Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž R-113/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku po sucu mr. sc. Krunoslavu Baranu, u pravnoj stvari tužiteljice BČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB:46377257342, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv odluke o troškovima postupka sadržane u presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu od 19. veljače 2024. poslovni broj Pr- 1365/2022-77, te po žalbi tuženika protiv rješenja od 22. siječnja 2025. poslovni broj Pr-1365/2022-80, 23. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Žalba tuženika se odbija kao djelomično neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu od 19. veljače 2024. poslovni broj Pr-1365/2022- 77 u dijelu u kojem je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 424,72 Eur-a s pripadajućim zateznim kamatama na taj trošak od 19. veljače 2024. do isplate.
II. Žalba tuženika se odbija kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu od 22. siječnja 2025. poslovni broj Pr-1365/2022-80.
III. Žalba tuženika se uvažava kao djelomično osnovana te se preinačava odluka o troškovima sadržana u presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu, od 19. veljače 2024. poslovni broj Pr-1365/2022-77 i rješava:
Zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška preko iznosa od 424,72 Eur-a, odbija se kao neosnovan.
IV. Zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbe, odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
"Nalaže se tuženiku KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB, OIB: 46377257342, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, da tužitelju BČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 310,56 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:
- 26,33 EUR od 16. veljače 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 3,19 EUR od 16. svibnja 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 18,48 EUR od 16. lipnja 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 39,65 EUR od 16. srpnja 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 12,44 EUR od 16. kolovoza 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 38,62 EUR od 16. rujna 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 38,64 EUR od 16. veljače 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 19,32 EUR od 16. svibnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 21,86 EUR od 16. lipnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 38,81 EUR od 16. srpnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 11,59 EUR od 16. kolovoza 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, 2 Poslovni broj: 5 Pr-1365/2022-77
- 20,33 EUR od 16. rujna 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 19,40 EUR od 16. studenog 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, - 1,89 EUR od 16. prosinca 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
sve do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 1.330,96 eura, zajedno s zakonskom zateznom kamatom koja teče od 19. veljače 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
2. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan prijedlog tuženika za donošenje dopunske presude.
3. Protiv odluke o troškovima postupka sadržane u presudi žalbu je izjavio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome ističe da je sud prvog stupnja pogrešno zaključio kako je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu i sukladno tomu joj dosudio parnični trošak. Navodi kako je tijekom postupka tužiteljica postavila tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 945,54 Eur-a/7.124,15 kn, pa potom za isplatu 619,72 Eur-a/4.669,29 kn te konačni zahtjev za isplatu 310,56 Eur-a. Ističe kako se tuženik protivio povlačenju dijela tužbe, odnosno smanjenju tužbenog zahtjeva, a da sud prvog stupnja o tome nije odlučio, jer je trebao u tom slučaju odbiti zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem je smanjen tužbeni zahtjev u odnosu na prvotno postavljeni. Smatra da je u tom slučaju tužiteljica uspjela sa 32,84 %, a tuženik da 67,16 % slijedom čega tužiteljica nema pravo na naknadu parničnog troška. Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti odluku o troškovima, odnosno ukinuti presudu u pobijanom dijelu i predmet vratiti u tom dijelu sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Traži trošak sudske pristojbe ne žalbu u iznosu od 100,00 Eur-a.
4. Protiv rješenja suda prvog stupnja kojim je odbijen prijedlog tuženika za donošenje dopunske presude, žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnom navodi kako je pogrešan stav suda prvog stupnja da je odlučio o svim zahtjevima i da navodi iz prijedloga tuženika predstavljaju žalbeni razlog. Ističe kako je sud prvog stupnja trebao odbiti dio tužbenog zahtjeva za koji je tužiteljica smanjila svoj zahtjev, jer se tuženik protivio povlačenju - smanjenju, a da je sud prvog stupnja to propustio učiniti. Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijano rješenje, odnosno podredno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Tuženik traži trošak žalbe u iznosu od 200,00 Eur-a.
5. Tužitelj je odgovorio na žalbu tuženika protiv rješenja. U odgovoru navodi kako nije počinjena bitna povreda postupka i da je rješenje suda prvog stupnja pravilno i zakonito i da sud prvog stupnja nema mogućnosti da u povodu žalbe intervenira u svoju presudu nego je takva mogućnost dana žalbenom sudu. Predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.
6. Žalba protiv odluke o troškovima sadržane u presudi je djelomično osnovana, dok žalba protiv rješenja nije osnovana.
7. Ispitujući presudu i rješenje suda prvog stupnja kao i postupak koji je prethodio, ovaj sud smatra da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19. 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) na koje ovaj sud na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti. Sud prvog stupnja je glede odluke o parničnom trošku pogrešno obračunao trošak koji je priznao tužiteljici.
8. Pravilno tuženik smatra kako je sud prvog stupnja trebao donijeti dopunsku odluku i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u onom dijelu za koji je smanjila svoj zahtjev.
9. Prema odredbi čl. 339. st. 1. ZPP-a, ako je sud propustio da odluči o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom, ili je propustio da odluči o dijelu zahtjeva, stranka može u roku od petnaest dana od primitka presude predložiti parničnom sudu da se presuda dopuni.
10. Međutim, u konkretnom slučaju riječ je o tužbenom zahtjevu tužiteljice, pa je tužiteljica bila ovlaštena podnijeti zahtjev za dopunu. Tuženik u ovom sporu nije imao vlastitih zahtjeva, osim naknade troškova postupka. Stoga je prijedlog tuženika za donošenje dopunske presude pravilno odbijen kao neosnovan.
11. Naime, iz predmeta spisa je razvidno kako je tužiteljica podnijela stupnjevitu tužbu i da je navela kako će specificirati tužbeni zahtjev po provedenom vještačenju. Tijekom postupka, a po provedenom vještačenju i dopunskom vještačenju tužiteljica je podneskom od 11. veljače 2020. specificirala tužbeni zahtjev na iznos od 945,54 Eur-a, da bi potom podneskom od 10. veljače 2024. potraživala iznos od 619,72 Eur-a, te konačno podneskom od 8. veljače 2024. potraživala iznos od 310,56 Eur-a, koji je zahtjev sud prvog stupnja prihvatio u cijelosti.
12. Tužiteljica je u podnesku od 8. veljače 2024., kojim je specificirala konačni tužbeni zahtjev navela kako potražuje iznos od 310.56 Eur-a, prema dopunskom vještačenju od 31. svibnja 2019.
13. Imajući navedeno u vidu, razvidno je kako je tužiteljica specificirala tužbeni zahtjev po provedenom vještačenju i dopunskom vještačenju još 11. veljače 2020. u iznosu od 945,54 Eur-a, da bi kasnije smanjivala tužbeni zahtjev kako to pravilno navodi tuženik. Smanjenje tužbenog zahtjeva smatra se djelomičnim povlačenjem tužbe.
14. Prema odredbi čl. 193. st. 1. ZPP-a tužitelj može povući tužbu bez pristanka tuženika prije nego što se tuženik upusti u raspravljanje o glavnoj stvari. Stavkom 2. istog članka je određeno da se tužba može povući i kasnije sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane.
15. U konkretnom slučaju tuženik se izričito protivio povlačenju, konkretno smanjenu tužbenog zahtjeva pa je sud prvog stupnja trebao odbiti zahtjev tužiteljice za dio kojim je smanjila tužbeni zahtjev u konkretnom slučaju za iznos od 644,98 Eur-a, kako to pravilno navodi sud prvog stupnja.
16. Osnovano tuženik u žalbi ističe kako sud prvog stupnja nije pravilno primijenio materijalno pravo prilikom odluke o troškovima. Naime, odredbom čl. 154. st. 2. ZPP- a je propisano da se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.
17. Imajući u vidu da je tužiteljica nakon provedenog vještačenja i dopunskog vještačenja tražila isplatu iznosa od 945,54 Eur-a, a da je uspjela sa zahtjevom u iznosu od 310,56 Eur-a, što znači da je uzimajući u obzir uspjeh u pogledu osnove zahtjeva, uspjela sa 41,40 % a tuženik sa 58,60 %, pa stoga tužiteljici ne pripadaju parnični troškovi.
18. Međutim radi dokazivanja visine tražbine tužiteljica je platila vještačenje u iznosu od 424,71 Eur-a, pa je to bio nužno potreban trošak za vođenje ove parnice, pa stoga tužiteljici pripada pravo na ovaj trošak.
19. Slijedom navedenoga valjalo je žalbu tuženika odbiti kao djelomično neosnovanu i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a djelomično potvrditi pobijanu presudu u odluci o parničnim troškovima za iznos od 424,71 Eur, te je valjalo žalbu tuženika uvažiti kao djelomično osnovanu i na temelju odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP-a preinačiti pobijanu presudu u dijelu izreke kojim je odlučeno o parničnim troškovima i odbiti zahtjev tužitelja za parnični trošak preko iznosa od 424,71 Eur-a kao neosnovan.
20. Na temelju odrebe čl. 380. toč. 2. ZPP-a valjalo je žalbu tuženika protiv rješenja suda prvog stupnja, odbiti kao neosnovanu.
21. U nepobijanom dijelu, u kojem je naloženo tuženiku platiti tužiteljici iznos od 310,56 Eur-a s pripadajućim zateznim kamatama presuda suda prvog stupnja ostaje neizmijenjena.
22. Tuženik je sa žalbom protiv presude uspio djelomično dok nije uspio sa žalbom protiv rješenja. Sud tuženiku nije dosudio troškove žalbe, kojom je djelomično uspio, jer tuženik nije dokazao da je trošak i imao.
Osijek, 23. svibnja 2025.
Sudac
mr. sc. Krunoslav Baran
