Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-11079/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MALTAR d. o. o. Varaždin, kao pravne osobe i ĆN, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14, 127/07, 98/19) i dr., odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pp-5371/2022 od 8. rujna 202e., na sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Prihvaćanjem žalbe tužitelja preinačuje se prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni na način da se okrivljenicima MALTAR d. o. o. Varaždin, kao pravnoj osobi i ĆN, kao odgovornoj osobi u pravnoj osobi, za prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), činjenično opisan u točki 1. izreke, na temelju istog članka, uz primjenu članka 37. stavka 2. i stavka 3. točke 1. i 2. Prekršajnog zakona, utvrđuju novčane kazne, pravnoj osobi u iznosu od 3.000,00 (tritisuće) eura, a odgovornoj osobi u iznosu od 600,00 (šesto) eura, dok im se za prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 109/19, 84/21, 119/22), činjenično opisan u točki 2. izreke, na temelju istog članka, uz primjenu članka 37. stavka 2. i stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, utvrđuju novčane kazne, pravnoj osobi u iznosu od 400,00 (četiristo) eura, a odgovornoj osobi u iznosu od 70,00 (sedamdeset) eura.
II Uslijed odluke iz točke I izreke preinačava se prvostupanjska presuda u odluci o ukupnoj novčanoj kazni te se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenoj pravnoj osobi izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 3.400,00 (tritisućečetiristo) eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi u iznosu od 670,00 (šestosedamdeset) eura, koje su dužni platiti u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.
III Ukoliko okrivljenici plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u roku određenom za plaćanje, smatrat će se da su novčane kazne u cjelini plaćene, sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom okrivljenici MALTAR d. o. o. Varaždin, kao pravna osoba i ĆN, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu, činjenično opisanog u točki 1. izreke prvostupanjske presude i članka 172. stavka 1. i stavka 2. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanog u točki 2. izreke, za koje su prekršaje primjenom članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona oslobođeni od kazne.
1.1. Istom presudom okrivljenici su obvezani i na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna/39,82 eura, svaki.
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
2.1. U žalbi u bitnom navodi da oslobađanjem okrivljenika od kazne neće biti postignuta svrha kažnjavanja.
2.2. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, okrivljenike za počinjene prekršaje kazni sukladno zakonu.
3. Žalba je osnovana.
4. Odlučujući o žalbi tužitelja te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona(„Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/21), uz ocjenu navoda žalbe tužitelja, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske postupajući po službenoj dužnosti nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, da na štetu okrivljenika nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona prekršajnog progona, međutim da je prvostupanjski sud, oslobađajući okrivljenike od kazne primjenom članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, prekoračio ovlast koju ima po zakonu i u korist okrivljenika povrijedio odredbu materijalnog prekršajnog prava navedenu i opisanu u odredbi članka 196. točki 5. Prekršajnog zakona, na što osnovano ukazuje žalitelj u svojoj žalbi.
6. Naime, odredbom članka 38. Prekršajnog zakona propisano je da će sud osloboditi od kazne počinitelja kad to zakon izričito propisuje (stavak 1.), a da može osloboditi od kazne počinitelja, kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja; kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak; kad se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu (stavak 2.).
6.1. Međutim, u konkretnom slučaju okrivljenici su s radnicom koja je započela raditi 8. listopada 2021. ugovor o radu sklopili 12. listopada 2021. te ju prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje 12. listopada 2021., s početkom rada 12. listopada 2021., dakle ne od početka njenog rada, već je ista radila četiri dana bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje, pa po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud u konkretnom slučaju, koji za oslobađanje okrivljenika od kazne kao razloge navodi otklanjanje uočenih nedostataka i izostanak štetnih posljedica, nije imao osnov za primjenu instituta oslobođenja od kazne za terećene prekršaje, čime je prekoračio ovlast koju ima po zakonu i u korist okrivljenika počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 5. u vezi sa člankom 38. stavkom 2. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te je okrivljenicima za prekršaje koji im se stavljaju na teret utvrdio primjerene novčane kazne, kako to žalitelj i traži.
7. Slijedom navedenog, ovaj sud je prihvaćanjem žalbe tužitelja osnovanom pobijanu presudu preinačio i okrivljenicima za prekršaje iz točke 1. i 2. izreke prvostupanjske presude utvrdio novčane kazne, čime je navedena povreda zakona time sanirana i otklonjena.
8. Prilikom odmjeravanja kazni, ovaj drugostupanjski sud uzeo je u obzir sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja i koje okolnosti su po prvostupanjskom sudu pravilno utvrđene.
8.1. Cijeneći navedene okolnosti u granicama zakonom propisanih novčanih kazni za terećene prekršaje, ovaj sud smatra da utvrđene olakotne okolnosti, uz protek vremena od počinjenja prekršaja, daju dostatnu osnovu da se okrivljenicima izreknu kazne primjenom odredbi o ublažavanju kazni.
8.2. Stoga je ovaj sud, prihvaćanjem žalbe tužitelja, a imajući na umu okolnosti počinjenja prekršaja i s time povezanu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, preinačio pobijanu presudu u odluci o kazni i okrivljenicima za počinjene prekršaje odmjerio novčane kazne u iznosima ispod najnižih zapriječenih kazni za odnosne prekršaje, smatrajući da će se ovako ublaženim novčanim kaznama ostvariti opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona,
8.3. Nadalje, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u roku za plaćanje, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da su novčane kazne u cjelini plaćene.
9. Kako su nakon počinjenja prekršaja opisanih u izreci izmijenjeni propisi o prekršaju te su 1. siječnja 2023. na snagu stupili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu („Narodne novine“ broj 151/22) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 119/22), koji za počinitelje prekršaja propisuju blaže novčane kazne, ovaj sud je, pazeći na pravilnu primjenu materijalnog prava i u smislu članka 3. Prekršajnog zakona na načelo primjene blažeg propisa, prema kojem se na počinitelja prekršaja primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jedan ili više puta, primjenjuje propis najblaži za počinitelja, terećene prekršaje označio sukladno blažim propisima.
10. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 26. svibnja 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
