- 1 -

                                                                                                    Broj: Ppž-4162/2021

Broj: Ppž-4162/2021

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja: predsjednice vijeća Goranke Ratković, te članica vijeća Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog F. D., zbog prekršaja iz članka 54. stavka 1. točka 1. i stavka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11, 80/13 i 39/19) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba Krk broj: Pp J-298/2020 od 10. veljače 2021. na sjednici vijeća održanoj 22. studenog 2023.,

r i j e š i o  j e :

              Prihvaća se žalba okrivljenog F. D. i ukida prvostupanjska presuda, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.              Prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 54. stavka 1. točka 1. i stavka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, činjenično opisanog u točki 1) izreke pobijane presude, za koje djelo mu je utvrđena novčana kazna 5.000,00 kuna, te zbog djela iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama činjenično opisanog u točki 2) izreke pobijane presude za koji prekršaj mu je utvrđena novčana kazna 10.000,00 kuna, nakon čega mu je temeljem članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), izrečena ukupna novčana kazna 15.000,00 kuna.

2.              Istom presudom, okrivljenik je, temeljem članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 100,00 kuna, a na temelju članka 76.a Prekršajnog zakona od okrivljenika je oduzet 0,1 gram droge „marihuana“ te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanje motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju tri mjeseca.

3.              Protiv te presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, te zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Navodi u bitnom da je u pisanoj obrani predložio svoje saslušanje kao dokaz što je sud zanemario, kao i obvezu da ga pozove na raspravu. Također je kao otegotna cijenjena osuda za koju je nastupila rehabilitacija, a činjenice nisu pravilno utvrđene, pa zbog svega navedenog predlaže da se žalba prihvati.

4.              Žalba je osnovana.

5.               Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona.

6.              Naime, okrivljenik je u svojoj pisanoj obrani naveo da poriče počinjenje prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te je predložio da ga se ispita u odnosu na okolnosti tog prekršaja.

6.1.              Prvostupanjski sud, u dokaznom postupku predloženi dokaz nije proveo, iz čega proizlazi zaključak da isti nije prihvatio, ali se niti na koji način nije očitovao o potrebi predloženog ispitivanja okrivljenika, smatra li možda da je nepotrebno, odugovlačeće ili da se istaknuti navodi zbog kojih traži saslušanje odnose na nebitne činjenice...

6.2.               Nadalje, treba navesti da u ovom prekršajnom predmetu prvostupanjski sud nije održao glavnu raspravu, odnosno da je proveo žurni postupak, suprotno članku 221. stavku 1. i 2. Prekršajnog zakona, koji jasno propisuje kada se i pod kojim uvjetima isti može provesti. Naime, sukladno članku 221. stavku 1. Prekršajnog zakona, žurni postupak je predviđen samo za određene prekršaje i to imajući u vidu visinu propisane kazne za konkretan prekršaj, posebne procesne situacije te u odnosu na određene okrivljenike. U konkretnom slučaju nije bio ispunjen niti jedan od zakonskih uvjeta za vođenje žurnog postupka niti je tužitelj, sukladno svojoj ovlasti iz članka 221. stavka 2. Prekršajnog zakona, predložio provođenje istog.

6.3.               No, ako je sud prvog stupnja već odlučio provesti žurni postupak i temeljiti presudu na činjenicama i dokazima koji nisu izneseni na glavnoj raspravi (jer glavna rasprava, kako to proizlazi iz stanja spisa uopće nije ni održana), nije niti na ročištu proveo dokaz čitanjem dokumentacije u spisu na kojoj dokumentaciji također temelji svoju odluku, jer u prvostupanjskom spisu nema zapisnika o takvoj, u postupku provedenoj, radnji, a što je protivno članku 169. stavku 1. i članku 179. stavku 5. Prekršajnog zakona, koji propisuju obvezno vođenje zapisnika tijekom provedenog prvostupanjskog postupka.

7.              Naime, točno je da je sukladno članku 89. stavku 1. Prekršajnog zakona, sud dužan postupak provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje svih nepotrebnih radnji i troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava što pripadaju strankama i sudionicima u postupku, ali navedeno načelo ekonomičnosti ne može i ne smije ograničiti ili isključiti obvezu suda da omogući strankama sudjelovanje u postupku obavještavanjem o vremenu i mjestu provođenja dokazne radnje, odnosno upućivanjem poziva stranci. Iako je okrivljenik prethodno iznio obranu pisanim putem i iako se u ovom predmetu provodio žurni postupak u kojem nije predviđen strogi redoslijed u provođenju dokaznog postupka, prvostupanjski sud je morao, u svrhu utvrđivanja činjenica o kojima ovisi prekršajna odgovornost okrivljenika te odluka o odgovarajućoj prekršajnopravnoj sankciji, omogućiti žalitelju kao stranci u postupku sudjelovanje u istom. Pravo okrivljenika da sudjeluje u žurnom postupku nije ograničeno zakonskim odredbama, te je u konkretnom slučaju bilo potrebno omogućiti mu da bude nazočan provođenju dokaza ili mu predočiti provedene dokaze. Iako apsolutna jednakost među strankama nije moguća, riječ je o procesnoj ravnoteži među strankama u postupku koja omogućuje ravnopravno predstavljanje i zastupanje njihovih interesa.

8.              Završno, pravilno ukazuje žalitelj da mu je kao otegotno cijenjeno da je prekršajno osuđivan prema evidenciji Ministarstva pravosuđa, no iz evidencije proizlazi da je u odnosu na raniju kažnjavanost nastupila rehabilitacija. Naime, iz izvatka iz prekršajne evidencije je vidljivo da je žalitelj bio prekršajno kažnjavan zbog prometnog prekršaja odlukom Prekršajnog suda u Rijeci koja je postala pravomoćna 13. prosinca 2017. Kako je ova pobijana presuda donesena 10. veljače 2021., očito je u trenutku objave presude proteklo više od tri godine od ranije odluke, čime je svakako nastupila rehabilitacija u odnosu na raniju kažnjavanost.

9.              Time je sud prvog stupnja ostvario bitnu postupovnu povredu iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, jer su sve navedene nepravilne primjene odredbi Prekršajnog zakona u ukupnosti, mogle utjecati na prvostupanjsku presudu.

10.              Iz navedenih razloga, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti dokazni postupak radi potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

11.               Imajući sve navedeno u vidu, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja. 

        U Zagrebu, 22. studenog 2023.

          Zapisničar:                                                                     Predsjednica vijeća:

      Robert Završki, v. r                                                           Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.