Poslovni broj: Usž-694/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner , predsjednice vijeća , Mirjane Čačić i Arme Vagner Popović članica vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja FUiz [adresa], [adresa], zastupan po opunomoćeniku Alanu Muhviću-Pintaru , odvjetniku u Zagrebu , Masarykova 23 , protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske , Područnog ureda Zagreb , Službe građevinske inspekcije , Zagreb , Šubićeva 29 , radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu , poslovni broj: Us l-6074/2023 od 13. prosinca 2024. , na sjednici vijeća održanoj 22. svibnja 2025.

pretpostavljam da je

Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Zagrebu , poslovni broj: Us l-6074/2023 od 13. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika , klasa: UP/I-362-02/23-02/1251 , urbroj: 443-02-05-12-23-2 od 17. studenog 2023. te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

2. Navedenim rješenjem tuženika naloženo je tužitelju kao vlasniku i investitoru da u roku od 90 dana od dana primitka rješenja ukloni bespravno dograđene dijelove na stambeno-poslovnoj zgradi, izvedene na prostoru svjetlarnika u tlocrtnim dimenzijama 3,0x2,0 m, po sve četiri etaže predmetne zgrade (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje), izgrađene na adresi [adresa], [adresa], na zemljištu oznake k. č. [katastarska čestica]k. o. [katastarska općina], uz daljnja upozorenja tužitelju ( točka 2. do 6. izreke).

3. Tužitelj u pravodobno izjavljenoj žalbi osporava presudu prvostupanjskog upravnog suda u cijelosti iz svih zakonom propisanih razloga. Smatra da su navodi obrazloženja osporene presude nedostatni i kontradiktorni jer se razlozi o odlučnim činjenicama niti ne navode, niti su obrazloženi razlozi zbog kojih nije usvojen tužbeni zahtjev. Ponavlja da je on suvlasnik 17/96 dijela predmetne nekretnine, dok je za preostale suvlasničke dijelove sklopio predugovore o kupoprodaji do čije realizacije vjerojatno neće doći. Ističe kako nema fizički pristup na preostale suvlasničke dijelove predmetne nekretnine. Stoga smatra da je prvostupanjski sud paušalno zaključio da je on investitor predmetne gradnje i vlasnik cijele nekretnine jer to ne odgovara zemljišnoknjižnom stanju kao ni činjeničnom stanju na samoj nekretnini budući da nema pristup na sve dijelove nekretnine pa nije mogao ni dograđivati na preostalim suvlasničkim dijelovima nekretnine. Ističe kako je podnio zahtjev tuženiku za izmjenu inspekcijskog rješenja na način da se isto donese u odnosu na sve suvlasnike predmetne nekretnine. Smatra da je pogrešno zaključeno da je on osoba u čije ime je izgrađena nekretnina jer je on kupio suvlasničke dijelove nekretnine prije nekoliko godina, a isti su izgrađeni još od 1934. pa nadalje, a što je potvrđeno i vještačkim nalazom. Predlaže usvojiti žalbu i ukinuti osporenu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je pobijana prvostupanjska presuda pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povredu pravila sudskog postupka

7. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda osnovano je potvrđena pravilnost stajališta tuženika prema kojem je tužitelju kao vlasniku i investitoru u pravilno provedenom postupku naloženo uklanjanje dograđenih dijelova na stambeno- poslovnoj zgradi detaljno opisanih rješenjem tuženika, sve izgrađeno na adresi u [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez pravomoćne/izvršne građevinske dozvole. Osporena presuda donesena je pozivom na odredbu članka 113. stavak 1. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, br.: 115/18. i 117/21. i 67/23., dalje: ZDI) prema kojoj u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

8. Uvidom u predmetni spis utvrđeno je da je nadležni građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdio da je tužitelj kao investitor i vlasnik u rješenju tuženika opisanu dogradnju izgrađenu na adresi u [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradio bez izvršne/pravomoćne građevinske dozvole, a o čemu je sastavljen zapisnik od 6. studenog 2023. te priložene fotografije. Pri tome nije od utjecaja prigovor da tužitelj nije investitor predmetne dogradnje jer da kao suvlasnik nekretnine nema fizički pristup na sve dijelove nekretnine. To stoga što se sukladno odredbi članka 130. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“; broj: 36/24, dalje: ZUS) u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice, a prema stanju spisa tužitelj ni u jednom trenutku prije podnošenja žalbe nije osporavao činjenicu da je upravo on obavio rekonstrukciju i obnovu cjelokupne građevine, uključujući i dograđene bespravne dijelove na svim etažama predmetne nekretnine. Osim toga, da je upravo tužitelj investitor i ima pristup svim dijelovima nekretnine proizlazi i iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka UU od 25. rujna 2024. prema kojem je upravo tužitelj osigurao pristup na predmetnu nekretninu za potrebe obavljanja očevida te je rekonstrukciju, odnosno obnovu predmetne nekretnine stradale u potresu, uključujući dijelove etaža kata i potkrovlja izveo tužitelj po prethodnom dogovoru sa suvlasnicima. Stoga se, i po ocjeni ovog Suda, tužitelj u smislu odredbe članka 100. stavak 2. ZDI-a smatra investitorom predmetne dogradnje kako to pravilno obrazlaže prvostupanjski sud. U odnosu na prigovor da se radi o nekretnini koja je prema stanju u zemljišnim knjigama u suvlasništvu tužitelja, ovaj Sud ističe da je upravo tužitelj dostavio ugovore i predugovore o kupoprodaji svih suvlasničkih dijelova nekretnine u kojima je on označen kao kupac, da je otac tužitelja prilikom obavljanja inspekcijskog pregleda na zapisnik izjavio da je tužitelj otkupio sve suvlasničke dijelove nekretnine, no kako upis vlasništva još nije proveden u zemljišnim knjigama te da tužitelj nije prigovarao navedenom zapisniku.

9. U odnosu na žalbeni prigovor da su suvlasnički dijelovi predmetne nekretnine izgrađeni od 1934. godine pa nadalje, uslijed čega je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj osoba u čije ime je izgrađena građevina jer je on suvlasničke dijelove kupio prije nekoliko godina, ovaj Sud ističe da je građevinskim vještačenjem koje je predložio upravo tužitelj nedvojbeno utvrđeno da su dijelovi nekretnina čije uklanjanje se nalaže rješenjem tuženika izgrađeni tijekom. i neposredno nakon 1990. godine. S obzirom da tužitelj ne osporava da za predmetnu dogradnju ne posjeduje važeću građevinsku dozvolu, a sukladno citiranoj odredbi članka 113. stavka 1. ZDI-a uklanjanje bespravnog dijela građevine nalazi se investitoru odnosno vlasniku , to je i po ocjeni ovog Suda , tužitelj u trenutku donošenja rješenja tuženika bio vlasnik i investitor, odnosno osoba u čije ime je izgrađena građevina u smislu odredbe članka 100. stavaka. 2. ZDI-a .

10. S obzirom da tužitelj svojim prigovorima nije doveo u pitanje zakonitosti i pravilnosti osporene presude koja je dostatno obrazložena sukladno odredbi članka 119. stavaka 5. ZUS-a , to nema mjesta usvajanju žalbe.

11. Slijedom svega navedenog, trebalo je odlučiti temeljem odredbe članka 135. stavaka 1. ZUS-a kao u izreci.

U Zagrebu , 22. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner