici nije bila od utjecaja na odlučivanje o prigovoru ni o žalbi, jer predlagateljica ne može ostvariti povoljniju pravnu poziciju za predmetni prijedlog kojem iz naprijed navedenih razloga nije bilo moguće udovoljiti.

11. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 149. stavka 3. ZZK valjalo je odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu i potvrditi rješenje u pobijanom dijelu, te naložiti brisanje zabilježbe žalbe, dok će se zabilježba odbijenog prigovora izbrisati po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 145. stavka 5. ZZK.

12. U nepobijanom dijelu prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.

U Šibeniku, 26. svibnja 2025.

Sutkinja

Ivana Čačić Brčić